Unosi za: Arhiva za 2007/06

Grafitne olovke.jpg

Jeftina je, odmah spremna za potrebu i veoma lagana. Može da stane u džep. Ne treba joj energija za pokretanje, nikad ne procuri a trag koji ostavlja može se obrisati. Iako je koriste čak i deca, umetnici prave svoja remek-dela. Mnogi od nas je imaju pri ruci da bi nešto pribeležili. Obična olovka!
Jedno od najjeftijih i najčešće korištenih sredstava za pisanje na svetu.

Kažu sa se običnom drvenom olovkom može se povući linija duga 56 kilometara
i napisati 45 000 reči. Univerzalna, otporna, jednostavna i efikasna, ne pokazuje znake zastarelosti ni pored tehnološkog razvoja savremenog društva. U nekim situacijama nezamenjiva. Onda je sasvim razumljivo zašto je pronašla svoje mesto u kategoriji likovne tehnike.

beležnica.jpg

Pogodna za linijski ili valerski pristup crtežu. Valerske vrednosti možemo postići na razne načine. Pomoću paralelnih ili ukrštenih linija, ton možemo izraziti pomoću tačkica, kratkih crtkanih linija, povlačenjem linija u raznim pravcima, crtkanjem jedno preko drugih, utrljavanjem, brisanjem.

Tekstura se postiže najlakše u tehnici frotaža (frottage). Olovka se trlja preko papira položenog na teksturiranu podlogu, kamen, drvo ili kao deca možemo podmetnuti metalni novčić. Okretanjem podloge, menjanjem i kombinovanjem, mogućnosti se proširiju do neslućenih razmera. drvo ili kao deca možemo podmetnuti metalni novčić. Okretanjem podloge, menjanjem i kombinovanjem, mogućnosti se proširiju do neslućenih razmera. Pogledajte zanimljivu galeriju kao primer.Izdvojiću i kao primer nemačkog umetnika nadrealizma Maksa Ernsta (Max Ernst) koji je često radio ovom tehnikom.

Hemijski je veoma postojana tehnika, otporna na dejstvo svetlosti, relativnu vlagu, povećanu temperaturu sve zahvaljujući hemijskoj inertnosti grafita. Negativno je jedino mehanička neotpornost koju donekle možemo izbeći kvalitetnim fiksiranjem.

Da elaboriram olovke u boji? :)

Dijapazon je nijansi je velik. Veoma su zgodne za poneti, koristim ih najčešće kad želim raditi na manjim skicama u prirodi. Nemojte misliti da vam ih uskoro neću pokazati, na godišnjem sam.

olovke.jpg

Zensko srce se ne mijenja tijekom vremena, niti se preobrazava s godisnjim dobima; zensko srce dugo krvolipti, ali ne umire; zensko srce je nalik na stepu koju covjek uzima kao prostor za svoje ratovanje i klanje - po njoj cupa drvece i spaljuje travu, stijenje joj boji krvlju, zemlju ispunjava kostima i lubanjama, ali ona [...]
Uspela sam da obuhvatim klasifikacijom par podvrsta sa kojima sam se susrela u poslednje vreme. 1. sponzor: već na početku znaš da mu otac ima privatan posao, dva automobila i da će leto provesti u Crnoj Gori, radno, jer mora da nadzire radnike koji mu proširuju vilu. Simptomatično takvi momci za vreme izlaska obavljaju važne telefonske razgovore svojim skupim mobilnim telefonima; ako
Još od XVII veka, kad su postavljene njene osnove, pa do današnjih dana, teorija verovatnoće je predmet interesovanja naučnih radnika različitih profila. Razlog njene aktuelnosti i u savremenom društvu je u tome što je ona od značajne pomoći u prilazu i u potpunijem sagledavanju različitih problema u nauci. Iako je važnost verovatnoće sve manje sporna, [...]

Bor - Evropska agencija za rekonstrukciju odobrila je opštini Bor 296.000 evra za restauraciju rezidencije kneza Aleksandra Karađorđevića u Brestovačkoj banji, izgrađene 1856. godine. Predsednik opštine Bor Branislav Rankić izjavio je da je u toku izrada glavnog građevinskog projekta, a početak radova na tom zdanju počeće krajem avgusta. Prema njegovim rečima, preuređeni dvorac biće muzej, što je i bio do pre 15 godina. Dvorac se obnavlja na osnovu projetka u koji je kao partner uključena i Rumunija.

Beta

Država izuzima Institut za rudarstvo iz poslovnog sistema RTB, a od JP „Putevi Srbije” zbog dugova traži mesečne izveštaje

„Ostajem pri svom stavu i odluci prethodne komisije da se raspiše novi tender za privatizaciju RTB Bor pošto prethodni nije uspeo” – bio je kratak odgovor ministra trgovine i usluga Predraga Bubala na pitanje novinara zašto je naprasno prekinut proces privatizacije, negirajući da je reč o „naprasnoj odluci”. Međutim, novinarsko pitanje da li vlada time favorizuje ruske kompanije zbog podrške Rusije srpskom stavu o Kosovu ostalo je bez ministrovog komentara. „Da li će novi ministar i nova komisija doneti drugačiju odluku ostaje da se vidi, ali vlada danas o tome nije raspravljala”, dodao je Bubalo.

bubalo.jpg

Ipak, vlada se juče bavila „Borom”: kako je novinare obavestio ministar trgovine, pokrenut je postupak za utvrđivanje udela državne svojine u sredstvima Instituta za rudarstvo u sastavu RTB Bor. Ovaj institut je, po rečima Bubala, na osnovu dosadašnjih ulaganja stopostotno u vlasništvu države i trebalo bi ga, pre privatizacije, izuzeti iz RTB Bor kao poslovnog sistema. Borski institut bi, smatra vlada, trebalo da ima nezavisan razvojni put od borskog sistema, jer je vezan i za druga istraživanja u oblasti rudarstva i kako ne bi doživeo sudbinu niškog Instituta za duvan.

Takođe, na jučerašnjoj sednici vlada je donela odluku da joj Javno preduzeće „Putevi Srbije” ubuduće redovno, mesečno podnosi finansijski izveštaj, jer kako kaže Bubalo, postoji značajan dug prema izvođačima radova. Koliki je dug, ministar trgovine ne zna tačno. Negirajući da se vlada na ovaj korak odlučila zbog sumnji u neke nepravilnosti, Bubalo je odluku obrazložio vladinom „željom za permanentnijom kontrolom kako se ne bi preduzimale aktivnosti koje nemaju finansijsko pokriće i kako se ne bi gomilali dugovi: da se izvode samo radovi za koje ima novca i koji su predviđeni planom”.
V. Jeličić

[objavljeno: 29.06.2007.]
Politika ON LINE

Velika faktura za male knjigePosao kojim se bavim (programiranje) je izuzetno dinamičan; promene su brze i ponekada veoma drastične - nove tehnologije zahtevaju ogromnu količinu vremena da bi bili barem u toku.

Iako je Mreža odličan izvor informacija, papir i miris knjige, kao i sažeto znanje na stranicama su jak konkurent, pogotovo u specijalizovanim oblastima.

Amazon je vrlo dugo moj izvor knjiga i to upravo američka podružnica - tu su knjige daleko jevtinije od ostalih (recimo britanskog Amazona). Svakih nekoliko meseci, sakupim dve-tri knjige i naručim. Čekanje od 15 - 20 dana, i oko 1000 dinara poštarine, i sveži naramak knjiga je spreman za prelistavanje, čitanje, odlaganje po ćoškovima … -)

I ovog puta sam ponovio rutinu; tri odlične knjige iz oblasti programiranja:

(oko 100$ ili 6.100 dinara - na svu sreću, nisam platio ja, nego sam ove knjige odabrao kao poklon; zašto “na sreću”, čitajte dalje)

i potpuno smetnuo sa uma teme koje su bile vrlo aktivne pre nekoliko meseci, recimo:

Valjda sam mislio da će moje kliktanje na Amazon stranicama proizvesti drugačiji efekat ;-)

U svakom slučaju, za dva-tri dana je zazvonio telefon i više-ne-tako-umilni ženski glas je zacvrkutao da imam Amazon pošiljku što je proizvelo hladan tuš na 39 °C - svega sam se setio.

No, kada sam se već uhvatio u kolo, da probam da zaigram kako treba: kako mi je rekla da su njihove špediterske usluge 4.488 dinara (!!! - ili skromnih 74% od cele pošiljke) zatražio sam da mi kurir dostavi tovarni list na kuću, i da pokušam sa nekim drugim špediterom.

Slaba vajda - “otkup” (šta god to značilo) tovarnog lista od cenjene firme “Express Courier” je preko 1.500 dinara; troškovi carinjenja i špediterski troškovi oko 3000 (iako na knjige NEMA CARINE, SAMO PDV) tako da je minimum 4.500 dinara; tu sam se savio i pristao da bude sve po njihovom; mogao sam da vratim knjige, ali je poklon u pitanju.

Ok, za dva dana stigoše i knjige i finalna cifra: ŠEST HILJADA I TRI STOTINE TRI DINARA (6,303 din = 103% vrednosti pošiljke)!

Pre nego što počnem da se derem, da fino razmotrimo raspored troškova (kliknite gore na sliku za detalje):

Špediterska usluga: 3600 dinara + 648 din PDV - treba li ovde išta dodati? Da li postoji ikakav bolji legalan način da se ovako laganica zarade pare, 45€ za firmu i 8€ za državu? Pa, ima:

Carina: 1.815 dinara; kao što rekoh, knjige su oslobođene carine (proverio kod Carine); kako smo onda dobili ovih skromnih 22€? Vrlo prosto:

1. Carina: 75,45 2. Naknada za proceduralnu obradu Jedinstvene Carinske isprave: 300,00 3. Taksa u novcu prema masi robe: 230,00 4. Naknada stvarnih troškova carinskog organa 600,00 Svega (1. - 4.) 1.205,45 5. Porez na dodatu vrednost (PDV): 609,64 Svega (1. - 5.) 1.815,00

(raspitao sam se: stavka 2 je što je teta lomila nokte dok je popunjavala carinski obrazac; stavka 4 što su uzeli paket, otkinuli fakturu i dali teti iz stavke 2 da prekuca fakturu u JCI)

Kako lagan postupak da od 75,45 dinara dođete do 1.815,00 dinara - treba nahraniti sve one na vlasti, treba zakrpiti gomile rupa po džepovima, a kako drugačije nego udaranjem po knjigama? Hajde da su cigare ili alkohol u pitanju - to se da lepo prošvercovati, i sakrivati godinama (znate li kolicni je šleper pun cigara) nego 40 x 20 x 20 cm paket pun (zaboga) knjiga?

Srbijo, zemljo, dokle? Dokle bre da plaćamo namet na sve što iole liči na pamet? Da li iko na vlasti ima obraza da pogleda malo i one koji su ga birali, da pored silne potrebe da nafatira svoje iz uže i šire porodice nešto vrati i biračima? Možda jednostavan način da naučimo nešto, da uživamo u takvom luksuzu 21. veka kao što su knjige i da plaćamo barem malo manje od 100%?

P.S. Pisao sam Amazonu; vratili su kupcu, kao utehu, 18$ koje su naplatili za shipping & handling; obećali su da će porazgovarati sa UPS-om; pišite i vi - ne može da škodi.

P.P.S. Najbolje da vam knjige isporuče u nekoj normalnoj državi, kod prijatelja ili poznanika; oni lepo prepakuju to i pošalju najobičnijom poštom. Svi ti troškovi neće biti ni 15% onoga što zemlja Srbija može da vam priredi.

Update 29-06-2007: Ne budi lenj, prevedem ceo članak i pošaljem Amazonu, sa sve skenom računa; oni kulturno odgovore da će kupcu refundirati 103$ i videti dole niz lanac šta se može uraditi da se ovo ne dešava (!) Možda ima nade, sve dok ne zavisi od naših mamlaza.

Update 21-08-2007: I Mooshema ima “simpatična” iskustva: http://www.mooshema.com/2007/08/20/pozovi-dhl-radi-sporosti…

Velika faktura za male knjigePosao kojim se bavim (programiranje) je izuzetno dinamičan; promene su brze i ponekada veoma drastične - nove tehnologije zahtevaju ogromnu količinu vremena da bi bili barem u toku.

Iako je Mreža odličan izvor informacija, papir i miris knjige, kao i sažeto znanje na stranicama su jak konkurent, pogotovo u specijalizovanim oblastima.

Amazon je vrlo dugo moj izvor knjiga i to upravo američka podružnica - tu su knjige daleko jevtinije od ostalih (recimo britanskog Amazona). Svakih nekoliko meseci, sakupim dve-tri knjige i naručim. Čekanje od 15 - 20 dana, i oko 1000 dinara poštarine, i sveži naramak knjiga je spreman za prelistavanje, čitanje, odlaganje po ćoškovima … -)

I ovog puta sam ponovio rutinu; tri odlične knjige iz oblasti programiranja:

(oko 100$ ili 6.100 dinara - na svu sreću, nisam platio ja, nego sam ove knjige odabrao kao poklon; zašto “na sreću”, čitajte dalje)

i potpuno smetnuo sa uma teme koje su bile vrlo aktivne pre nekoliko meseci, recimo:

Valjda sam mislio da će moje kliktanje na Amazon stranicama proizvesti drugačiji efekat ;-)

U svakom slučaju, za dva-tri dana je zazvonio telefon i više-ne-tako-umilni ženski glas je zacvrkutao da imam Amazon pošiljku što je proizvelo hladan tuš na 39 °C - svega sam se setio.

No, kada sam se već uhvatio u kolo, da probam da zaigram kako treba: kako mi je rekla da su njihove špediterske usluge 4.488 dinara (!!! - ili skromnih 74% od cele pošiljke) zatražio sam da mi kurir dostavi tovarni list na kuću, i da pokušam sa nekim drugim špediterom.

Slaba vajda - “otkup” (šta god to značilo) tovarnog lista od cenjene firme “Express Courier” je preko 1.500 dinara; troškovi carinjenja i špediterski troškovi oko 3000 (iako na knjige NEMA CARINE, SAMO PDV) tako da je minimum 4.500 dinara; tu sam se savio i pristao da bude sve po njihovom; mogao sam da vratim knjige, ali je poklon u pitanju.

Ok, za dva dana stigoše i knjige i finalna cifra: ŠEST HILJADA I TRI STOTINE TRI DINARA (6,303 din = 103% vrednosti pošiljke)!

Pre nego što počnem da se derem, da fino razmotrimo raspored troškova (kliknite gore na sliku za detalje):

Špediterska usluga: 3600 dinara + 648 din PDV - treba li ovde išta dodati? Da li postoji ikakav bolji legalan način da se ovako laganica zarade pare, 45€ za firmu i 8€ za državu? Pa, ima:

Carina: 1.815 dinara; kao što rekoh, knjige su oslobođene carine (proverio kod Carine); kako smo onda dobili ovih skromnih 22€? Vrlo prosto:

1. Carina: 75,45 2. Naknada za proceduralnu obradu Jedinstvene Carinske isprave: 300,00 3. Taksa u novcu prema masi robe: 230,00 4. Naknada stvarnih troškova carinskog organa 600,00 Svega (1. - 4.) 1.205,45 5. Porez na dodatu vrednost (PDV): 609,64 Svega (1. - 5.) 1.815,00

(raspitao sam se: stavka 2 je što je teta lomila nokte dok je popunjavala carinski obrazac; stavka 4 što su uzeli paket, otkinuli fakturu i dali teti iz stavke 2 da prekuca fakturu u JCI)

Kako lagan postupak da od 75,45 dinara dođete do 1.815,00 dinara - treba nahraniti sve one na vlasti, treba zakrpiti gomile rupa po džepovima, a kako drugačije nego udaranjem po knjigama? Hajde da su cigare ili alkohol u pitanju - to se da lepo prošvercovati, i sakrivati godinama (znate li kolicni je šleper pun cigara) nego 40 x 20 x 20 cm paket pun (zaboga) knjiga?

Srbijo, zemljo, dokle? Dokle bre da plaćamo namet na sve što iole liči na pamet? Da li iko na vlasti ima obraza da pogleda malo i one koji su ga birali, da pored silne potrebe da nafatira svoje iz uže i šire porodice nešto vrati i biračima? Možda jednostavan način da naučimo nešto, da uživamo u takvom luksuzu 21. veka kao što su knjige i da plaćamo barem malo manje od 100%?

P.S. Pisao sam Amazonu; vratili su kupcu, kao utehu, 18$ koje su naplatili za shipping & handling; obećali su da će porazgovarati sa UPS-om; pišite i vi - ne može da škodi.

P.P.S. Najbolje da vam knjige isporuče u nekoj normalnoj državi, kod prijatelja ili poznanika; oni lepo prepakuju to i pošalju najobičnijom poštom. Svi ti troškovi neće biti ni 15% onoga što zemlja Srbija može da vam priredi.

...danas kad uzalud tražim svoje srce, ja vidim da ga nemam, jer odavno sam ga podelio nekakvim morima, rekama, okeanima i barama, ko zna kakvim kitovima, crvenperkama, ajkulama i somovima. Ovo ovde što kuca u meni nije srce, nego reka, jedna žilava reka što teče protiv svih i nikom ne dozvoljava da me pomakne.
Sutrа očеkujеm nеkе ljudе dа nаvrаtе, а u vеlikoj sаm gužvi sа vrеmеnom. Pаrа bаš i nеmаm, pа sаm nаprаvio slаdolеd, koji sаm usput izmislio. Dа nе budе zаbunе, slаdolеd postoji, аli sаm sе jа igrаo sа njim. Ovаko - Usuo sаm u plаstičnu činiju onаko otprilikе mlеkа (Sombolеd, obično iz flаšе) i 1 kеsicu slаdolеdа (Alеvа, vаnilа) i jеdаn vаnilа šеćеr (volim miris vаnilе, jbg). Miksеrom sаm svе to
blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.co.yu

DevProTalk