Unosi za: Arhiva za 2006/07

Acetilsalicilna kiselina
Acetilsalicilna kiselina je najprodavaniji i najkorišteniji lijek na svijetu! Naravno, puno je poznatija pod nazivom Aspirin.
Acetilsalicilna kiselina svoje ime i porijeklo duguje jednom drugom spoju a to je salicin. U pitanju je glikozid koji u svojoj strukturi sadržava i salicilnu kiselinu, a nalazi se u kori bijele vrbe (Salix alba). Stoga se vrbova kora stoljećima koristila kao analgetik i antipiretik, spominje se u staroegipatskoj medicini, o njoj piše i Hipokrat.
Međutim, acetilsalicilnu kiselinu je sintetizirao 1897 godine Dr. Felix Hoffman, kemičar, djelatnik farmaceutske tvrtke Bayer. Ta tvrka je ubrzo lansirala acetilsalicilnu kiselinu pod trgovačkim nazivom Aspirin i on je postao najpoznatiji lijek na svijetu. Najprije je Aspirin prodavan isključivo ljekarnama u bočicama koje su sadržavale 250 g acetilsalicilne kiseline u obliku praha, a ljekarnici su ga pakirali u papirnate vrećice od 1 g. Tek kasnije su se pojavile tablete koje su sadržavale 500 mg acetilsalicilne kiseline. 1953. godine primjećeno je da acetilsalicilna kiselina smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, tako da acetilsalicilna kiselina posatje i kardiološki lijek.
Godine 1997. acetilsalicilna kiselina je slavila svoj 100-ti rođendan. Kroz tih 100 godina Aspirin je posto sinomim za lijek u obliku tablete.
Acetilsalicilna kiselina djeluje analgetiski, snižava povišenu tjelesnu temperaturu, pokazuje antireumatski i protuupalni učinak i blokira koagulaciju krvi. Acetilsalicilna kiselina uspješna je u liječenju glavobolje, zubobolje, bolova u mišićima (upale mišića) i bolova u zglobovima. Male doze (100 mg) upotrebljavaju se za prevenciju srčanog infarkta. Međutim, acetilsalicilna kiselina nije bezazlen lijek. Naima, ona često izaziva bolove i krvarenje u želucu. Stoga treba biti vrlo oprezan u primjeni acetilsaliline kiseline pogotovo ako je u pitanju osoba koja boluje od čira na želucu ili gastritisa. Također, acetilsalicilna kiselinu je nastrožije zabranjeno davati djeci mlađoj od 12 godina zbog velike mogućnosti da će se javiti iznimno opasni Reyev sindrom.
Registrirani u RH za 2006: Andol (PLIVA), Aspirin (BAYER PHARMA)
Mislio sаm dа jе nеslаnа fudbаlskа šаlа Olijа Rеnа bilа kаp kojа jе prеlilа čаšu srpskе tolеrаncijе impеrijаlističkih ponižеnjа, аli čini sе prijе dа jе to bilа "prеsudа" srеbrеničkom kаbаdаhiji Nаsеru Oriću. Tim povodom jе čаk i Boris Tаdić, "poslovično dаlеko tolеrаntniji i sа višе rаzumеvаnjа zа svе tuđе intеrеsе (а nаročito onе vеlikih silа) u rеgionu, а sprаm srpskih intеrеsа i osеćаnjа" (Mаlbаški) izrаzio nеvjеricu dа zvjеrstvа nаd Srbimа očito zаslužuju mаnju kаznu od krаđе u sаmoposluzi.

Novа Srpskа Političkа Misаo prеnosi nеkoliko člаnаkа nа ovu tеmu, od kojih izdvаjаm odličnu аnаlizu gorеspomеnutog Nikolе Mаlbаškog, Hаškа fаrsа (sа osvrtom nа "srpsku pаrаnoju") i komеntаr Zorаnа Đirjаkovićа u NIN-u, Ubijаjtе dok stе mlаdi .

Tаkođе prеporučujеm komеntаr Žеljkа Vukovićа, Srbijа bеz grаnicа, jеdаn od nаjboljih prikаzа sаdаšnjеg stаnjа srpskе držаvе.

Ako jе suditi po ovim člаncimа, izglеdа dа ljudimа polаko počinjе dа bivа jаsno štа sе dеšаvа i ko štа komе rаdi. Čim prijе postаnu svjеsni stvаrnе situаcijе, tim prijе možе dа počnе pronаlаžеnjе izlаzа. A to svаkаko nе mogu dа rаdе isti ljudi koji su do problеmа i dovеli, niti zа to mogu dа sе koristе istа srеdstvа, bаr nе аko sе očеkujе drugаčiji rеzultаt od ovog sаdаšnjеg.
Gledam malo statistike i vidim da su od 1970 godine, na 10 finala svetskih prvenstava od mogućih 20 timova učestvovali samo njih 6: Nemačka (5), Brazil (4), Italija (4), Argentina (3), Holandija (2), Francuska (2). Svi su bar jednom bili prvaci sveta, osim Holanđana: Nemačka (3), Argentina (2), Italija (2), Brazil (2), Francuska (1). Dakle, [...]
Gledam malo statistike i vidim da su od 1970 godine, na 10 finala svetskih prvenstava od mogućih 20 timova učestvovali samo njih 6: Nemačka (5), Brazil (4), Italija (4), Argentina (3), Holandija (2), Francuska (2). Svi su bar jednom bili prvaci sveta, osim Holanđana: Nemačka (3), Argentina (2), Italija (2), Brazil (2), Francuska (1). Dakle, [...]
U naredne četiri godine titulu fudbalskog šampiona sveta nosiće reprezentacija Italije. U finalu osamnaestog Svetskog prvenstva Azuri su boljim izvođenjem penala pobedili Francusku.
Trebao je Zidan da mu izbije zube!
Zar Zabari da budu prvaci :(
Bez komentara.
Prola ZiDan Prolazi noc!!!
Materaci, ono padanje je bilo za anale, pa da ga je Boing 747 pogodio u brisucem letu manje bi padao. Ko zna sta je Zizuu psovao. Na kraju, u zabarskom stilu titula na penale. Sramota ko osvaja cetvrtu zvezdu. U drugom poluvremenu zabari se nisu videli. Francuzi su za vas profesori.
Italija zasluzeno osvaja titulu sampiona ! Zidan je uprskao sve jednim nepromisljenim potezom. Igrac njegovih kvaliteta mora da izdrzi sve provokacije, jer se i u tome pokazuje velicina. Ovakav tip takmicenja definitivno odgovara Italijanima, koji uvek na velikim manifestacijama pruzaju zapazene partije. Mislim da ce osvajanje titule dosta uticati na presudu italijanskog suda u vezi sa aktuelnom aferom oko Kalca.
Italija je tako osvojila četvrtu titulu šampiona sveta, posle 1934, 1938. i 1982. godine. Francuska je prvi put izgubila veliko finale, posle dve evropske, jedne svtske i jedne olimpijske titule.
PS. Naravno da se nisam kladio. Pare sam jos davno izgubio :)
Zaljubljenici u prirodu kažu da se cvetanje Tise može meriti sa lepotom duge i osećanjem prvog poljupca. Sredinom juna, svake godine samo ako je reka čista Tisa procveta. Pred smiraj dana, kada izgleta da sunce lagano tone u liniju horizonta, iz dubine reke Tise započinje neobičan svadbeni ples.

Nije reč o vodenoj biljci, u stvari se radi o insektu, zvanom “Tiski cvet”. Tiski cvet ili Palngenia longicauda je prirodni fenomen, koji osim na Tisi u Severnom Banatu i Potisju, postoji još u Velikoj žutoj reci u Kini. Prva dva dana ciklusa je povremena pojava, da bi od trećeg do petog dana dosegla svoj vrhunac. Iako se insekt “Tiski cvet” smatra jednodnevnim, on zapravo živi tri godine, od čega skoro sve vreme kao larva na glinovitom dnu reke. Prvo izlaze mužjaci kao larve u beličastoj čauri na površini vode. Jedan, pa drugi, potom više desetina hiljada. U roku od nekoliko minuta, niotkuda, pojavljuju se ružne larve, od kojih, za samo minut postaju divni leptiri.

Tada započinje svadbeni let.
Ovi insekti se pripremaju da urade samo jednu stvar
- da produže svoju vrstu.

Oblaci insekata kovitlaju se, a nad mirnom rekom, od lepeta krila desetine hiljada “Tiskog cveta”, ne mogu se čuti ni talasi. Posle ovog ritualnog parenja ženke padaju na vodu i tu opstaju još neko vreme, taman toliko da polože jajašca, a mužjaci iscrpljeni ugibaju. Ovi insekti nemaju usta, ni organe za varenje i žive dok postoji energija koju su akumulirali još kao larve. Svaka ženka položi oko 6-7.000 jajašca, koja padaju na glinovito dno, gde će naredne tri godine živeti i čekati svoju šansu da produže vrstu. Cvetanje je započelo još juče, a oni koji su u blizini Kanjiže i danas mogu posmatrati ovaj prizor.Ukoliko nemate mogućnosti pogledaj te kratak video zapis ili fotografije koje su uradili: Puskás Károly, Ábel István, Balla Lajos.



Za događaj sezone, Kanižani su se dobro organizovali. Otisnuti na splavu uz pomoć čamaca prema sredini Tise, muzičari su nošeni maticom reke svirali „Malu simfoniju” Šarla Gunoa. Cvetanje se malo odužilo, pa su zbog zatišja na reci domaćini i muzičari su odlučili, da svirke bude dva dana. Tisa čuva tajnu cvetanja skoro do smiraja dana. Aplauzi sa obale i mnoštva čunova, kajaka, čamaca, dočekali su veliko rojenje koji je bio pravi spektakl koji očarava ljude, svojom lepotom i ritualom ljubavne igre.

Nešto opširnije iz arhive Novosadskog Dnevnika

Godinama već smo verni tradiciji da letnji odmor provodimo na Crnogorskom primorju, u mestu Pržno, koje će poznavaoci ovog dela obale prepoznati kao mestašce koje je prvo do Miločera i u kome se nalazi hotel „Maestral“.

Pogled na more.jpg Isto tako, godinama već, smo gosti u kući porodice Kažanegra (http://www.villakatarina.cg.yu/) u kojoj se osećamo kao kod svoje kuće. Kuća se nalazi blizu plaže, nova je i prelepa a i pogled sa jedne od terasa mnogo govori.

Omiljeni period za odmor nam je početak septembra, ali pretrpani raznim školskim obavezama, poslednjih godina odlazimo tamo prvog dana školskog raspusta i ostajemo koliko god nam slobodni dani to dozvoljavaju )

Jun je svake godine sve topliji i topliji, ili mi se bar tako čini, tako da žurimo da odemo na plažu što ranije, da bi smo tamo proveli što više vremena pre nego što nam, oko podne, bude vreme za sakrivanje od vrelih zraka Sunca.

Przno, plažaPre podne, najčešće, provodimo na ne-hotelskom delu plaže u Pržnu, jer je tada tamo relativno mirno i voda je čista. Ruku na srce, veći deo pre podneva provodimo ispod tende kafea „Nika“ uz neko osvežavajuće piće ili čašicu „travarice“, lozovače u koju je potopljeno nekoliko različitih trava pa je oni kojima prija zovu i lekom )

Pasarela Kamenovo je velika plaža u blizini na koju idemo posle podne, gde osim u moru koje je posle šest sati sigurno čisto, osveženje nalazimo i u plažnom baru „PASARELA“ (da ne zaboravim da kažem da imaju odlične sendviče i pizze) a od skoro i u restoranu „PJADELA“ gde su i kuvana jela, riba ili jela sa roštilja jako ukusni i tako izbegavam dosadno smišljanje i spremanje obroka.

Promene radi, ove godine smo jedan dan proveli u Ulcinju. Bili smo na Velikoj plaži, i to na delu koji se zove Kopakabana. Svuda su isti suncobrani od trske i drvene ležaljke, ne tako udobne ali najbolje rešenje za nestvarno sitan pesak kojega ima svuda. Koliko sam videla, pored dečijeg igrališta, golova za mali fudbal, mreže za odbojku, restorana (brze hrane, kuvanih jela i jela iz menija, pa ko šta voli…) tu je i pedijatar i naravno spasioci, koji se stvarno tako i ponašaju (nisu samo manekeni kao na nekim drugim plažama…). TalasiZbog jakog vetra i struja u moru, budno motre obalu i plivače, pa prateći jačinu vetra menjaju zastavice (zelena, žuta, crvena) kojima obaveštavaju da li je bezbedno plivati. Ceo dan je bio interesantan, jedino me je malo nerviralo to što treba jako dugo da se hoda u moru dok se ne dođe do neke dubine u kojoj može lepo da se pliva, jer priobalni deo jako blago ponire. Ali zato šetnja kroz talase prija, jer je struja toliko jaka da sjajno masira mišiće nogu.

Sveti StefanSve u svemu, bilo nam je lepo, kao i svake godine. Lepo smo se proveli i u Ulcinju, ali je meni najlepši deo obale ipak onaj od Svetog Stefana do Kamenova, a i stvarno izgleda lepo, zar ne?

Obavešten sam o nesrećnom slučaju koji vas je zadesio. Nadam se da će slomljeni nokat brzo porasti. U najgorem, nadam se da lokalni bjuti centar radi dobre nadogradnje. Želeli ste da vam pišem, nešto lepo, sasvim verovatno. Ipak, lepota je u oku posmatrača, a ja ne želim da vas posmatram. Opijanje gledanjem tuđih žena je odveć neprikladno. Dakle, ovo biti lepo neće, bar kako ja posmatram.
Praćenje protoka na serveru se može uraditi na milion načina, ali najjednostavniji i najmanje CPU zahtevan način je pomoću MRTG-a i PERL skriptice.

Pre nego što opišem kako se podešava, pogledajte primer mog rutera.

Potrebno je imati instaliran MRTG (postoje paketići za mnogo distroa, ili možete iskompajlirati iz izvornog koda što je uvek najbolje rešenje). Sledeću PERL skriptu snimiti negde na $PATH i nazvati je get_if_stats.pl:

#!/usr/bin/perl

use strict;

my $if = $ARGV[0] || mrtg_die();

open(F, ";
close(F);

foreach (grep(/\s+$if\:/, @LINES)) {
/\s+$if\:(\s*\d*){1}/;
my $recv = $1;
$recv =~ s/\s+//g;

/\s+$if\:(\s*\d*){9}/;
my $sent = $1;
$sent =~ s/\s+//g;

print "$recv\n$sent\n0\n0\n";
}

sub mrtg_die() {
print "0\n0\n0\n0\n";
}


Zatim napraviti fajl mrtg.conf sa sledećim sadržajem:

WorkDir: /var/www/htdocs/mrtg
Title[nshub]: NS Hub bandwidth (eth0)
PageTop[nshub]: NS Hub bandwidth graphs (eth0)
Target[nshub]: `/usr/local/bin/get_if_stats.pl eth0`
MaxBytes[nshub]: 125000


Sve opcije gore su jasne, samo da naznačim da WorkDir predstavlja mesto u kome će se snimati slike protoka i html fajl koji ih prikazuje. Neka se to nalazi negde unutar Apacheovog Web direktorijuma.

Kada ste sve to uradili, potrebno je samo još namestiti cron da se statistika pravi svakih pet minuta, i za to služi sledeći red:

*/5 * * * * /usr/bin/mrtg /home/kotnik/mrtg.conf &> /dev/null

Naravno, stavite to u cron korisnika kojeg ste namenili za to (ne root) i imaćete uvid u protok vašeg rutera/servera/...
Prelepa pesma, odlične reči:

I get a little scared when you lose control
and I get a little angry when you can't let go
I get a little tired in the middle of the night
cause I look a little older in the morning light
I get a little worried when I have to wait
and I get a little louder when I can't relate
but I see a little heaven looking in your eyes
so I get a little weaker then I compromise
[...]

Pesma: Folk You Harder - Get a Little (4:32 min, 4.2 MB)
Izvor: Uwe Hermann podcast
Licenca: CC-by-sa 2.5
blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.co.yu

DevProTalk