Unosi za: Arhiva za 2007/10

UTAH;

Zemlja susreta, Randevu lend ,ili Prica o Gary Gabelicu ,Ravnim poljima soli ,Transkontinentalnoj telefonskoj liniji i istoj takvoj Zeleznici; “Union Pacific” I-80, Prica o brzini ili Prica”na brzinu”. 

Picture_20221_1_
Ko se bavio poslom, kakav je posao vozaca kamiona (na dugim relacijama), sigurno dobro poznaje i osecanje velike usamljenosti u dugim casovima voznje, kada ste skoncentrisani, gotovo mehanicki , samo na voznju, a jedan deo vaseg mozga stalno bezi u avanture secanja i razmisljanja o stvarima i dogadjajima, koji su pohranjeni u njegovoj memoriji ili, kako bi mi rekli, u nasoj potsvesti. Tako mi, neznano zbog cega, dolazi na “pamet” i rec SO. Svako, pa cak i ja,  zna sta je to. Jedan od najvaznijih minerala za zivot. Nas bi Narod rekao: “Nekoga ces tek upoznati dobro, kad sa njim budes pojeo celu vrecu SOli.” ili Tamo gde ima SOli ima i Zivota. I ja tako nailazim na mesto gde SOli ima u izobilju, svuda oko vas je SO. Ima je toliko da je oduzela mesto Zivotu (iz gore pomenute recenice). Samo SO I Rest Erija (rest area) (mesto za odmor).

Picture_20217_1_

Nalazim se na Autoputu ili Interstejtu I-80, vrlo blizu granice drzava Juta (Utah) i Nevada, blizu grada Wendover u Nevadi i oko stotinak milja zapadno od Salt Lejk Sitija u Juti, na mestu koje se zove: Bonneville Salt Flat  (Bonevilska slana platforma (ravnica). Bude se secanja kada sam kao decak citao (sirom otvorenih usta) clanke u novinama o obaranju svetskog rekorda u brzini na zemlji (Land speed record), o Plavoj vatri i Plavoj ptici, Duhu Amerike (Blue Flame,Blue Bird,Spitit of America), za mene tada gotovo sfera naucne fantastike, a ne realnost. Jos su u secanju slike cudesnih oblika ovih raketnih vozila. I sto je jos bilo posebno vazno,covek koji je bio najduze ,zvanicno, “najbrzi”covek na Zemlji, vozeci Blue Flame (skoro 14 godina) bio je, za mene tada, nas covek (tada smo bili jedna drzava) Splicanin Geri Gabelic (Gary Gabelich).

Picture_20218_1_

Da bi utisak bio potpun ,tu je i podatak da je Geri bio i prvi covek na nasoj Planeti koji je prekoracio fantasticnu granicu BRZINE od preko 1000 km na sat. Geri Gabelic, ikona 20. veka (cini mi se da je postojala neka TV serijica), 37 godina posle njegovog najslavnijeg dana u zivotu i 23 godine posle njegove tragicne smrti (u udesu motorom), jedan tadasnji desetogodisnjak, stoji na ovom slavnom mestu , a vetrom noseni akordi i reci pesme: “BORN TO BE WILD” grupe “Steppenwolf” iz 1968 godine, odjekuju sirom bele pustinje jednome u cast,a drugome ispunivsi srce mladoscu i entuzijazmom. Ali tu prica jos nije zavrsena. Ni danas, trka za brzinski rekord nije zavrsena,ali je u necemu izmenjena.Naime era raketnih vozila je, cini se, mozda i zbog komercijalnih razloga,zavrsena.Sada su u trci za brzinski rekord ostala specijalno dizajnirana i dizel motorima opremljena vozila i posle krace promene lokacije (”Cirkus”  se bio preselio u Nevadu u Blek rok dezert (Black Rock Desert)(Crnu kamenu pustinju,gde je postavljen i prvi supersonicni brzinski rekord) opet se desava na istom “starom” mestu u: BONNEVILLE SALT FLAT-u.

Picture_20222_1_

I danas se tradicija nastavlja,s tom razlikom sto se “ozbiljna” desavanja desavaju povremeno,posle dugotrajnih priprema,a rekreativna su stalno prisutna i narocito u toku letnjih meseci (svakog prvog cetvrtka u mesecu) desavaju se svojevrsna Sou (Shaw) okuplanja kada se SUSRECU zaljubljenici svih vrsta vozila i svoje ljubimce pokazuju drugima i “ludo” se zabavljaju. Ali, u Juti se ne susrecu samo oni.Ovde su se i mnogi drugi sreli.Na istom ovom mestu,sreli su se i davne 1914. godine graditelji prve transkontinentalne telefonske linije izmedju Pacificke i Atlanske obale.A jos davnije 1869 godine,severozapadno od Salt Lejk Sitija,na mestu zvanom Promontory Summit,sreli su se graditelji ,takodje prve i transkontinentalne pruge,legendarnog “Gvozdenog Konja”.

Picture_20223_1_

Naravno da se i meni onda namece misao o susretima i brzinama.Ocekujem sto brzi povratak kuci i susrete sa najdrazima.Raduje me i cinjenica da se priblizavam drzavama: Vajoming i Nebraska gde su “visoki”spid limiti (ogranicenja brzina),sto znaci da se moze voziti brzo,a to je veoma vazno. Sada sam posebno raspolozen za brzinu i dacu svoj doprinos prici, krecuci se najbrze dozvoljeno u celoj Americi.

Od sutra (01.11.) na sajtu www.schhh.co.yu biće dostupna dva kratka umetnička filma “za zrelu publiku” poznatih evropskih autora - „Veličanstveni“ Jamesa Plikington-a i „Savest“ Noah Marshal-a, koje su poznati evropski režiseri “kreirali nalazeći inspiraciju u osnovnim vrednostima Schweppesa”.

Interesantno u celoj priči je da ovi filmovi neće biti objavljeni nigde osim na premijeri koja je bila juče (bioskop Roda Cineplex) i na Internetu (trejleri će ići na nekim kablovskim televizijama, ali ne celi filmovi).

Video sam premijerno filmove, i ne preporučujem gledanje bez min. 512 kb/s Interneta.

Share This

Izašao je Global Competitiveness Report Svetskog ekonomskog foruma za 2007-08: 1. SAD, 2. Švajcarska, 3. Danska... 82. Crna Gora, 91. Srbija, od 137 zemalja.
Prošle godine su Srbija i CG bile zajedno na 87. mestu.

Nisam promenio mišljenje o konkurentnosti od prošle godine, zato u ostatku kopiram stari post:

Mada Svetski ekonomski forum i mnogi drugi očigledno ne misle tako, sam pojam konkurentnosti nema mnogo smisla. Preciznije, nema smisla na nacionalnom nivou. Šta znači da je jedna zemlja konkurentnija od druge? Znači da može da proizvede veću vrednost, odnosno da je u proseku produktivnija. Produktovnost se meri u količini proizvoda po jedinici radne snage, pa reći da je jedna zemlja produktivnija od druge ne znači ništa drugo nego reći da je bogatija.

A bogatstvo zemalja se mnogo lakše i pouzdanije meri direktno, merama kao što su GDP, nacionalni dohodak i slično (koje nisu savršene, ali mere bogatstvo, odnosno novostvoreno bogatstvo). Merenje konkurentnosti je tako samo merenje bogatstva zemlje zaobilaznim putem.

Konkurentnost ima smisla na nivou firme ili grane. Ima smisla reći da je Nemačka konkurentna u proizvodnji automobila ili Srbija u prozvodnji malina. Ali ako hoćete meriti celokupnu konkurentnost jedne zemlje u svemu, onda morate obuhvatiti sve što utiče na bogatstvo te zemlje -- od infrastrukture, preko političkog okruženja i pravnih institucija, kvaliteta radne snage, makroekonomske politike, itd. -- broj faktora je neograničen. A kada jedna mera obuhvata sve što utiče na bogatstvo, onda je suvišna -- jer dovoljno je direktno izmeriti bogatstvo te zemlje i na osnovu toga znati koliko je konkurentna.

Indikativno je da su ove godine autori promenili metodologiju i obuhvatili veći broj faktora. Kada ih na kraju obuhvate sve, shvatiće da "konkurentnost" nije ništa drugo nego produktivnost, odnosno GDP po jedinici radne snage ili po stanovniku.

Clan du néon (neonski klan) je grupa mladih parižana koji se na svoj način (čitaj: ilegalan :)) bore protiv svetlosnog zagađenja u “gradu svetlosti” gaseći masovno svetlosne reklame na radnjama po Parizu :) Na videu gore je “TopSecret” akcija od pre par nedelja iz pariske četvrti Bastilja, a još neke od prošlih akcija kao i sve ubuduće, mogu da se prate na njihovom YouTube kanalu.

Neka prava na ovaj tekst su zadržana, 2007 Blogowski. Svi objavljeni radovi na Blogowski.eu su njegovo vlasništvo, osim ako nije drugačije napisano, i nalaze se pod Creative Commons Attribution 2.5 Licencom. Ukoliko koristite RSS kanale sa ovog bloga, proverite da li se slažete sa uslovima korištenja. Uslovi korištenja RSS kanala
Plugin by Taragana
Fame is a terminal disease. It screws you up worse than your mom and dad. Somewhere in the late twentieth century the pursuit of fame became a way of life. Suddenly everyone wanted to be fa¬mous. Newscasters, journalists, weather men, astrologers, cooks, interns, even lawyers for God’s sake, everyone went nuts trying to grab their [...]

Onda VX888

Meni u potpunosti nepoznata kineska tvrtka Onda predstavlja svoj najnoviji prijenosni audio player, a za koji je sasvim sigurno ‘posudila’ dizajn LG-jevog Shine mobitela. Kako baš ne bi bilo kao očito odlučili su ga nazvati malo drugačije – VX888 (Kinezi navodno nešto briju na brojku osam). Na svojoj sjajnoj površini uređaj krije 2-inčni ekran, a podržava reprodukciju MP3 i WMA audio datoteka. Na žalost ovo je sve što se može saznati o ovom sjajnom audio playeru iz Kine.
Izvor… Vezani članci

Kad smo već kod gramofona… by Groovyrider on May 30th, 2007

Audio player za Linuxaše by Groovyrider on June 4th, 2007

Mobitel koji se pretvara da je audio player (ili obratno…) by Groovyrider on June 5th, 2007

Mickey Mouse među audio playerima by Groovyrider on June 8th, 2007

If you love what you do, you’ll never work another day in your life. - Anonymous

Kiša pada
Trava ne raste
Gore nema u ravnici
Al Fruška stoji
I kisne

I gledam je nako
Kroz mrak
A lažem, ništa se ne vidi
Radim još malo
Al malkičice
I onda više neću raditi

Do sutra

Helanke na dupetu
I znoj niz leđa
A nije Džejn Fonda

Vežbanjem se duh ovaj bavi

Kao dodatak prethodnom postu, pokušavam da načinim makar provizorni spisak naučnih disciplina koje su pokrenuli, izmislili i odlučujuće oblikovali navedeni bečki geniji: termodinamika, kvantna fizika, analitička filozofija, filozofija nauke, psihoanaliza, teorija igara, poslovnog ciklusa...Sama činjenica da imamo bar tri-četiri "Bečka kruga" najbolje svedoči o tome: bečki krug u filozofiji, Šlik, Karnap, Vitgenštajn, u ekonomiji - Mizes, Hajek, Šumpeter, Morgenštern, u psihologiji itd.

Zanimljivu primenu ovog uvida o centralnom mestu Austrijanaca i Austro-Ugara u naučnoj i teorijskoj misli XX veka daje Izrael Kirzner u svom odličnom kraćem predavanju. Radi se o razlici između Mizesovog i Robinsovog pojma ekonomskog delovanja/odlučivanja. Robins je, po Kirznerovom mišljenju enormno uticao na kasniju mikroekonomsku teoriju, svojim shvatanjem ekonomskog odlučivanja kao manipulacije datim sredstvima u ostvarivanju datih ciljeva. Ta teorija koja polazi od pretpostavke savršenog znanja o alterantivama sa kojima je onaj ko odlučuje suočen, postala je sastavni teo mainstream teorije cena. A predstavljala je prilagođenu i izmenjenu verziju teorije o ljudskom delovanju koju je Robins pokupio 1920-ih godina u Beču, družeći se sa Mizesom, Hajekom, Haberlerom, Morgenšternom i ostalima. To je pojam ljudskog delovanja kao korišćenja sredstava u zadovoljavanju ciljeva u prostoru neizvesnosti i nepotpunog znanja.

Razlika je očigledna. U Robinsovom neoklasičnom okviru koji je prihvatila celokupna moderna mikroekonmska teorija, ekonomisanje postaje tehnološki i matematički problem; suočen sa datim skupom poslovnih (i epistemoloških, rekao bi Hajek) alterantiva gubi se preduzetnik i pretvara u mašinu za tehničku optimizaciju. To možemo videti kako u teoriji konkurencije, tako i u čitavom nizu drugih teorema ekonomije blagostanja. Teorija savršene konkurencije uzima tehnologiju, znanje o poslovnim alternativama kao dato, a njihovo odsustvo aberacijom od standarda konkurencije. Dinamička konkurencije koju razvijaju Austrijanci, podrazumeva nepotpuno znanje i polovične informacije kao standard, zbog koga nam je konkurencija i potrebna kao procedura otkrivanja. Mizesova (i ja bih dodao, Hajekova) teorija ljudskog delovanja kao preduzetništva podrazumeva traganje za referencijalnim okvirom mogućeg rešenja problema. Alternative nisu poznate, one moraju da budu otkrivene, pronađene, anticipirane - preduzetnik je onaj ko rizikuje materijalna sredstva da bi isprobao određenu anticipaciju mogućeg rešenja koju ima. On odabira jedan od mnoštva mogućih okvira delovanja, umesto da dela u zadatom i unapred poznatom okviru. Tehnološko/matematička optimizacija nasuprot preduzetničkom otkriću.

Eto, tako je bečka škola u ekonomiji obeležila ne samo disidentsku, heterdoksnu ekonomsku misao, već indirektno i mikroekonomoiju glavnog usmerenja.

Svjetleći crijep

Već neko vrijeme planiramo, razgovaramo i kombiniramo oko zamjene postojećeg krova. Tko zna, između brojnih mogućnosti pokrova možda se upravo odlučimo na svjetleći crijep.
Osim što štiti životni prostor od vremenskih (ne)prilika ovim svjetlećim crijepom moguće je identificiranim i neidentificiranim letjelicama odaslati bilo kakvu poruku. Svemircima – ‘odjebite’, pticama – ‘ne istovarujte se po ovom krovu’, putničkim avionima – ‘Ovdje nastaje Gadgeterija’ i tako dalje. Sasvim jasno crijep sadrži ugrađene LED diode koje omogućuju ranije spomenute radnje, a na žalost njihova cijena mi nije poznata.
Izvor… Vezani članci

Ulovih raka… by Groovyrider on July 3rd, 2007

Automobilski ruksak (ako vam ne treba retrovizor) by Groovyrider on July 14th, 2007

Autobus na baterije by Groovyrider on July 24th, 2007

Svjetiljka za retro motocikliste by Groovyrider on August 28th, 2007

blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk

Blogopen Socialopen 2010