

Prijavite se ili ako nemate nalog registrujte se.
Prikaži opcije


Još jedno divno jutro je osvanulo nad gradom Pančevom. Krećem na posao, i tik što sam kročio van zgrade osetim veliki "kiselkasti" smrad koji para nos. Odmah se setim kako je i juče ujutru smrdilo i kako se uveče, kada sam vozio Biljanu kući, mogao osetiti miris koji je podsećao kako na benzin tako i na smeće, đubre, trulež. Neverovatno...

Dobrodošli u grad smrti...
Kao najodgovornije za ovo smatram kako fabrike u "južnoj zoni", tako i sve moguće čelnike čije debele guzice nafatirane parama zauzimaju glavne fotelje u tom prokletom "upravljačkom" lancu. Nisu samo oni zaslužni, zaslužni za ovakvo stanje smo i mi sami - građani Pančeva. Kako drugačije objasniti nejedinstvo i raskol kod građana? Jedino time što ove fabrike donose ogromnu zaradu i radnicima i vladi, a za zagađenje... boli ih ona stvar. Ne može se u Srbiji, a Pančevu pogotovo, imati dobra fabrika koja i dobro zarađuje i malo zagađuje. Ili ćemo imati para a biti trovani, ili ćemo imati svež vazduh a biti gladni. Trećeg nema. A i ako ima, niko o tome neće niti želi da razmišlja. Ali, najglavniji krivci su fabrike Rafinerija Nafte Pančevo, Azotara i Petrohemija.

Vrlo verovatno da ćemo svi morati uskoro ovako da se oblačimo. Maska je obavezan modni detalj.
Koji mi to sistem zaštite imamo? Imamo "Opštinski monitoring sistem" koji prati šta se dešava, ali koji ničemu ne služi. Sem praćenju tih čestica u vazduhu. Kancerogenih, otrovnih, praškastih. Odgovorni koji bi trebali da reaguju u takvim situacijama ne obaziru se na pozive građana na telefon 985, koji redovno prijavljuju smrad i zagađenje. Prave zaštite ne postoji. Zavisimo od milosti i nemilosti majke Prirode na prvom mestu, koja nam ili vetrom donese "miris" u grad, ili zapljusne Beograđane koji odmah počnu da kukaju kako smrdi. A mi sa time (ne)živimo već poslednjih 40 godina. Ne zavisimo od milosti i nemilosti Vlade, ili pak Ministarstva nauke i "zaštite životne sredine" pošto njih zabole za narod i stanovništvo.
O tome se poslednja dva dana pisalo na sajtu B92 (možda je i na vestima bilo, ne znam - ne gledam više), a komentari čitalaca sajta su različiti. Ali svode se na isto... Od spašavanja grada nema ništa. Izginućemo i pomrćemo svi lagano i tiho, i to onda kada svi zaborave na Pančevo pošto tada više nećemo da im donosimo toliko puno para koliko im sada donosimo.
Samo jedno pitanje? Dokle više?!?!



Snimak je sa Adobe Labs lokacije na kojoj možete preuzeti Beta verzije Adobe Flash 9 dodatka za pregledače na Linux platformi. Pored dodatka na istoj adresi možete preuzeti i samostalni prikazivač Adobe Flash 9 (i prethodnih verzija) animacija. 
Jel ste primetili kako prevodi odredjenih reci zapravo nemaju do kraja isto znacenje. Pada mi na pamet "sleepy".
Anyway, jel imamo konsenzus povodom izlaska ili bojkota referenduma?
Ja sam prvo mislila da izadjem i kazm "ne" ali sam ipak odlucila da bojkotujem. Reko mi Ceda;-)


Svi se sećamo sredine 90-tih, rata browsera i velike pobede IE-a koji je na početku 21 veka držao više od 98% tržišta. Nekoliko godina IE je spavao na lovorikama stare slave, a konkurenti (Netscape, Opera) uzaludno su pokušavali da kvalitetom dođu do većeg udela na tržištu. U međuvremenu Netscape je odlučio da otvori kompletan izvorni kod svog browsera, čime je praktično nastao novi browser - Mozilla, po kvalitetu i podršci Web standardima daleko iznad explorera ali i dalje bez većeg uspeha u osvajanju tržišta. A onda je Mozilla fondacija krenula sa razvojem “browsera budućnosti”, prvobitno nazvanog Firebird. Posle par ranih verzija browser dobija novo ime - Firefox.
Od Novembra 2004 godine kada je zvanično izašla prva stabilna verzija Firefox-a (mnogi poput autora ovog teksta koristili su ga i znatno pre toga), broj korisnika istog postepeno je rastao, ali to nije brinulo Microsoft koji je i dalje držao veći deo tržišta. No, kada je vrag odneo šalu (čitaj broj korisnika Firefox-a prešao famoznih 10%), developeri Microsoft su se latili posla, i kreirali novi IE 7, sa svim divnim mogućnostima koje FF ima (bolji css support, podrška za tabbed browing) kao i nekim dodatnim. Nakon nekoliko meseci testiranja i raznih beta, RC i sl. verzija pre nekoliko dana IE 7 je postao dostupan za download. Odgovor Firefox-a bio je munjevit. Posle par bledih release candidata, brže bolje je spakovana nova verzija Firefox 2.0, a deo planiranih feature-a je odložen za verziju 3.x čiji je razvoj već počeo.

Torta koju je IE Tim navodno poslao developerima Firefoxa
Za samo 4 dana novi IE7 downloadovalo je preko 3 miliona korisnika, a njihov broj će biti još veći kada Microsoft bude pustio IE 7 kao deo automatskog update-a u Windowsu XP. U međuvremenu nova verzija Firefoxa naišla je na podeljene reakcije, što će sigurno rezultovati sporijim upgrade-om na verziju 2.0. Mnogi sajtovi poput ovog bave se poređenjem mogućnosti ova dva browera.

Sve u svemu, novi rat browsera je u toku, a kao i u svakom ratu postojaće žrtve ali “ratni profiteri”. Ironično, profitiraće korisnici, koji će osim boljih browsera postepeno dobiti i bolje sajtove, jer je nivo podrške za najsavremenije standarde u IE-u 7 i FF-u 2 veći nego ikada. Profitiraće i industrija, kojoj će IE7 dati nov podsticaj u Web 2.0 bumu (koliko će to trajati - videćemo). Pored poraženih (neko u ratu uvek izgubi zar ne) kolateralna šteta biće developeri, pogotovo oni koji održavaju sajtove velikih kompanija. Vreme starih sajtova sa ugnježdenim tabelama i “spacerima” definitivno prolazi, a broj takvih sajtova je ogroman, tako da će najveći izazov developerima biti konačno usvajanje novog CSS-P ili popularno “tableless” dizajna, uz naravno nezaobilazni JavaScript kao J u Ajax-u.

Zanimljiv primjer informacionog dizajna i sama organizacije metro stanica po svjetskim metropolama. Ono što dodatno fascinara jesu same razlike u pristupu organizaciji između Istoka i Zapada. Moj favorit je Moskva.
Amerika: Njujork, Vašington, Vankuver, Meksiko Siti, Toronto
Evropa: Moskva, Atina, London, Madrid, Pariz, Beograd, Barcelona, Štokholm, Berlin
Azija: Nju Delhi, Bankog, Seul, Tokio, Hong Kong
Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.