Unosi za: Arhiva za 2008/04
Ovogodišnja Technobank konferencija u organizaciji ASIT-a će se održati od 9. do 10. aprila u hotelu Continental u Beogradu. U okviru konferencije će biti održan forum koji će pokriti najvažnije aspekte platnih sistema na bazi smart kartica, kao i okrugli sto “Beskontaktni platni sistemi“.
Organizator će dodeliti i dve nagrade - za doprinos razvoju kartičnog poslovnaja u Srbiji, i za najbolje bankarsko tehnološko rešenje prezentovano na konferenciji.
croportal_url = "http://gadgeterija.net/?p=1349";croportal_title = "Siemens predstavlja internetsku osobnu iskaznicu";croportal_abstract = "";croportal_skin = "horizontal"; Vezani članciDolaze teška vremena za sve one koji pokušavaju izvesti online prijevaru. Razlog za to je to što je Siemens, u suradnji s jednom partnerskom tvrtkom, razvio internetsku osobnu iskaznicu veličine kartice za bankomat koja korisnicima omogućuje da prije same bankovne transakcije dokažu svoj identitet pomoću otiska prsta i integriranog ključa. Osobna iskaznica ne zahtijeva nikakav dodatni softver ili hardver pa je sigurna od napada i može se koristiti na bilo kojem računalu. Ovo rješenje predviđeno je za stavljanje na tržište najranije u ljeto 2008.
Hakeri dobivaju obilje podataka o računima pomoću web-lokacija za tzv. phishing (skup aktivnosti kojima se korisnika pokušava navesti na otkrivanje povjerljivih informacija), a prema podacima Savezne kriminalističke policijske uprave (BKA) tijekom prošle godine u Njemačkoj su uzrokovali štetu od najmanje 14 milijuna eura. Internetska osobna iskaznica veličine bankovne kartice koju su izradili Siemens IT Solutions and Services te švicarska tvrtka AXSionics dizajnirana je kako bi ta vrsta prevare postala prošlost. Osobna kartica opremljena je čitačem otiska prsta i ima šest optičkih senzora. Na početku se korisnik identificira pomoću otiska prsta. Potom web stranica banke šalje tzv. flicker kod koji registriraju i dešifriraju senzori ID kartice. Tijekom tog procesa monitor prikazuje šest trepćućih naizmjenično crnih i bijelih polja.Flicker kod sadrži pojedinosti o prijenosu sredstava prethodno poslanih banci, kao i pridruženi transakcijski broj (TAN). Pomoću integriranog kriptografskog ključa ID kartica dešifrira kod te dešifriranu informaciju prikazuje na svom malom ekranu. Korisnik provjerava potpunost transakcijskih podataka te konačno potvrđuje prijenos unosom trenutačno prikazanog TAN broja. Internetska osobna iskaznica ne zahtijeva nikakav softver ni hardver, što znači da internetski korisnik može na siguran način obavljati bankovno poslovanje širom svijeta bez posebne TAN kartice. Korisnik na internetsku ID karticu treba učitati nekoliko otisaka prstiju koji će se kasnije koristiti za identifikaciju. To uključuje odabir otiska prsta za hitne slučajeve: na primjer, korisnik kojeg netko prisiljava da prenese novčana sredstva može pokrenuti alarm u banci očitavanjem tog otiska prsta. Transakcija se izvodi na zaslonu računala kako bi se zavarao prekršitelj, ali banka zapravo ne izvršava zahtjev.
Međutim, online bankarstvo predstavlja samo jednu od mnogih mogućih aplikacija. Za korisnike koji uživaju u aktivnostima u rasponu od online aukcija do preuzimanje glazbe, ID kartica ima 128 ključeva i teoretski se može koristiti za odgovarajući broj različitih davatelja internetskih usluga.
Pravi gejmeri znaju cijeniti ovu gadariju by Groovyrider on October 19th, 2007
Analogno u MP3 jednostavno i lako by Groovyrider on August 26th, 2007
USB motor by Groovyrider on July 16th, 2007
Računalni ventilatori kao umjetnička instalacija by Groovyrider on January 2nd, 2008
DialupPC – telefonsko računalo by Groovyrider on September 17th, 2007
Okrugli sto na temu “Značaj telekomunikacija u razvoju biznisa” će biti održan 21. aprila u hotelu Hyatt Regency sa početkom u 12h u organizaciji EMG-a.
Povod za održavanje događaja je ubrzan razvoj telekomunikacionih usluga u svetu i regionu, što kao posledicu ima brže i dinamičnije poslovanje, povećanje produktivnosti i profita u kompanijama. Da li domaće kompanije počinju da prepoznaju nove mogućnosti poslovanja i koliko su im nove telekomunikacione tehnologije zapravo dostupne?
...." Pri svemu tome se može učiniti čudnim da Žižek, poučen realnim rezultatima lenjinizma i staljinizma u XX veku, svom katastrofom koji su oni doneli, ni jednog trenutka ne postavlja pitanje – a šta ako taj aparat totalitarne sile koji ja miropomažem ne bude ostvario svoju svrhu, ako ne bude mogao ili želeo da realizuje humane ciljeve, već samo da vrši teror, ako markuzeovski rečeno ne bude imao kapaciteta za "vlastito samotranscendiranje u jedno istinski slobodno društvo"? Ali, kako smo nagovestili to je pogrešno postavljeno pitanje. Njega uopšte ne zanima da "humaniste" ubeđuje da će ovaj put biti drukčije. On i ne misli da TREBA da bude drukčije. Žižek veruje da je samo postojanje totalitarne države garancija uspeha revolucije i eshatološke samotranscendencije revolucionarnog terora, ili preciznije, nije ni važno šta će tačno da radi totalitarna država, važno je samo da ona postoji i poziva se na Marksa i Lenjina, a ne Hitlera i Musolinija i imaćemo emancipaciju čovečanstva, jevanđeosku objavu nove političke "blagovesti". Ili još manje, i ne mora da se baš poziva na Marksa i Lenjina, dovoljno je da mrzi Ameriku i kapitalizam i ima nekakvu bradatu gerilu koja puca po šumama ili podmeće eksplozije po zapadnim gradovima. U tekstu "Prava Holivudska levica" Žižek govori o tome kako "Talibani brane Avganistan od američke invazije". U knjizi "Manje ljubavi više mržnje" govori o UČK kao o potencijalno revolucionarnom i emancipatorskom projektu albanskog naroda, koji počinje da propada onda kad stupa u savez sa zapadnim silama koje hoće taj oslobodičaki pokret da stave pod svoju kontrolu, i oduzmu mu svaki "emancipatorski" potencijal. Tako vidimo da uprkos formalnom lenjinizmu Žižek nije neki veliki ideološki čistunac – Talibani i "izvorni" Jašarijev UČK (a ne ovaj dekandentni, obrijani i vesternizovani Čekuov i Tačijev) su takođe u redu, bez obzira na to što se ne bi moglo reći da se odlikuju nekom marksističkom ortodoksnošću. U pozi besprimerne iskrenosti, on kao da otvoreno kaže: "zar ste zaista toliko naivni da mislite da levica ima neki "humani projekat" poboljšanja ili popravljanja sveta. Ma , ne, to su samo prazne mantre korisnih idiota. Naprotiv, od Lenjina do danas, jedini naš projekat jesu moć i vlast. Mi ili Vi." Naravno, istoričar će nas ovde podsetiti da ni ovo odsustvo gadljivosti na doktrinarno sumnjiva savezništva nije novo: to je isto ono Lenjinovo uverenje da se mora podržati svaki antiimperijalni, nacionalistički pokret protiv kapitalističkih sila, pa makar bio i nazadan, samo ako vodi jačanju izgleda boljševičke revolucije.
Žižekovo svođenje "istinske" politike na totalitarno iživljavanje revolucionarnog terora bez smisla, orijentira ili granica, predstavlja zapravo reductio ad apsurdum XX vekovnog pojma politike, koji je dizajnirao Šmit, a preuzeli filozofski radikali i sa levice i sa desnice. Posle jednog veka operacionalizovanja marksističkog eksperimenta, nema više starog progresističkog obećanja superiornih ekonomskih rezultata, nema obećanja raja na zemlji, "svakom prema potrebama" i "stići i prestići Ameriku". Sve je otišlo dođavola, i ostao je samo prazan revolucionarni gest, olinjali, dekadentni cinizam podgojenih zapadnih profesora koji jedino mogu da nam obećaju, teror, konclogore, tajnu policiju i ubijanje – sve ono što su u ime humanizma već slavili i mirpoomazali u XX veku – ali nemaju više da nam daju nikakvo obećanje transcendentalnog smisla tog terora. Ostaje jedino strast za uništavanjem i rušenjem postojećeg sveta, ali bez eshatološkog i kvazireligijskog apendiksa otpimisitčke ideologije progresa. To je lukačevski marksizam bez proletarijata, kako se Kolakovski izrazio o sličnoj totalitarnoj viziji Herberta Markuzea. U Žižekovom slučaju, to je pre markuzeovski nihilizam bez radikalnih studenata i seljaka analfabeta iz azijskih i južnoameričkih džungli (osim Talibana i Jašarijevog UČK kao te neke uzdanice nove politizacije, ali bez mnogo elana i upornosti). To je prazan verbalni performans profesora filozofije koji ponavlja stare mantre, rešen da im ostane veran, ali bez ikakvog političkog konteksta u kome bi one mogle da imaju smisla. ..."
P.S U jednom filmu Žižek kaže kako je bio ponosan na svog sina kad ga je ovaj pitao kako da u jednoj igrici inscenira da je neki avion koji je on oborio pao kao posledica kvara. "Znao sam, biće dobar staljinista od njega", i dodaje da to pokazuje da klinac odrasta. To me podsetilo na Lisjena Goldmana koji je primetio da je njegov sin počeo da odrasta kad ej kao trinaestogodišnjak bacio ciglu u neki izlog za vreme studentskih demonstracija u Parizu 1968.
Update: evo teksta.
"Ne mislim tu samo na istorijsku popustljivost spram Hitlera sve do kasnih tridesetih, već pre na vezu kapitalizma i nacizma - koliko je dakle, marksistički mišljeno, nacizam forma najreakcionarnijeg imperijalizma, odgovor na duboku ekonomsku recesiju Nemačke dvadesetih godina prošlog veka? Taj problem ostaje i dalje slepa mrlja svakog promišljanja nacizma iz liberalne perspektive. Zbog toga, ponovo moramo da podsetimo na Horkhajmerovo upozorenje: 'Ko neće da govori o kapitalizmu, trebalo bi da ćuti o fašizmu'."
Uh. Jedna od najvećih pobeda intelektualne levice je što ne samo da su uspeli da sa sebe skinu odgovornost za fašizam, nego i da ga prikače svom direktnom protivniku, liberalnom kapitalizmu. Fašizam je, naime, nesumnjivo socijalistički pokret. To je nekada bilo sasvim jasno. Musolini je pre nego što je osnovao Fašističku bio vodeći član Socijalističke partije i po sopstvenim rečima ostao je socijalista do kraja. On to nije video kao suprotnost. Nacisti su se naravno zvali Nacional-socijalistička radnička partija - može li biti jasnije od toga?
Jedini dokaz koji se obično navodi za povezanost fašizma i nacizma sa kapitalizmom je Hitlerova saradnja sa nemačkim krupnim biznisom. To je tačno -- ali još važnije od toga je da su firme počele sarađivati sa njim tek kada je Hitler pobedio. Naci partija se sve do dolaska na vlast finansirala iz malih donacija. Nacisti su, kao i socijalisti, klasična grassroots partija, a ne projekat kapitalista. Biznis je bio protiv Hitlera sve dok nije došao na vlast i o tome postoje dosta pouzdani podaci. Podržali su ga jedino onda kada više nisu imali gde -- kad je postao diktator.
Iz ugla liberala socijalizam i fašizam su sestrinski pokreti. Između njih nema suštinske razlike. Oba su kolektivistička i totalitarna, a pitanje je samo u temi, lajtmotivu i u manjini koju su izabrali da terorištu. Evo nekih isečaka iz partijskog programa Naci partije, iz kojeg se to možda najbolje vidi. Po tačkama:
11. Ukidanje dohotka nezarađenog radom. Ukidanje rentijerskog ropstva.
13. Zahtevamo nacionalizaciju svih firmi koje su se obogatile zahvaljujći (I svetskom) ratu.
14. Zahtevamo podelu profita teške industrije.
15. Zahtevamo proširanje socijalnog osiguranja za starije.
20. Država treba da bude odgovorna za celokupni obrazovni program...
21. Država treba da brine o javnom zdravlju, zaštiti maje i deteta, zabrani dečjeg rada
Zar ovo nije dovoljno? Na čije programe danas vam ovo liči? Mnoge od ovih tekovina fašizma i nacizma su i danas u programima socijal-demokratskih partija. Kako su samo uspeli da ne samo skinu odgovornost sa sebe nego i da ga prebace na liberale i kapitalizam već samo tridesetak godina protiv rata. Veliki je poraz liberalnih intelektualaca što su dozvolili da se ovakve stvari, protivne osnovnim i opšte poznatim činjenicama, i dalje slobodno provlače i perpetuiraju.
Rodio se na Jonskom moru, na obalama punim sunca, tamnih vrtova, i bledih statua, i kao galeb, okupao se u azuru, svetlosti i mirisu večito zagrejanih mora. Majka ga je često nosila po studenim senkama nekog drveća čije je lišće mirisalo mirisom sna.
Nesrećni pesnik! Detetom je otišao u kraj gde je nebo bledo i smrzlo, na kome gori belo i hladno sunce, i po cijim obalama plaču vetrovi. I jedna misao, kao rana, opominjala ga je večito na njegovu sunčanu obalu, tamne vrtove i mirne statue. Zajedno sa talasima i vetrovima, on je plakao gorko i neutešno na žalovima melanholičnog tuđeg mora.
Ali kad su njegove kose, plave kao uvelo lišće, postale bele; Kada su njegove strasne i lepe oči, koje su nekad imale boju zimskog limunovog granja ili plitkog mora, postale mutne; kada je u svojim venama osetio zimu koja nema svoga proleća, Usud ga je vratio ponovo u Joniju. Sve je tamo bilo kao i pre. Ali on ne beše više onaj isti: i sunčane obale veselog i strasnog Jonskog mora nije mogao da pozna! Bolno, on stište oči i pogleda u se. I, gle, tamo on vide ono nekadašnje sunce, ono čudno i ogromno sunce, što činjaše nekada da sve oko njega živi, da lišće ima miris sna , i da vidi belu i hladnu krv statua gde struji kroz mirni kamen, i čini da on pati dubokom i silnom strašću ljudi.
To je bilo Sunce Mladosti što je minula, sunce što je svetlilo još samo duboko u večernjem sutonu jedne duše i koje je davalo svemu što je obasjavalo čudnu i magijsku lepotu Iluzije.
Jer stvari imaju onakav izgled kakav im dadne naša duša...
Jovan Dučić
Nakon redizajna Croportala Surf dio je navodno pao u "drugi plan", kažu neki kao Toni. Ja sam odlučio ipak malo pričekati prije nego išta kažem i malo istestirati tu tezu da šalje manje posjeta i da je Surf dio toliko u drugom planu da su stvari toliko negativne. Nakon malo testiranja i nakon zadnja 3 posta prijavljena na Croportalu meni je osobno ispalo da sam konstatno na početnoj stranici Croportala i u kategoriji u kojoj inače prijavljujem. Kada se malo pogleda i usporedi sa prošlom verzijom ispada da ipak nije tako crno već čak možda i bolje. Pa da dokažem tu svoju tezu.
Prije nakon prijave novog posta, post je dolazio na početnu stranicu Croportala i tu nije bio više od 20 minuta jer su ga ostale vijesti relativno brzo izgurale i zatim nikad više nije vidio početne stranice. Zatim pojavljivao se u desnoj rubrici i također nije mogao biti duže od jednog dana zbog količine surfova koja se prijavljuje. I zatim je bio u svojoj kategoriji u kojoj je prijavljivan i eventualno na Hot stranici koja je također bila prebrza. U svemu tome jedan post je donosio oko 60 posjeta ukoliko je završio kao Hot.
Sada nakon prijave post se izlistava na početnoj pod Surfom u zadnjih 8 surfova što obično potraje koji sat. Izlistava se u kategoriji i podkategoriji u kojoj je prijavljen kao i prije. Ali ako postane popularan dva dana će provest na naslovnici pod Popularno. Kada se to dogodi i vaš profil upada u onu top 5 ljestvicu gdje provodi određeno vrijeme koje zna biti koji dan isto. Za 3 posta koja sam prijavio ukupno sam 6 dana bio na početnoj Croportala + profil + kategorije i podkategorije. Posjeta je bila tu negdje kao i dosad samo što je u ovoj verziji Profil počeo slati puno više posjete, preko 50 posjeta za zadnja 3 posta. Tako da stvari ipak nisu tako crne već je sve malo obrnuto, no i dalje Croportal uredno šalje dobru posjetu samo treba redovito prijavljivati i biti na početnoj stranici.
No, kako stvari stoje bit će još bolje jer je u planu nova naslovnica za Surf dio, a i primaju se želje kako to napraviti, a da nama svima odgovara. Sada vam je šansa da kažete što mislite.
Da li je netko uočio da sada kada se rade ova nepotrebna direktna javljanja iz hrvatskog zagorja, da se u pozadini uvijek nalaze dobro naoružani policajci, najmanje jedan policijski automobil (napušten) a rotirke rotiraju (ili blicaju, jer moderni auto nemaju više rotirke)?
Zašto?
Misao dana:
When I found the skull in the woods, the first thing I did was call the police. But then I got curious about it. I picked it up, and started wondering who this person was, and why he had deer horns.
Blogodak?
Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.
Podrška
