Unosi za: Arhiva za 2009/04

2863_87410897175_613177175_2511272_1819250_n

Posljednjih dana objavljen je dobar broj postova, tweetova i fotografija na temu ovogodišnje E-trgovine, tako da ste mogli čitati o konferenciji kod Dragana, Bruna, ispratiti vrlo detaljne sažetke konferencije od strane ITDogađaja, te cijelu konferenciju ispratiti uživo putem Twittera ili video prijenosa. 

Sve ovo daje E-trgovini za pravo da je okarakteriziram kao vodeću konferenciju iz ove branše na našim prostorima (Web.start je vjerojatno jedini koji joj po kvaliteti može stati uz bok).  No veliki plus na stranu E-trgovine definitivno daje lokacija na kojoj se održava (Palić). To ujedno znači da trodnevni format konferencije izvanredno iskorištava sve prednosti takve lokacije, te sudionicima daje mogućnost da se odmore, druže i upoznaju s drugim sudionicima, te uživaju u dobroj hrani.

S obzirom da su najinteresantnija (najkorisnija) predavanja s konferencije spomenuta više puta posljednjih dana, istaknuti ću (samo) dva — predavanje Dragana Varagića (Šta je Content Marketing Management?) te Vladimira Živaljevića (Komercijalno upravljanje sadržajem), dok ostale, moram još jednom spomenuti, možete pronaći na stranicama ITDogađaja koji su stvarno odradili ogroman posao isprativši cijelu konferenciju u pisanom obliku!

Naravno, kako to obično biva, dio koji je bio najinteresantniji su ljudi koji su sudjelovali na samoj konferenciji, tako da mi je izuzetno drago što sam imao priliku proćakulati s Ilijom i Goranom, Nebojšom, Draganom, Brunom, Tonijem, Stjepanom, ekipom iz Allianz Directa (Filip, Jasmina i Robert), ekipom Inchoo-a (ima ih puno ;) ), ekipom iz Etargeta (Vlastimir, Jelena i Marek), te još zbilja velikim brojem ljudi (neka se ne naljute oni koje nisam istaknuo).

U zadnje vreme sam se ulenjio sa pisanjem ponajviše zbog priličnog haosa koji je nova verzija activeCollaba unela u moj raspored (tačnije, odsustvo rasporeda). Nakon dva i po meseca bete, 29. aprila je izbačena stabilna “dvojka”:

activecollab-2-pages.jpg

Fino je objaviti nešto na čemu je dugo rađeno i videti ljude kako to polako počinju da koriste, preporučuju prijateljima, šalju kritike i pohvale i sve što ide uz to. Još je lepše kada se izbace 3 takva projekta:

  • Nova verzija proizvoda koja donosi niz unapređenja poput proširene email podrške (primanje i slanje), globalnih dokumenata, popeglanijeg interfejsa i mnogo čega drugog;
  • Osvežen sajt koji je tako pravljen da omogući ljudima da brže dođu do informacija koje im trebaju;
  • Nova demo platforma čiji je zadatak da omogući lako kreiranje i administraciju mase demoa, izvoz podataka i slične operacije koje smo donedavno uglavnom ručno radili.
  • Što se samog procesa predstavljanja novih verzija tiče, čini mi se da postajemo sve bolji kako vreme odmiče. Novi activeCollab je značajno upeglaniji i stabilniji, upgrade skripta je dobro testirana, a već imamo i neku rutinu kod podrške lansiranja nove verzije. Daleko smo od besprekornog lansiranja, ali kada se setim problema koje smo ranije imali, sve što nam se sada dešava je “štenja parkom”.

    Novo u celoj priči je Twitter. Prijatno sam iznenađen koliko je pozitivan uticaj imao na celo objavljivanje. U prvih par sati, zahvaljujući re-tweetima prijatelja, vest o lansiranju je došla do hiljada ljudi. Tu su bili i prvi komentari, pohvale i prijave grešaka.

    Hvala Nebojši što nas je pre par meseci ubedio da reaktiviramo @activecollab nalog. Nalog sam otvorio davno kako bih osigurao da nam neko ne uzme ime, ali ga nismo koristili do pre koju nedelju.

    PS: Nemojte puštati newsletter pred praznike - zatrpaće vas automatske “Out of the Office” poruke )

    Preko brda, reka, mora…
    postoji neka cudna vasiona.

    Puna je sladoleda, slatkih bombona,
    to je ona
    COKOLADNA VASIONA!

    Gle…
    u toku noci,
    dok spavamo,
    vidimo sve njene moci

    Salje nam planete,
    repate komete…

    A sjajne zvezde padalice
    obasjavaju nam lice.

    Ima toga jos, verujte…

    Sve dok ujutru,
    nase mame i tate
    ne pocnu da nas blate…

    Nema sale, nema ljutnje,
    vi ste lude nema sumnje!

    Autori: Smiljana Kocic, Tatjana Azirovic i Aleksandra Tasic.
    Ucenice 6-tog razreda O.S ” Milutin Smiljkovic”-Vinarce, Leskovac.

    Sunset semafor salsa partyU ponedeljak 4. maja, u klubu Sunset (ex Saloon) u Dušanovoj ulici, nova salsa žurka!

    Žurka će biti tematska i osim obaveznog dresing koda biće i drugih interesantnih iznenađenja i raznoraznih igara.

    Dresing kod je sledeći:

    • Crveno - zauzet/zauzeta sam
    • Žuto - probaj pa šta bude
    • Zeleno - priđi slobodno

    Žurka počinje u 21:30h, cena ulaznica je 80 dinara a mogu se kupiti isključivo u pretprodaji, u plesnim klubovima Fenix i Swing.

    Telefoni za kontakt su 063/899-01-67 Marko i 063/830-95-18 Milan.

    Odaberite svoju boju sa semafora, obezbedite karte na vreme i vidimo se na žurci!

    Izvor: SalsaNis.com

    Sunset semafor partyU ponedeljak 4. maja, u klubu Sunset (ex Saloon) u Dušanovoj ulici, nova salsa žurka!

    Žurka će biti tematska i osim obaveznog dresing koda biće i drugih interesantnih iznenađenja i raznoraznih igara.


    Dresing kod je sledeći:

    • Crveno - zauzet/zauzeta sam
    • Žuto - probaj pa šta bude
    • Zeleno - priđi slobodno

    Žurka počinje u 21:30h, cena ulaznica je 80 dinara a mogu se kupiti isključivo u pretprodaji, u plesnim klubovima Fenix i Swing.

    Telefoni za kontakt su 063/899-01-67 Marko i 063/830-95-18 Milan.

    Odaberite svoju boju sa semafora, obezbedite karte na vreme i vidimo se na žurci!

    Ja se dvoumim … žuta ili zelena … Vi?

    Related posts:

  • Sunset salsa night - ponedeljak 23.03.09 Salsa žurka sa puno iznenadjenja u klubu Sunset! Ponedeljak 23.03.09.sa...
  • Spring Salsa Blossom party na Pravnom! Petak, 03.04.09 - prva prolećna salsa žurka na Pravnom fakultetu...
  • White Salsa Party ovog četvrtka u Fabio’s-u U organizaciji caffe-a Fabio’s i DJ Mickey-a, ovog četvrtka imaćemo...
  • Related posts brought to you by Yet Another Related Posts Plugin.

    Kada se pojave problemi na nekom bežičnom linku, skoro svaki administrator prvo poželi da ima pri ruci spektralni analizator. To je uređaj koji prikazuje šta se sve u jednom trenutku dešava na određenom opsegu frekvencija. Na osnovu toga može se zaključiti mnogo, a za bežične veze koje se ostvaruju na slobodnim opsezima 2.4 GHz i 5.3 / 5.8 GHz to je naročito važno, jer opseg je slobodan i svako može da ga koristi.

    Velika otežavajuća okolnost postavljanja bežičnih veza je u tome što ne postoji lak način da se proveri da li je upotrebljena frekvencija slobodna, odnosno koliki je nivo smetnji na njoj. Bežični mrežni uređaji rade u specifičnom režimu i mogu da prikažu samo ako vide da na istoj frekvenciji…

    Da jedan čovek mnogo znači može da se vidi iz mnogo primera. Naravno, uvek su važni i saradnici ali onaj ko ima ideje i snage i volje da od tih ideja dođe do ostvarenja je najbitniji u celoj priči.muzej

    Direktorka Muzeja Lila Drobac-Krstić je sprovela u delo već nekoliko sjajnih ideja (sređivanje pećine Risovača, organizaciju koncerata i promocije knjiga u Muzeju, izložbe, štampanje knjige Životopis Jevrema Grujića i još toga). U duhu osavremenjavanja sveta, makar i muzejskog ) Narodni muzej u Aranđelovcu je pokrenuo svoj sajt.  Sajt je još uvek u fazi izrade, ali biće tu lepih stvari.

    Pored toga, Muzej će učestvovati u “Noći muzeja” što meni koja nemam baš mnogo veze sa tom ustanovom (osim prijateljskih koje nisu zanemarljive ) ) daje osećaj važnosti i učešća u nečemu velikom, svetskom.

    Eto, tek malo da hvalim narod.

    liti: svinjski grip - the latest scare ili razlog za brigu?

    Sećam se svoje prve velike svađe sa matorim. To je bilo pre par godina, u jeku svetske panike oko ptičijeg gripa. Razlog je bila nadaleko čuvena užička “lepinja sa sve”, čiji je jedan od osnovnih sastojaka - jaje. Matori je zapretio da će svako jaje koje vidi u stanu leteti napolje, a da to i meni lako može da se dogodi ako se usudim da u stan unesem komplet lepinju.

    U međuvremenu, puno toga se promenilo. Ptičiji grip se ispostavio kao idealna ilustracija one čuvene “tresla se gora, rodio se miš”. Međutim, iz tog perioda opšte panike i tripovanja, izvukla sam dragocena iskustva. Krenimo redom: 90% novinara u srpskim medijima koji su izveštavali o ptičijem gripu su najobičniji idioti i laici, koji su očigledno imali problem da prevedu i najobičnije saopštenje WHO (tj SZO - Svetske zdravstvene organizacije), a kamoli neki stručan tekst koji se bavio tematikom potencijalne pandemije. Drugo: naslovi tipa “50 milona će umreti od ptičijeg gripa” su bili u stanju da u totalni trip ubace čak i obrazovanog i staloženog čoveka poput mog matorca. Treće: naša zemlja sa sve večitim ministrom je pokazala da nema blage veze kako da se izbori sa potencijalnim “biohazardnim incidentom”. Jedino što Srbija može da uradi je da, spremite se… formira radu grupu, jeeeej!

    Poučena iskustvom od pre nekoliko godina, kada sam tradicionalno kontraški jela piletinu u inat svim paničarima (primetićete, tada nisam bila vegetarijanac), najavu nove potencijalne opasnosti po ljudski rod u vidu “svinjskog gripa” dočekala sam izuzetno oprezno.

     

    No, hajde da prvo vidimo šta je to čudo uopšte?

    Dakle, virus gripa koji ovih dana puni novinske rubrike, ali i džepove vodećim svetskim farmaceutskim kompanijama (o tome malo kasnije) se zove A:H1N1. Nazvali su ga “svinjski grip”, ali prava istina je da H1N1 nije samo svinjskih papaka delo. Naime, navedeni virus je nastao rekombinacijom genetskog materijala nekoliko virusa: svinjskog gripa karakterističnog za Severnu Ameriku, ptičijeg gripa karakterističnog takođe sa Severnu Ameriku, svinjskog gripa karaktersitičnog za Evropu i Aziju, i, najzad, ljudskog gripa. Pretpostavlja se da je do rekombinacije došlo prilikom tzv. superinfekcije “nultog pacijenta” (tj da je pacijent bio inficiran sa svijskim i ljudskim gripom, i da je tu negde došlo do “miksanja” - po nekim medijskim navodima, to se dogodilo kod jede Meksikanke iz mesta Oaxaca). Nakon otkrića genetske pozadine virusa, u nekim “nezavisnim” medijima su već počele špekulacije o prirodi samog virusa.

    Razlog više za takve tvrdnje je pronađen u brzo zataškanoj vesti da je američka vojska imala uzorak tog rekombinovanog (iliti mutiranog) virusa u svom šteku, tj u notornom Fort Detricku, gde se nalazi USAMRIID (United States Army Medical Research Institute for Infectuous Diseases). Inače, Fort Detrick je mesto gde su sve do pre par decenija bile ogromne zalihe biološkog oružja (velike boginje, antraks, ebola, you name it…), ali se i intenzivno radilo na razvoju novog biološkog oružja, i to upravo genetskim inženjeringom. Upravo u Fort Detricku su napravljene neke od najmonstruoznijih kombinacija “novih” virusa, kao što je patogen sastavljen od genetskog materijala velikih boginja, hemoragične groznice i konjskog encefalitisa (ne, ne želite da znate kako tu izgleda klinička slika). Kako je hladni rat bio završen, SAD i SSSR (čiji čuveni “Biopreparat” nije puno zaostajao za Fort Dertickom) su načelno rešile da napuste svoje “ofanzivne” biološke programe, i posvete se mirnodopskom radu. Naravno, rad na razvoju oružja je itekako nastavljen, ali iza paravana rada na vakcinama i antiviralnim preparatima.

    Nego, da skratim priču o Fort Detricku. Poenta je da je uzorak virusa od koga danas strahuje cela planeta misteriozno nestao iz laboratorija USAMRIID-a. A taj nestanak je primećen tek kada je H1N1 postao udarna vest.

    Takođe, jedna od stvari koja je čudna u celoj priči je i populacija koju H1N1 najviše pogađa: od 25 do 45 godina, što je tipično za pandemije. Takođe, prasenca više nisu deo jednačine, pošto se virus prenosi sa čoveka na čoveka. Otežavajuća okolnost je stopa smrtnosti od otprilike 7%, što je prilično visoko za jedan grip.

    Ako vam cela ova dosadašnja priča o “oink-oink”-u nelagodna, biće vam “drago” da znate da svetske instance kada je globalno zdravlje u pitanju nemaju blage veze sa čim imaju posla. WHO epidemiološki broji gde se pojavljuju sumnjivi slučajevi i to uredno beleži, a američki Centar za kontrolu bolesti (CDC - Center for Disease Control and Prevention) svakodevno izdaje saopštenja i apdejtuje stručnu javnost sa statističkim podacima, i savetima.

    Pre svega, nikome nije jasno zbog čega su jedini smrtni slučajevi zabeleženi samo u Meksiku, dok su u drugim zemljama pacijenti rapidno ozdravili, bez većih posledica. (On that note, jedan od “projekata” na kome se radilo u Fort Dietrichu je stvaranje “inteligentnih” virusa i bakterija koji su u stanju da “napadaju” određene etničke grupe, ali se sa tim nije daleko stiglo. Mada, s obzirom da SAD već godinama kubure sa svojom južnom granicom, ilegalnim prelascima i hispano-populacijom, neko će sigurno naći povod da podigne obrvu).

    Takođe, ono što zbunjuje medicinare širom sveta je apsolutno neznanje kada je klinička slika “oink oink” virusa u pitanju (gde se barata samo pretpostavkama), kao ni ispitivanja koja je potrebno preduzeti da bi se isti identifikovao. I kada se konačno sporazumeju sa svojim nadređenima, dogodi se neki incident, poput onoga od juče, kada je došlo do incidenta u prevozu uzoraka do referentne laboratorije u Švajcarskoj.

    Uprkos tome, svi su spremni da se povinuju preporuci WHO, i da potencijalnim obolelim prepišu oseltamavir, tj “tamiflu”, lek čije smo ime zapamtili još iz vremena “ptičijeg gripa”. Iako je “tamiflu”, koji proizvodi čuveni Roš u medijima predstavljen kao “lek za ptičiji grip”, malo ko se obazirao na upozorenja stručnjaka da u pitanju nije neki bezazlen lek, već medikament koji ima brojna i ozbilja neželjena dejstva. A stručni radovi koji su pokazivali da “tamiflu” nije tako efikasan kada je “ptičiji grip” u pitanju nisu bili medijski propraćeni. A i zašto bi? Novinari prodaju svoje novine sa bombastičnim naslovima koji predivđaju desetine miliona mrtvih, velike i moćne farmaceutske kompanije zadovoljno trljaju ruke jer se njihovi produkti kupuju “na veliko” i piju čim neko kine, a najzad, političari imaju novu “vruću” temu kojom će se javnost baviti.

    Samim tim, postavlja se pitanje da li je sve ovo jedna velika medijska kampanja, osmišljena da svestku javnost zaokupljenu globalnom recesijom “zabavi” nekom drugom mukom, a da pritom do vrha napuni džepove moćnom Roche-u, Glaxo-Smith Kline-u i Novavax-u, koji u svom asortimanu imaju antiviralne lekove koji su se u “preliminarnim istraživajima” pokazali kao uspešni u borbi protiv H1N1 (pogledajte samo berzanske indekse pomenutih kompanija).

     

     

     

    Ili smo stvarno u problemu?

    Bilo kako bilo, nekoliko stvari je sigurno: sezona gripa na severnoj hemisferi prolazi, i samim tim će prenošenje zaraze biti znatno otežano zbog spoljašnjih temperatura. Problem ostaje na južnoj hemisferi, gde sezona gripa tek počinje, i upravo tamo predstoji najveća borba u suzbijanju istog. Ukoliko “jug” ne uspe da obuzda virus, “sever” će u problemima biti na jesen, kada inače počinje sezona respiratornih infekcija. Što se pravog “svinjskog gripa” tiče, širom sveta se ranije sporadično dešavalo da čovek “zakači” svinjski virus, ali nikada nije dolazilo do epidemija. Uopšte ne treba isključiti mogućnost da su brojni sumnjivi slučajevi svinjskog gripa širom sveta samo manifestacije tih sporadičnih zaraza, koje su zbog pojačanog screeninga došle u prvi plan, a koje bi inače prošle potpuno medijski neopaženo. Takođe, ne treba zaboraviti da svaka sezona običnog, ljudskog gripa odnese oko 500.000 života širom sveta (najmlađi, najstariji, hronično bolesni i sl.), tako da ne bi trebalo pridavati veliki značaj brojkama koje mediji svakodnevno lansiraju.

    Kada se sve sabere i oduzme, malo je toga što mi možemo da uradimo, bilo da je u pitanju stvarna opasnost ili režirana kampanja u vidu eksploatacije lokalne epidemije u svrhe povećanja profita.

    Što se svinjetine tiče, svakako vam savetujem da je izbacite iz svog jelovnika, ali ne zbog opasnosti da se zarazite jedući je (što je nemoguće ako je meso termički obrađeno), već zato što nije OK jesti životinje (hehe, ovo je jače od mene), a nije ni zdravo. ) Povedite računa o svom zdravlju, ne zbog gripa, već zbog sebe. Redovno perite ruke (to se valjda podrazumeva), i ponašajte se sanitarno odgovorno… (Što je malo teško u zemlji u kojoj većina hirurga tokom operacija masku ne stavlja preko nosa, već ispod… eh…)

    A grip, tamiflu, i WHO can suck it. )


    Smatra se da je Anaksimandar iz Mileta (611-556. pre n.e.) bio Talesov učenik. Zahvaljujući Aristotelovom učeniku, Teofrasu, ostala nam je sačuvana autentična Anaksimandrova tvrdnja, koja se inače smatra prvom filozofskom rečenicom. Ona glasi: “Ono iz čega stvari nastaju u to i nestaju po nužnosti, jer one jedna drugoj plaćaju pravednu kaznu i odmazdu za svoju nepravičnost po redu vremena”.
    Pre nego što krenem sa analizom ove rečenice, moram nešto više reći o Anaksimandrovom arhe-u. Teofrast kaže da je, po Anaksimandru, supstancija (odnosno  - pranačelo) svih stvari jeste ἄπειρον, ili „apejron“. Ovo je kovanica sastavljena od dve reči: „α“ – alfa, što znači negaciju i „πἑρας“, što znači granicu, tako da „apejron“ ima značenje nečega što je neodređeno, nedefinisano i neograničeno u kvanitativnom, kvalitativnom, prostornom i vremenskom smislu.
    Što se tiče pranačela, Anaksimandar ne sledi svog učitelja Talesa, već njegovu tvrdnju pobija na čisto logičkom osnovu. Pranačelo ne može biti ni voda niti neki drugi poznati element. Ako bi neki element bio prvobitan, on bi nadvladao ostale. Pošto je voda vlažna, vatra topla..., ako bi neki od ovih elemenata bio beskonačan, on bi „pobedio“ druge, tako da oni ne bi više ni postojali. Zato prvobitna tvar mora biti neutralna u toj kosmičkoj borbi. Zbog toga što je za arhe proglasio nešto s čim se kao takvim u prirodi ne možemo susresti, Anaksimandar se može smatrati prvim metafizičarem, pošto metafizika (grč. ta meta ta physika) označava nauku koja se odnosi na nešto što je iza ili s one strane fizičkog, čulno uočljivog.

    Iz „apejrona“ su se, prvom diferencijacijom, izdvojile prvobitne suprotnosti. Prva diferencijacija je ujedno bila i negacija, ali negacija onog  jednog. Prvobitne suprotnosti su bile: toplota i hladnoća. Kasnije su, iz primarnih, nastale sekunadarne suprotnosti koje su bile: isparavanje i vlažnost, i tako redom nastajale su sve pojedinačne stvari. Jedina mogućnost da suprotnosti sačuvaju svoju egzistenciju jeste to da budu stalno u ratu (πόλεμος). Da bi se uspostavila ravnoteža, stvari moraju biti u jedinstu, a ne podvojene. Međutim, stvari mogu postojati samo kao određene, konačne, definisane. Čim se uspostavi jedinstvo među njima, stvari bivaju progutane u „apejronu“. Jer, ἄπειρον nema oblik, on predstavlja nedefinisanost, bezrazličitost. To je jedna neodređenost koja je u potpunosti amorfna.
    Ono što je zanimljivo je da stvari (suprotnosti) nestaju zato što jedna drugoj plaćaju nepravdu za svoje postojanje! Zašto je postojanje nepravda?
    Anaksimandar je smatrao da kada se suprotnosti razdvoje iz „apejrona“, svaka od njih teži da zauvek vlada, da potpuno proširi svoju moć i tako, da ona sama postane „apejron“. Npr. dok traje zima, ona teži da što duže opstane i da tako pobedi leto. Time ona prekoračuje svoju „peras“, odnosno svoju granicu, i biva kažnjena za svoju nepravdu time što više ne može da postoji, vraća se u „apejron“ i prepušta mesto letu. I tako sve u krug, večno.
    Mmoguće je da je smena godišnjih doba, pri čemu liti i zimi dolazi do dominacije jedne od suprotnosti, Anaksimandru služila kao model, dok bi osim toga postojali i duži vremenski ciklusi u kojima bi povremeno dolazilo do potpune pobede jedne od suprotnosti. Ipak, pravda se dostiže kada postoji ravnoteža suprotnosti.

    Anaksimandar, kao i svi stari Grci, su smatrali da je pravda kosmička, a ne ljudska kategorija. Pravda nije nešto što zavisi od ljudskih postupaka i njihove egzistencije, ona postoji nezavisno od toga, i predstavlja poredak; svetski poredak je pravda, a rušenje tog poretka nepravda. Izgleda da i ideje o kazni i odmazdi Anaksimandar preuzima iz mitoloških predstava, on smatra da je svako bivstovanje ravnoteža i borba suprotnosti.

         

    Anaksimandar iz Mileta  611-556. pre n.e.

    Primetili ste  da moj blog nekoliko dana nije bio u funkciji. Držim maksimalno do bezbednosti ali neke stvari jednostavno nisu samo do mene. I hosting ima svoje rupe. Srećom, bekap je uvek tu. Svi smo navikli da nam serveri budu down po nekad, na 10ak minuta. Međutim moj down se u prvi mah baš odužio. [...]
    blogodak blog

    Blogodak?

    Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

    O projektu

    Podrška

    MyCity.rs

    DevProTalk

    Blogopen Socialopen 2010