

Prijavite se ili ako nemate nalog registrujte se.
Prikaži opcije

Posto inace koristim TOAD za rad sa Oracle-om, odlucio sam isprobati i TOAD za MySQL.
Na sluzbenom sajtu firme Quest mozete pronaci vise informacija o samom alatu (Toad for MySQL -> Overview), a usput i skinuti instalacijski paket (dole desno u sekciji “More info” imate link za download ili kliknite ovdje direktno za download: Download Toad for MySQL).
Prenijeću neke od karakteristika sa službenog homepagea (copy/paste):
SQL Modeler - Quickly create the framework for a SQL statement from a graphical interface, including selecting tables and views; selecting and joining columns, adding conditions, etc.
Schema Report Generator - Create HTML reports of selected databases and objects, including the source code for each object and links that display details for the object when selected.
Data Report Designer - Design and distribute live reports that users can run to view the latest data.
Advanced Administration - Schema Compare, Data Compare, Knowledge Xpert, Flush and Reset, Session Monitor, and Group Execute.
Master Detail Browser - View or edit data from one or more tables that contain constraints.
Editor Enhancements - Macro Record/Playback, Enhanced Code Snippets, Version Control, and more…
Service Manager - Easily add, remove, start, or stop services from Toad.
Isprobajte i nećete se pokajati.


Aardvark je donekle neklasičan primer serifnog fonta ali definitivno spada u tu kategoriju po meni. Serifi su vema veliki i to dodaje osećaju da će tekst predstavljen ovim fontom najverovatnije biti vrlo dominantan u sklopu tipografske celine. Nije najčitljiviji font, ali uradi posao veoma lepo kada se iskoristi za pravu stvar.
Anonimous
Anonymous je u stvari monospaced font – što će reći da svi karakteri imaju istu širinu. Doduše nešto je između serifa i neserifa ali mislim da ima dobrog potencijala za iskorišćenje.
Fontin
Fontin je redak primer freeware fonta koji ćete naći u više verzija – i to veoma dobro dizajniranih. Postoje pravi italik, bold, small-caps i čak posebno dizajnirani akcenti i “kvačice”. Na žalost nedostaju mu ligature, ali opet, koliko možemo da tražimo i očekujemo od freeware fonta? Po meni i ovo je više nego dovoljno. Fontin je serifni font koji bi se mogao iskoristiti za veće količine teksta bez ikakve brige i problema.
Kontrapunkt
Kontrapunkt zanimljiv tip zbog svojih “zareza” koje ima na “zglobovima”. Interesantno je da je ovo Danski font godine 2004. Definitivno ima potencijala.
Palatino
Palatino je sistemski font – što znači da dolazi u glavnom sa većinom operativnih sistema. On je OK izbor ukoliko nema drugog. Nije Times – toliko ću reći. Veoma sličan Palatinu je i Vollkorn koji je izdat pod Creative Commons licencom.
Street Corner
Street Corner je u suštini neserifni tip, ali kao familija sadrži i “slab serif” varijantu – što mu dođe negde između. Po mom mišljenju jedan veoma dobar font sa širokom primenom.
Union
Union je definitivno klasik. Ima nemodularan stroke (što će reći da su karakteri dizajnirani kao da su crtani a ne kao da su pisani rukom – ne stvara se utisak kao da je korišćeno pero, linija nije pod uglom). Takođe ima tzv. “binocular g” – malo “g” koje podseća na naočare i otuda i ime. Meni lično je ovo plus jer obožavam taj karakter i nekada cenim font gotovo samo po njemu.
Toliko o serifima – preostao nam je još jedan članak u ovom serijalu u kome ćemo se pozabaviti script i pixel fontovima.


Ja uopste ne mogu da ocenim sta je tema koja ce vas zainteresovati. Uopste se nisam nadala tolikoj popularnosti drustvene svojine i emotivnog umiranja. Opet s druge strane skroz kulirate referendum; cak i Hulja od koga to zaista nisam ocekivala.
Posto su moje procene ocigledno pogresne, aj dajte ponovo neku temu. Ova prepiska sa komentarima mi se bas svidela.





Navodim neke podatke koji su izneseni na tribini PKS - SITO 05, a koji se nalaze u publikaciji SITO 05. Publikacija ima ukupno 56 stranica, od kojih su 40 autorskih.
Inače, SITO je skraćenica od Srpski IT osmatrač. U tabeli možete da vidite susedne države sa brojem stanovnika, koje su poslužile za poređenje sa Srbijom.
IT potrošnja po stanovniku u EUR je: Srbija (33); Slovenija (275); Mađarska (191); Grčka (190); EU (700).
Znači, u Sloveniji se na IT troši po glavi stanovnika preko 8 puta više u odnosu na Srbiju, a u Grčkoj i Mađarskoj skoro šest puta više. U odnosu na Evropsku uniju, IT potrošnja kod nas je preko 20 puta manja.
Brojke prema segmentima hardver, softver i usluge su sledeće:
Hardver u milionima EUR: Srbija (166); Slovenija (300); Mađarska (865); Grčka (941);
Softver u milionima EUR: Srbija (35); Slovenija (91); Mađarska (414); Grčka (367);
IT usluge u milionima EUR: Srbija (44); Slovenija (144); Mađarska (636); Grčka (720);
Odmah se može primetiti da je udeo segmenta hardvera prema druga dva segmenta daleko veći u Srbiji nego u državama u okruženju. U Srbiji na hardver otpada 68% ukupnog IT tržišta, dok je u Sloveniji 56%, u Mađarskoj 45% i Grčkoj 46%.
Ako posmatramo najdinamičniji segment opreme - laptopove - u 2005. godini prodato je oko 23 000 jedinica (komada), što čini 21,4 miliona eura, odnosno 12,9% prodatog hardvera.
Redosled po broju prodatih jedinica je sledeći: FSC, HP, Toshiba, Asus, Del, IBM/Lenovo, Acer, LG.
Na kraju, podaci vezani za najuspešnije IT firme u Srbiji po prometu.
Redosled je sledeći: 1. CT, 2. Pakom, 3. Saga, 4. Informatika, 5. ERC commerce.
Kao što se može videti, preovladavaju distributeri. Redosled distributera po istom kriterijumu je sledeći: 1. CT, 2. Pakom, 3. ERC commerce, 4. BS Procesor

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.