Unosi za: Arhiva za 2008/04

Vipnet teta vesela i razdragana

Zagreb, 29. travnja 2008. - Uz jedinstvenu cijenu razgovora Easy tarifa od 0,91 kunu po minuti prema svim mrežama u Hrvatskoj, odsad Vip korisnici mogu šest mjeseci besplatno razgovarati u Vip mreži (uz naknadu za uspostavu poziva od 0,25 kuna). Za to je potrebno aktivirati opciju Vip 0 od 2. svibnja do 30. lipnja uz Vipme Easy i pretplatničku Easy + tarifu. S obzirom da je riječ o popularnoj Easy tarifi, u Vipnetu smatraju da će s ovom ponudom privući brojne nove korisnike jer im nude idealnu tarifu za razgovore prema svim mrežama, u kojoj ne moraju brinuti o troškovima jer je cijena poziva ista. Novost u Easy + tarifi za pretplatnike je da odsad i oni mogu aktivirati opcije, kao što je opcija Vip 0.Novi Vip pretplatnici koji se do kraja lipnja odluče za Easy + tarifu i žele aktivirati opciju Vip 0 potpisat će ugovor na 24 mjeseca, dok postojeći korisnici Easy + tarife za aktiviranje Vip 0 produžuju ugovor za 12 ili 24 mjeseca. Nakon šest mjeseci korisnici mogu koristiti Opciju Vip 0 za 50 kuna mjesečno. Minimalna mjesečna potrošnja u pretplatničkoj Easy + tarifi je 91 kunu, ali se ona odnedavno može iskoristiti za sve pozive, SMS i MMS poruke prema svim mrežama u Hrvatskoj.

Novi Vipme korisnici koji aktiviraju Vipme Easy tarifu također će razgovarati za 0,91 kunu po minuti prema svim mrežama u Hrvatskoj. Za aktivaciju je dovoljno obnoviti račun sa 100 kuna. Novi Vipme korisnici će, uz opciju Vip 0 također razgovarati za 0 kuna po minuti (uz naknadu za uspostavu poziva od 0,25 kuna) u Vip mreži. Za aktivaciju Vipme Easy tarife postojećim Vipme korisnicima je smanjena obveza nadoplate računa s 200 na 100 kuna mjesečno, a za opciju Vip 0 plaćaju 60 kuna mjesečno.

Aktualno:

Broj Vip korisnika porastao je u 2007. godini za 14 posto na 2,2 milijuna.
Prihodi Vipneta u 2007. su veći su za 8,3 posto u usporedbi s prihodima ostvarenima u 2006. i iznose 514,2 milijuna eura. Operativna dobit (EBITDA) veća je za 10,3 posto u odnosu na godinu ranije i iznosi 210,2 milijuna eura. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) porasla je u 2007. za 21,8 posto, na 136,7 milijuna eura.

croportal_url = "http://gadgeterija.net/?p=1462";croportal_title = "Šest mjeseci razgovori za 0 kuna u Vip mreži";croportal_abstract = "";croportal_skin = "horizontal"; Vezani članci

NetAkademija na Facebooku poklanja informatičke tečajeve by Groovyrider on March 17th, 2008

Vipnet darovao 100.000 kuna za liječenje Martine Rukavine by Groovyrider on April 21st, 2008

Lenovo X300 dostupan od 20. ožujka by Groovyrider on February 27th, 2008

Nokia 3109 Classic dostupna na hrvatskom tržištu by Groovyrider on September 29th, 2007

Hrvatske domene sa najviše crtica by Groovyrider on April 14th, 2008

gugi-morzin1

KRALjEVO - Za samo dvadeset centimetara, Kraljevčaninu Zoranu Petroviću Gugiju na prošlogodišnjem svetskom prvenstvu u Litvaniji izmakla je prva srpska medalja u paraglajdingu. U disciplini preciznog sletanja, četrdesetšestogodišnji Petrović, kojeg u Srbiji doživljavaju kao oca i začetnika ovog još mladog sporta, na kraju je morao da se zadovolji četvrtim mestom.
- Ni taj plasman nije loš, jer je konkurencija bila izuzetno jaka. Prvenstvo je održano u zimskim uslovima, što je za nas iz Srbije bilo novo iskustvo - kaže Zoran Petrović.
Za sjajne rezultate, popularni Gugi tri puta je nagrađen "zlatnim orlom". Najveće priznanje Vazduhoplovnog saveza Srbije dobio je 2003, 2007. i ove godine. Na nedavnom Svetskom kupu u Makedoniji popeo se na najvišu stepenicu pobedničkog postolja.
- Pored finala Svetskog kupa u Japanu početkom novembra, očekuju me i nastupi na prvom evropskom prvenstvu u preletu i preciznom sletanju koja će biti održana u Nišu i Niškoj Banji. Nadam se da ću ponoviti uspeh iz Makedonije - skromno kaže iskusni paraglajdist.
Kao već dokazani padobranac i jedriličar, Petrović se početkom osamdesetih godina prošloga veka, želeći da oproba i nešto novo, prvi put sreo sa paraglajdingom. Prvi let napravio je sa Goča, koristeći "Kluzova" krila.
- Prvi i poslednji, jer obližnji Stolovi ipak pružaju povoljniju mikroklimu i termale, kao najbolje vazdušne struje. Posle dobrih priprema na Stolovima, ni Alpe nije teško savladati - napominje Gugi.

Najveću visinu u svojoj karijeri Petrović, inače profesor tehničkih nauka u kraljevačkoj Mašinskoj školi, napravio je upravo sa Stolova. Koristeći povoljne termale, sa 600 popeo se na 3.100 metara! A u preletu, njegov lični rekord je - četiri sata provedena u vazduhu i pređen 91 kilometar.
Po njegovim rečima, paraglajdingu su ga privukli mir i tišina koji vladaju među oblacima, kao i pogledi na prelepe predele u kojima satima može da uživa.
- U vazduhu ima zanimljivih susreta, naročito s orlovima. Oni znaju gde su najbolje vazdušne struje, posebno u proleće, kada namerno usmeravaju "goste" na struje koje vode ka zemlji. Na taj način štite svoje mlade, gnezda i teritoriju - kaže "kraljevački orao".
SPONZORI KLUBA
POČETKOM devedesetih, s grupom entuzijasta, Petrović je u Kraljevu oformio Paraglajding klub "Eol", koji je danas najstariji i najtrofejniji klub na Balkanu.
- Paraglajding je skup sport i naš klub, s obzirom na uslove u kojima radi, postiže odlične rezultate. Veliki problem je pronaći sponzore za odlazak na takmičenja. U Kraljevu najviše nam pomažu firme "Afiks" i "Bojadiks". Jedan prijatelj iz Crne Gore finansiraće deo troškova za odlazak u Japan, a za ostatak - valjda ćemo se snaći.

Večernje novosti

sps kraljevo

KRALJEVO - Predsednik Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić izjavio je u ponedeljak u Kraljevu da se koalicija okupljena oko te stranke "jedina bori za običnog čoveka" zalaganjem za uspostavljanje socijalne pravde i društva jednakih mogućnosti.
"Ne može u Srbiji milion ljudi da bude bez posla, ne može sindikat da nema prava na potpisivanje kolektivnih ugovora sa poslodavcima i državom, ne može pola miliona penzionera da ima penziju manju od 9.000 dinara", naglasio je Dačić na predizbornom skupu u Kraljevu.
On je pozvao birače da ne glasaju po simpatijama prema liderima, nego da procene ko im nudi bolju budućnost i povratak dostojanstva, odnosno da "glasaju za SPS kako sudbina Srbije ne bi zavisila od dva ili tri odsto najmoćnijih, nego od 99 odsto ljudi u Srbiji kojima je potrebna socijalna pravda".
"Oni koji su nas napadali danas govore rečnikom SPS-a i Slobodana Miloševića, govore o socijalnoj pravdi, o tome kako je nema u Srbiji, a oni su na vlasti već osam godina", rekao je Dačić.
Predsednik Partije ujedinjenih penzionera Srbije Jovan Krkobabić rekao je da je Srbija evropska država "već 2.000 godina i da Evropa nije u Australiji".
Predsednik Jedinstvene Srbije Dragan Marković Palma rekao je da u Srbiji "šnajderi ne mogu nikako makaze da kupe jer su ih pokupovali oni koji seku vrpce pri otvaranju puteva".
"Ujutru seku na početku jedne ulice, a uveče na kraju te iste ulice. Hajde da odu oni koji stavljaju asfalt na asfalt, a da dođu oni koji stavljaju asfalt na blato", rekao je Marković.

MTS Mondo

Kraljevo Policajac ne dozvoljava fotografisanje

KRALJEVO - Kraljevom je prekjuče popodne prodefilovalo više stotina taksi vozila, pa su, u saobraćajnom špicu, praktično bile blokirane glavne gradske saobraćajnice. Ovaj mirni protest lokalnih taksista, zbog, kako ističu, „ignorisanja inspekcijskih službi da sprovode opštinske uredbe i zakonske propise koji jasno određuje ko se i s kakvim vozilom može baviti ovom deltnošću“, ipak, nije prošao bez incidenata. Na Trgu Svetog Save saobraćajna policija zaustavila je kolonu i iz automobila izvukla devetnaestogodišnjeg Gordana R, vozača „Profi taksija“. Pošto je taksista, kako se zvanično saopštava, pokušao da se udalji, pružao aktivni otpor i vređao“, policajci su ga prilično brutalno, svedoče očevici, oborili na trotoar i namakli mu lisice na ruke. Na stotine Gordanovih kolega zviždalo je i protestovalo, ali mladi vozač je odveden u policijsku stanicu, gde mu je određeno zadržavanje do 48 časova.

U kraljevačkoj policiji kažu da Gordan R. na raskrsnici Dositejeve i ulice Dimitrija Tucovića, desetak minuta ranije, nije poštovao upozorenja policajca o pravcu kretanja, već je vozilom povredio saobraćajčevu nogu i udaljio se s mesta događaja.

Hapšenje mladog vozača, izazvalo je ogorčenje među njegovim kolegama koji se, ističu uglas, bore za poštovanje zakonskih odredaba, jer im „hleb iz usta otimaju divlji i nelegalni prevoznici koje niko ne sprečava da se kriminalno ponašaju“. Iste večeri sakupili su novac i angažovali advokata koji će braniti Gordana R.

- Naravno da ćemo kolegu braniti, radi se o mladom, neiskusnom čoveku. Ne znam šta se tačno desilo, nisam bio u blizini, a čuo sam da je hapšenje bilo prilično grubo. Možda je i Gordan prenaglio, nije ovo trebalo da se desi - rekao nam je Sima Murganić, jedan od organizatora protesta kraljevačkih taksista.

Dragan Pavlović, predsednik Sekcije taksi udruženja iz grada na Ibru, uzdržano komentariše ovaj događaj. Kaže da nije bio njegov očevidac.

- Protest je pokazao da smo u pravu. Odazvala su se gotovo sva naša udruženja, a posle njegovog završetka, primetili smo da su autobusi legalnih prevoznika znatno puniji, jer smo, makar juče, uspeli da „proteramo“ nelegalne linijske taksije koji otimaju putnike i nama i autoprevoznim preduzećima iz ovog kraja - kaže Dragan Pavlović.

Glas Javnosti

Električna haljina

Ženska haljina može biti tako dizajnirana da odaje dojam da je osoba koja ju nosi naprosto nabijena strujom i kad tako obučena seksi mama uđe u prostoriju ostavlja bez daha sve prisutne. E pa predstavljam žensku haljinu koja je definitivno nabijena strujom i bolje da joj se ne približavate…
Amanda Parkes dio je prestižnog MITjevog još prestižnijeg Media Lab laboratorija, a njenu najnoviju umotvorinu vidite na slici. Radi se o haljini koja kinetičku energiju kretanja pretvara u struju, koju pak pohranjuje u pripadajuće ugrađene baterije. Na žalost ovo je sve tehnikalija koje je bilo moguće saznati o haljini nazvanoj Piezing, a više o ovoj domišljatoj teti možete saznati na ovom linku. croportal_url = "http://gadgeterija.net/?p=1460";croportal_title = "Seksi electric bejbe";croportal_abstract = "";croportal_skin = "horizontal"; Vezani članci

Sve svoje datoteke strpao sam u novi ‘FOLDER’ by Groovyrider on February 13th, 2008

USB baterije zaradile svoju treću nagradu by Groovyrider on March 5th, 2008

Ženskasti alat za ‘muške’ poslove by Zla by Zla on November 20th, 2007

Snažni držač CD/DVD medija by Groovyrider on December 27th, 2007

Tjedni pregled 010 by Groovyrider on December 2nd, 2007

Nekada je to bila samo obična livada. Na njoj se gradile kuće po planski određenim parcelama. Sećam se zgrada bez ograda, ulica bez trase, blata do kolena u kišnom periodu, prašine leti, naše bezbrižnosti u tim prvim godinama života. Onda su napravili brdo baš ispred moje kuće, pokušavajući da od livade naprave pravu ulicu. Stajalo je dugo tu. Ulicom se moralo pešice, pa preko brda na drugu stranu ulice. To malo brdo je postalo sinonim za kamenice, grudve od blata, ratovanja i planinarenja. U tim ratnim pohodima koji su se odvijali svakodnevno, svako od nas, učesnika, zaradio je po neki ožiljak.

Moj je na glavi. Šivenje nije trajalo dugo i ne sećam se da li sam plakala ili ne, ali znam da smo posle toga potpisali primirje. Onda je brdo nestalo. Umesto njega osvanuo je asfalt. Crn, ravan i čist. Sa asfaltom je prestala i mogućnost opravdanja prljavih pantalona, jakni, pocepanih cipela … i ko zna čega još.

Sa asfaltom smo nekako i porasli, verovatno bi nam ono brdo i zasmetalo da baš tad nije nestalo. Bilo je lakše voziti bicikl, igrati lastiž na suvom i ravnom, „između dve vatre“, školice, sve dok jednog dana, koga se naravno ne sećam, a sve se nadam vratiće se, nismo toliko porasli da nam je asfalt služio samo kao trasa za jednostavan prelazak iz mesta A u mesto B.

Koračajući tim asfaltom, na 200m od naših kuća, gde se ulica ukršta sa drugom, stiže se do drvoreda, između naselja kućica u nizu, poznatijeg kao „Staro Tigrovo naselje“. On vodi na Kej. Kej i reka Nišava, i milion i jedna priča vezana za nju. Za ogromne lipe čije su krošnje dosezale do polurazbijenih klupica na kojima smo grickali semenke, pričali strašne priče, prvi put se ljubili, plakali, smejali se, zapalili prvu cigaretu, jeli sladoled i živeli bezbrižnim životom.

Kada bi nam dosadilo čavrljanje na klupici, uhvatili bismo se za ruke i prelazili preko čuvenog mosta ljubavi. Pešački most. Na njemu bismo stajali dugo i gledali mesečev odraz u vodi. Bio bi nemiran, baš kao i mi. I gde god bismo se okrenuli, videli bismo reku, lipe i nebo. Odatle se grad nije video, iako se prostirao svuda oko nas.

I grad je rastao zajedno sa nama. Pratio je naše želje, otvarao je nove prodavnice, kafiće, bioskope i pozorišta. Domove Kulture i velike „crvene trgove“. Dovodio je velike muzičare i velike glumce. U letnjem periodu, centar grada bio bi preplavljen motorima i besnim automobilima. Neki su žurili, neki zastajali da se okrepe, punili bi grad, i sve je to ličilo na jedan veliki vašar koji traje i traje i nikako da se završi. I tad nam je, pored svih aktivnosti, i pored svih lepota koje nam je pružao, bio dosadan, već obiđen, već oslikan, već iživljen. Ostavili smo ga i krenuli u potragu za većim i lepšim, koji će brže rasti od nas.

Neki od nas su otišli u slične gradove, neki u veće i bolje. Bilo nam je lepo. U naš mali grad vraćali smo se u početku često, da obiđemo drugare, da vidimo šta rade oni koji su u njemu ostali, da li su klupe promenjene, ofarbane, da li je na trgu postavljena bina, ko će gostovati na „Pirotskom letu“. Neka mesta gde smo izlazili nisu više postojala. Neke rezervacije su nam bile ukinute i ustupljene redovnijim gostima. Manje smo se zadržavali na mostu ljubavi, jer lipe nisu više bile tako velike i lepe, i reka nije žuborila kao nekad, niti se više jasno video mesečev odraz u vodi. Nemirnu reku su ukrotili u novo kameno moderno korito, bez vrba i trske.

Na prelepom bazenu u obliku delfina, poker smo zamenili preferansom, sunčanje i prskanje - hladovinom, večernje šetnje Kejom - dugim sedenjem u baštama kafea sa živom svirkom, gde smo pričali o drugim, boljim i lepšim mestima u koja smo otišli.
Grad je sve manje mirisao na nas, a mi smo uporno tražili deliće koji su obeležili naše detinjstvo. I nalazili bismo, uvek na istom mestu, ne više jasno vidljiv i samostalni kiosk gde su se prodavale semenke, leblebija, pistaći, kikiriki, pečeno kestenje i kokice, već neugledan, ali uvek čist i krcat lokal smešten ispod stepenica koje vode na gornji plato velikog tržnog centra, koji je ujedno i granica trga koji se odatle prostire.

Sad je moj bivši mali grad izrastao u moderan grad, koja pokušava da u sebe utka sve ono što je pratilo naše odrastanje. Čuveni pirotski ćilim je postavljen po sred gradskog trga. Crveni trg je zamenjen belim, sa velikom fontanom u centru. Pored malog parka kraj Hotela napravljen je parking. Više nema vašara preko leta, jer je magistralni put izmešten van grada. Uređen je stari Momčilov grad iz 14.veka za pozorišne predstave, slikarske kolonije i poneki koncert.

Iz „Pazara“ ka „Tijabari“, ostale su stare restaurirane građevine, pretvorene u prodavnice robe široke potrošnje. Veliki most, poznatiji kao „Golemi“, naziv nije dobio po veličini, već po značaju za grad. Preko njega dnevno pregazi ogroman broj ljudi, ponekad mi se čini da, u jednom jedinom danu, čitav grad promeni stranu reke.

Na Tijabarskoj strani se nalazi Muzej, stara gradska česma „Guševica“ i svi oni mali dućani, kovači, sajdžije, pekari, poslastičari, šusteri … a između njih - otvorena pijaca i Autobuska stanica. Preko puta te stanice je moja prva škola. Ista, netaknuta, čak je i boja ona ista bledo žuta kao tad, kad smo pod brezama u dvorištu igrali klikere.

Na suprotnoj strani je benzinska pumpa, i opet niz starih kuća. A zatim moderne, visoke zgrade i dobro poznate ulice, i poznate kuće i ljudi.

Naše kuće su bile poslednje u nizu do pruge. Između tih kuća i pruge je nekada bio voćnjak. Naše dečije igre smo sa asfalta preselili tu, jureći se između šljiva, jabuka i krušaka. Mahali smo nasmejanim licima koja bi virila iz vagona, na putu za Bugarsku ili Niš, ili ko zna kuda i koliko daleko.

Više nema voćnjaka, zamenio ga je još jedan red kuća. Voz više ne vidim sa prozora, ne spavam više ni u dečijoj sobi. U njoj sad snove sanjaju neki novi klinci.

A mene samo zvuk sirene i tutnjava voza koji prolazi i ponekad probudi iz sna, podseti na moj grad, u koji sad odlazim da vidim one, koji su me podarili životu.

(Ko beži od svoje prošlosti gubi sebe, i vrati mu se kao bumerang sve ono od čega beži.)

Kao što ste mogli primijetiti prije nekoliko dana odradio sam nekoliko velikih izmjena na stranici bistrinci online. Glavni razlog za promjenu dizajna su brojni komentari kako bistrinčana, belišćana tako i mnogo drugih ljudi kojima uglavnom širina stranice nikako nije odgovarala. Također, ovim putem želim reći kako ovo nije službena stranica naselja bistrinci niti ima [...]SHARETHIS.addEntry({ title: "Bistrinci Online - novi dizajn", url: "http://www.exdizajn.com/blog/bistrinci-online-novi-dizajn/" });

Prodinstati glavicu crnog luka,sipati seckani paradajz iz kozerve ( ili svež ali skinute ljuske) i dinstati,4-5 čenova belog luka izrendatri , pola vezice mirođije i pola vezice peršuna sitno iseckane i na kraju plodove mora ubaciti, to se krčka jedno 5-10 minuta (od ubacivanja plodova mora ,njima ne treba dugo).

Plodove mora ubacujem pojedinačno ,prvo ubacim dagnje ,lignje i škampe a na samom kraju ,bukvalno minut pre kraja ostalo!Mada nije greška ni sve zajedno ,pošto su smrznuti!
Uz to se servira pirinač, spremljen uobičajeno.
A mnogo je dobro i da se preliju špagete , pa birajte sami opciju!


Kao što sam i obećao, evo danas gledam stranica konikoma postala web shop, što i nije loše odrađen posao escape studia. Možda da su opalili malo veći header bi bilo bolje, ali opet ovo što sad konikom želi nikako nije impresionirat ljude s dizajnom nego što više prodat svoje robe, pa je s tog gledišta [...]SHARETHIS.addEntry({ title: "Konikom web shop", url: "http://www.exdizajn.com/blog/konikom-web-shop/" });

Ova priča s transferom onog nogometaša u neki klub u inozemstvu i tvrdnja našeg ministra financija da je to po trenutnom zakonu neoporezivo me podsjetilo na slijedeće (ovo je copy&paste sa sitea Porezne uprave, iz Zakona o porezu na dobit):

Članak 2.
(1) Porezni obveznik je trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi.

(2) Porezni obveznik je i tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident).

(3) Porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak.

(4) Porezni obveznik je i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni
primitak veći od 2.000.000,00 kuna, ili
2. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario dohodak
veći od 400.000,00 kuna, ili
3. ako ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od
2.000.000,00 kuna, ili
4. ako u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava
više od 15 radnika.

(5) Tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka nisu obveznici poreza na dobit, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.

(7) Iznimno ako osobe iz stavka 5. i 6. ovoga članka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.

(8) Otvoreni investicijski fondovi koji su osnovani i posluju u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani, nisu obveznici poreza na dobit.

(9) Porezni obveznik je i svaki onaj poduzetnik koji ne potpada pod odredbe stavka od 1. do 8. ovoga članka, a koji nije obveznik poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i čija se dobit ne oporezuje drugdje.

Kao što vidite, već danas (dapače, već godinama) postoji zakonska osnova temeljem koje je moguće oporezovati nogometni klub za ostvarenu dobit. Zna li to naš ministar, ili zašto se pravi da ne zna je sasvim drugo pitanje.

Misao dana:
Where there is an income tax, the just man will pay more and the unjust less on the same amount of income.

blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk

Duhovi iz Palmotićeve 37