Unosi za: Arhiva za 2008/05

Lipsetova hipoteza glasi da što zemlja ekonomski naprednija, veće su šanse da uspostavi demokratiju. Friedman je imao sličnu ideju, ali sa fokusom na ekonomske slobode. Kada je zemlja ekonomski slobodna, posle nekog vremena ljudi postanu zainteresovani i za lične slobode i politička prava i to uspeju da ostvare.

U međuvremenu BBC javlja da je Bahrein postavio novog ambasadora u SAD. Novi ambasador je Jevrejka. Ambasador jedne arapske zemlje, i to u SAD, je žena koja je uz to još i Jevrejka.

Šta Bahrein već neko vreme izdvaja od većine ostalih arapskih zemalja? Već duže vreme on je među vodećim zemljama na listama ekonomskih sloboda Heritage fondacije i Fraser instituta. Nekada je bio u prvih 5 zemalja, a poslednjih godina je padao ali je i dalje u prvih 20. Bahrein ima svoje probleme, sektaški sukobi iz Iraka su pojačaji tenzije svuda gde stanovništvo pripada različitim sektama, ali ako neko iz arapskog sveta ima šanse da postane liberalna demokratija, to su zemlje sa stabilnim protržišnim ekonomskim uređenjem. Bahrein je prvi i najbolji, isto to rade UAE, a na dobrom putu je i Jordan. Nijedna od njih nije demokratija, ali sve imaju relativno slobodne ekonomije i bazični nivo ekonomskih sloboda.

Mehanizam je jednostavan. Kada država ne sputava privatnu inicijativu, ljudi se koncentrišu na traženje sreće, što u najvećem broju slučajeva znači zarađivanje novca. Volter je govorio da teško da na svetu ima bezazlenije aktivnosti od zarađivanja novca. Kada imaju otvorene prilike za dobrovoljnu saradnju onda ljudi to i rade, na obostranu korist. Kada nemaju, strasti i ambicije se kanališu na druge načine, kroz netrpeljivosti, nasilje i ratove. Tolerancija se najbolje podstiče ne političkim ili NVO akcijama, nego širenjem ekonomskih sloboda. Kad ljudi vide šansu da sopstvenom preduzimljivošću nešto zarade, manje će ih interesovati da jedni drugima gledaju u krštenicu. Ima li boljeg dokaza od današnje vesti iz Bahreina?
Jun 9

9. juna u beogradskom hotelu Palas, u organizaciji Centra za razvoj Interneta i Republičkog zavoda za informatiku i Internet, održava se okrugli sto o e-obrazovanju. Dogadjaj počinje u 11 časova a očekuje se učešće prosvetnih radnika, nevladinih organizacija i državnih institucija.

Program

11,00- 13,00 (Moderator Marija Kujačić)

Linux centar Vedran Vučić: ATutor - prezentacija programa i primena u raznim oblastima i vrstama obrazovanja

RZII Slobodan Vučković: Resursni centar – prezentacija ciljeva, benefita i aktivnosti na uspostavljanju resursnog centra namenjenog unapredjenju obrazovanja pomoću IKT, Ekonomija znanja

Linux centar Vedran Vučić: Repozitorij edukativnog sadrzaja - Pregled postojećih rešenja, mogućnosti njihove razmene i koriđćenja, razmena informacija i iskustava

13,00 – 14,30 Pauza za ručak

14,30 – 17,00 (Moderator Zoran Torbica)

Ključne teme e-Obrazovanja pokrenute preko foruma esrbija.net, primeri dobre prakse, problemi i dalje aktivnosti u funkciji implementacije održivih rešenja

URL

Prijava za učešće (mora sadržati ime, prezime, mobilni telefon, instituciju u kojoj radite ili predstavljate)
Centar za razvoj Interneta
Republički zavod za informatiku i Internet

Jun 4

Projekti otvorenog koda “cp6Linux” i sistem za upravljanje dokumentima implementiran u Ministarstvu za telekomunikacije i informatičko društvo biće predstavljeni u sredu 4. juna u Velikoj sali Privredne komore Srbije (Terazije 23, Beograd) u 12 časova.

cp6Linux je distribucija Linux operativnog sistema koja bi trebalo da bude potpuno lokalizovana na srpski jezik i prilagodjena upotrebi u kućnom, poslovnom i školskom okruženju. Zasnovana je na popularnim Debian i Ubuntu distribucijama i dolazi u tri varijante: Cp6Linux 2008 edicija za kućne korisnike, edicija za poslovne korisnike i edicija za učenike i studente. Lokalizacija nije ograničena na ovu distribuciju već će biti primenjiva i uz svaku drugu distribuciju ovog operativnog sistema.

Sistem za upravljanje dokumentima, baziran na Alfresko platformi, uspešno je implementiran u Ministarstvu za telekomunikacije i informatičko društvo. Izradjen je sa najpoznatijim tehnologijama otvorenog koda, potpuno proširiv i prilagodljiv različitim poslovnim potrebama. U okviru implementacije u Ministarstvu, Alfresko platforma je lokalizovana na srpski jezik.

Ulaz na prezentaciju ovih projekata otvorenog koda je slobodan.

URL

Zvanična najava

Nedavno je na jednom ruskom Appple dedicated site-u “Deep Apple” osvanula tvrdnja da Apple priprema odnosno da je već pripremio u nedavnom 10.5.3 update-u temeljitu izmjenu .Mac usluge. Naime oni su nedavno u nekoliko različitih aplikacija (iCal, Safari, Addresbook i Mail.app) otkrili promjene koje je donio 10.5.3, riječ je o “Localizable.strings” datoteci koja sad [...]

KRALJEVO - Posle obnove centralnih ulica i trgova, jedan od prepoznatljivih socrealističkih simbola Kraljeva biće „preparkiran“ u obližnju kasarnu.
Kraljevo budući izgled fontane

Nakon što je nedavno promenjena podloga od ukrasnih betonskih ploča u delu pešačke zone ulice Miloša Velikog u Kraljevu, privodi se kraju i rekonstrukcija drugog dela ove ulice, kojim se odvija saobraćaj. Za te radove iz opštinske kase izdvojeno je 15 miliona dinara. Tako će čitava glavna saobraćajnica, računajući i Omladinsku ulicu i centralni trg u Kraljevu kojim dominira Spomenik solunskim ratnicima, biti „podmlađena“, krasi je moderna rasveta, drvored a, pošto je to većim delom pešačka zona, u ovoj ulici su brojni kafići i restorani sa baštama.

Kako za „Politiku“ najavljuje direktor JP „Putevi“ Mirko Vuković, njihova operativa sada prelazi na gradilište u neposrednom susedstvu, gde počinje rekonstrukcija Hajduk Veljkove ulice, takođe u samom centru grada. Opština je za te radove izdvojila 12 miliona dinara, a posao će biti okončan za dva i po meseca.

Do kraja ove godine još jedan trg u Kraljevu dobiće novi izgled. Reč je o Trgu Svetog Save, čija je obnova planirana još lane, ali je do odlaganja došlo zbog brojnih urbanističkih i političkih zavrzlama.

Tu će radovi trajati tri meseca a već na početku sa pomenutog trga biće uklonjen tenk, poslednji socrealistički simbol u ovom delu grada, koji je postavljen šezdesetih godina, kao simbol partizanske borbe protiv fašističkih okupatora. Kasnije, kad su to političke prilike omogućile, javnosti je obelodanjeno da su prvi tenk u napadu na okupirani grad zajedno vozili – četnici i partizani.

stari tenk

Ovaj oklopni simbol kratkotrajne srpske sloge biće premešten u obližnju kasarnu, a na mestu gde je do sada stajao biće sagrađen amfiteatar u tri nivoa: podloga će biti od ukrasnog „štampanog“ betona, dok će na centralnom mestu trga biti fontana iz koje će, u zavisnosti od doba dana, uz pomoć specijalne rasvete, teći raznobojni mlazevi vode i sve to uz raznovrstan repertoar klasične muzike. Za tu fontanu biće izdvojeno pet miliona dinara.

Politika

Priloženi grafikon će sve lepo objasniti. Cena nafte izražena u čvrstoj protivvrednosti, zlatu, se nije menjala opšte od 1940. godine. Sa vrtoglavim skokom cene nafte u zadnje vreme nemaju veze ni bliskoistočne vlade, ni potražnja (pre godinu dana se, po mnogima, desio oil peak, tako da potražnja opada). Jednostavno, dolar se sunovratio.
Jun 3

“Poslednjih nekoliko meseci ste proveli u učenju i jurenju potpisa profesora. Odvojite vreme za stvari u kojima uživate, pokažete vaš pravi talenat - programiranje. Ako osećate da ste spremni da odmerite snage sa najboljim programerima u Srbiji, prijavite se i pokažite šta umete.”

Ultimate Code Challenge turnir će se održati 03. juna u salama 25 i 26 paviljona 1 Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Turnir organizuje kompanija Pexim Solutions i održava svake godine sa idejom da promoviše mlade i talentovane ljude spremne da svoje veštine odmere u konkurenciji najtalentovanijih programera u Srbiji. Takmičari mogu predati svoje rešenje u C#, C++, Pascal ili Java programskom jeziku.

Pravo učešća imaju svi studenti osnovnih studija univerziteta i učenici srednjih i osnovnih škola u Republici Srbiji. Studentima osnovnih studija smatraju se i studenti koji su u toku tekuće školske godine (2007/2008.) upisali jednogodišnje master studije, koje predstavljaju petu godinu njihovih studija na fakultetu. (Detaljnije o ograničenjima prava učešća.)

Prijave učesnika se mogu obaviti od 22. do 31.5.2008. popunjavanjem formulara na web sajtu turnira. Obzirom na ograničen broj mesta u obzir ćemo uzeti prvih 75 prijavljenih takmičara sa pravom učešća.

Ukoliko ste zainteresovani za učešće na turniru pogledajte detaljnije informacije na zvaničnom sajtu.

URL

Zvanična strana UCC 2008
Instrukcije - sistem takmičenja
Propozicije takmičenja
Prijava učešća

Zivot je sve brzi i brzi. Svi nekuda trce. Stalno pricaju kako nemaju vremena . Odavno je izmisljena ona: Vreme je novac ! Neki novi mladi i lepi , lepo odeveni i mirisljavi (na deset metara oko sebe ) jure oko nas u skupim cipelama, kolima ( sa ogromnom reklamom ) sa nekim cudnim aparatima u rukama, [...]

Među ekonomistima preovlađuje gledište da je u cilju smanjenja emisija CO2 bolje uvesti porez na njegovo emitovanje nego petljati sa ovim komplikovanim i korupciji podložnim sistemom cap-and-trade, kakav je Kjoto protokol.

Naravno, vi možete poput mnogih naučnika-klimatologa, ili zainteresovanih laika poput mene, smatrati celu tu priču o klimatskoj katastrofi kao posledici ljudskog pumpanja CO2 prevarom ili grotesknim preuveličavanjem. Ali, ako prihvatite da treba smanjiti emisije CO2, rekao bih da ekonomska analiza pre govori u prilog porezu nego trgovini dozvolama. Greg Mankiw je formirao "Pigu klub", ekonomista koji zagovaraju uvođenje poreza kojim bi se obeshrabrila dalja emisija. Pigu klub, naravno, po ekonomisti Arturu Sesilu Piguu, koji je prvi lansirao ideju obeshrabrivanja zagađenja životne sredine nametanjem poreza zagađivačima i subvencija žrtvama zagađenja. "Eksterni" efekat zagađenja bi bio "internalizovan" porezima i subvencijama. Ovde bi kao "zagađivači" bili tretirani svi veliki emiteri CO2. I lista članova ovog kluba je dosta impresivna (na stranu Al Gor ;) ). Naravno, i sa ovom idejom, kao i sa cap-and-trade, ostaje problem što mi ne znamo pouzdano da li je zagrevanje kome smo prisustvovali do skora izazvano humanim CO2 ili nije. Ako nije, ili nije dominantno, onda akcija smanjenja njegovih emisija (putem poreza ili trgovine, svejedno) neće imati bitnog uticaja na klimu, a to će koštati hiljade milijardi evra dohotka, najviše siromašne zemlje kojima će rast biti u velikoj meri ograničen.

Međutim, pre nekog vremena se pojavio predlog profesora ekonomije sa Guelph Univerziteta u Kanadi, Rossa McKitricka, kako da se i ovaj problem prevaziđe. McKitrick (inače uz Stevea McIntyrea, jedan od dvojice autora koji su osporili čuveni Hockey Stick grafik, na kome se veliki deo alarmizma globalnog azgrevanja zasnivao do 2005) predlaže da se uvede porez na CO2 koji će zavisiti od porasta temperature u tropskoj troposferi, tj. delu atmosfere do 6-12 km visine (zbog toga T3 porez). Razlog za ovo je sledeći. Svi klimatski modeli IPCC, koji polaze od pretpostavke da je globalno zagrevanje izazvano pojačanim efektom staklenika od uvećane koncentracije CO2 imaju jedno vrlo karakteristično svojstvo - svi bez ostatka predviđaju nesrazmerno veće zagrevanje u tropskoj atmosferi nego na površini zemlje. U pojasu od 20 sjgš do 20 sgš, na visini od oko 7-12 km, na osnovu predviđanja zvanične teorije IPCC trebalo bi očekivati zagrevanje koje je 2,5-3 puta brže od onog na površini zemlje, u slučaju da je CO2 uzročnik. U slučaju da je uzrok zagrevan jabilo šta drugo, tog "hot-spota" ne bi bilo. I što je još važnije, taj karakteristični tropski hot-spot bi trebalo da se javi vrlo rano – po simulacijama IPCC morao je biti vidljiv još pre 30 godina, mnogo pre takozvane polarne amplifikacije, tj. pojačanog zagrevanja polova.

Odlično, meteorološki sateliti NASA-e vrše globalna merenja temperature, padavina, brzine vetra itd, a dve grupe naučnika, jedna sa Univerziteta Alabama u Hantsvilu (UAH) i druga iz Santa Roze u Kaliforniji (Remote Sensing System, ili RSS) analiziraju i objavljuju te podatke. Ti podaci nam mogu poslužiti da testiramo teoriju. I šta predlaže McKitrick? Da kao probni kamen uzmemo upravo ono za šta se i alarmisti i skeptici slažu da je jedinstveni "fingerprint", potpis, zagrevanja izazvanog od CO2 – ubrzano zagrevanje tropske troposfere. A da koristimo podatke UAH i RSS za svrhu valorizacije teorije. Ukoliko se kretanja temperature u tropskom hot-spotu poklapaju sa teorijom IPCC, onda bi porezi na CO2 rasli; što je taj porast veći, to bi porez bio veći, i obrnuto – ukoliko bi temperatura stagnirala ili neznatno rasla, porezi bi bili mali, a ukoliko bi postojao trend zahlađenja, davali bismo subvencije emiterima CO2.

Ovaj predlog je vrlo fer. Ako alarmisti zaista veruju da su njihove teorije tačne, onda bi prvi trebalo da prihvate ovu ideju. Ako je odbiju, to će samo značiti da ne veruju u teoriju o CO2 kao uzroku zagrevanja, nego žele (kao što ja mislim) da iz ideoloških razloga unište kapitalizam i modernu civilizaciju uskraćivanjem energije, a da im "globalno zagrevanje" samo služi kao izgovor. Isto tako, ako skeptici odbiju, to bi značilo samo da oni sami veruju u modele IPCC, ali da se protive smanjenju emisija CO2 zato što štite interese naftnih lobija.

Naravno, ne treba ni sumnjati da su skeptici odmah i oduševljeno prihvatili ideju, a da je alarmisti prećutkuju, ili ređe, odbacuju sa vrlo neuverljivim obrazloženjima, zapravo bez ikakvog obrazloženja. Nije ni teško videti zašto: podaci sa satelita kažu da tropske vruće tačke nema! Temperatura u atmosferi tropa raste sporije nego na površini zemlje! Što bi značilo da zagrevanje od 1979 do danas najverovatnije nije izazvano od CO2. McKitrick ima komplikovanu kalkulaciju kako bi se visina poreza određivala. Po njegovom nalazu današnji iznos poreza bi bio oko 3$ po toni, ali sa tendencijom daljeg pada (pre 2 godine je bio 6$). Ali, bitno je da bi se određivala u zavisnosti od stvarnog, a ne pretpostavljenog dejstva CO2 na globalnu temperaturu.

Ovo rešenje je mnogo bolje od standardnog Piguovskog poreza, i to ne samo zato što porez određuje u srazmeri sa stvarnom a ne pretpostavljenom ulogom CO2 u zagrevanju. Ovakav porez bi dodatno uticao na uozbiljenje analiza klimatskih promena i klimatskog modeliranja jer bi uveo u ceo biznis privatne firme. Ako visina poreza koji ćete plaćati narednih godina i decenija zavisi od kvaliteta predviđanja koje daju klimatski modeli, onda ćete se kao firme jako potruditi da angažujete najbolje stručnjake koji će vam dati najbolju moguću prognozu, i uložićete ogromne pare u naučna istraživanja klime od kojih vam zavisi profit (kao što danas ulažete u druge, konvencionalnije oblike R&D). IPCC i druge državne agencije bi dobile konkurenciju, i niko danas ne bi mogao da kaže da postoji "konsenzus naučnika" o klimatskim promenama, kad samo jedna uska klika naučnika, ngo-a i političara promoviše određenu političku agendu klimatskih promena. Država bi samo, uz maksimum otvorenosti i dostupnosti svih podataka obezbeđivala merenja temperature i propisivala poreze u zavisnosti od toga, a svako bi angažovao onog za koga veruje da će mu najbolje predvideti visinu poreza koji će platiti. Nisam siguran da bi iko razuman svoj privatni novac uložio u IPCC-eve nalaze. To ne bi ni sami alarmisti, kao što vidimo. I njima je jasno da je priča o CO2 zagrevanju prevara. Jer da ne misle, tj da veruju u IPCC modele, prihvatili bi i podržali McKitrickov predlog prvi, i to sa oduševljenjem.

Solarna kosilica

Što se životnog prostora Gadgeterije tiče košnja već postala sastavni dio radova u vrtu. Štoviše, imam dojam da trava ove godine raste brže nego inače; ili sam ja ljeniji nego inače ;).
Prema nekim podacima motorne kosilice navodno zagađuju okoliš čak sedam puta više od klasičnog motora ove vrste. S druge strane, nije da kosilice za svoj rad troše nešto puno goriva, no s obzirom na recentne promjene cijena svejedno predstavljaju trošak. Ekipa s hacknmod.com stranice objavila je trodijelni vodić za pretvaranje motorne kosilice u solarnu.
Oglas: S obzirom da nisam vješt sa strojevima tražim srodnu dušu koja će prema šriloženim uputstvima od moje kosilice učiniti ekološki prihvatjivu napravu.
Izvor… croportal_url = "http://gadgeterija.net/?p=1564";croportal_title = "Tri koraka do kosilice na solarni pogon";croportal_abstract = "";croportal_skin = "horizontal"; Vezani članci

Suncem pokretana vjetrenjača by Groovyrider on June 20th, 2007

Zbunite zbunjene Čehe svjetlećim loptama by Groovyrider on July 4th, 2007

Solarna ručna svjetiljka by Groovyrider on March 31st, 2008

Solarni auto – ventilator by Groovyrider on September 15th, 2007

Prijenosno solarno napajanje by Groovyrider on July 26th, 2007

blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk