Blogodak - srpski blogovi na jednom mestu

To collect more information about present condition of coexistence of digital collections and local history, Public Library Čačak created an online survey of nine questions, to reflect domestic theory and practice on this topic. Survey claimed that main purpose of it was to collect data on how local history practitioners utilize digital collections to develop their research. Total of 72 participants took part in the survey in March and April 2009, of which 52 finished survey answering to all questions. Although relatively small number of individuals participated, it must not be forgotten that survey was in Serbian, with emphasis on quite narrow fields of research and practice, away from dominant academic disciplines. That is why we could conclude that this survey is relevant for topics it deals with. Most of the participants came from librarianship (69%), than research institutes (12.5%) and faculties (5.6%). Only two participants work in the museums and there was none from the archives, which possibly emphasizes the level of digital initiatives in those cultural institutions. The majority of participants (77.6%) work in institutions with less than 50 employees, which is usual size of public libraries in Serbia also. Some form of digitization activities in their institutions reported 73.4% participants. The survey has shown that 39.3% of participants responded that their institution started digitization project, while 19.7% claimed development of long term digitization program inside institution. Identical percent reported creation of centers or departments for digitization in their institutions. Among those participants who reported work in the field of historiography (65.6%), local history is the most represented research field with 36.4%, followed by research on the history of institution (32.7%) and the history of science (21.8%). Dominant majority of participants answered that digitization of collections will improve research and collaboration among scientists (92.7%), while only three responses expressed concerns about lower quality of research and overwhelming production which can not be followed by researchers. When participants were asked to select three digitization priorities among nine offered, most of them as the first choice selected photos, postcards and maps (54.7%), than old newspapers and magazines (52.8%), and finally archival materials (47.2%). This result stem from current practice among public libraries in Serbia, where most of them starts their projects with digitization of old photos and postcards from local history collections. Oral history received only 15.1% answers, with digitization of old journals and papers dealing with local history in front of it, which clearly emphasizes current condition of oral history in Serbia. Considering services participants would like to see proceeding from digitization (participants were able to select three options), two services recoil from the others: connection of digital collections with OPACs and other online databases (73.1%) and full text search of collections (69.2%). It is interesting to see that much appreciated option of downloadable PDF documents (Public Library Čačak experience) came only third in the survey (voted by 50% percent of the participants). Characteristic Web 2.0 option, tagging documents by users (seen in the Library of Congress Flickr initiative called The Commons*) placed last in this survey (7.7%), even behind already established and quite usual service “Ask a Librarian” (13.5%). This suggests that overall level of the Internet development in Serbia is in direct connection with users' anticipations. Final question in the survey refers to paying for digital services, namely we asked participants to express their opinion about financial background of digitization projects. Most of the answers (38.4%) reflect anticipation that those services should be free of cost to all, which was expected. A little bit of surprise is the number of participants suggesting that some kind of payment should be established: membership (19.2%), limited access and services to all users but advanced to those willing to pay (19.2%), payment model constructed on type and quantity of the service (17.3%). We do not want to imply that this suggests information managers and colleagues involved in organization of digital services should consider introduction of some payment model to users (because Public Library Čačak, for now, stands firmly behind idea that those services should be free, already paid by tax-payers' money), but in some cases this could be a topic for discussion. We are able to summarize the results of this survey in several lines and they could be regarded as general conclusions: - libraries lead activities in digitization among cultural institutions in Serbia, - promoting local history collections and research in digital way is still underdeveloped field of work, although local history is the most frequent historiography research activity among cultural institutions, - dominant majority of participants firmly believe that digitization of collections will improve research and collaboration among scientists, - digitization of local history collections mostly involved paper materials (photos, postcards, maps, newspapers, journals), which are regarded as priorities, while some characteristic local history sources, like oral history or personal biographies, are treated as of lesser importance, - users expect to see digital collections included inside larger online databases, with full search options at their disposal, - digitization services do not have to be free of cost by default, considering introduction of some advanced features and users’ willingness to pay for high quality service. ---------------- * http://www.flickr.com/commons?PHPSESSID=ea7b4da468f5935f24b65f41dbfc356f

Normal 0 false false false MicrosoftInternetExplorer4

Sutra je Praznik rada. Radnička gordost danas poprima pomalo nezačinjen ukus, postaje bljutava, neukusna. Sve na svetu treba negovati da bi opstajlo i živelo, pa tako i ovaj radnički praznik ukoliko ga ne budemo zalivali kao ono cveće u saksiji, uvenuće. Zato glavu gore, nedajmo svoj praznik, a sutra juriš na uranak.

Taj uranak može da bude naravno i u sedam, može i kasnije, ma može i u podne, pa čak i popodne a da se eto zove urankom. Kako god bilo pođite u prirodu, izađite u svoje dvorište ako ga imate, odšetajte do nekog parka, na Palić obavezno, a ako Vam je Palić daleko, ako nemate automobil (zamislite ima nas i takvih), ako izbegavate gužve u autobusima ili šinobusima, ako ste nostalgični za izgubljenim tramvajem, ako ste u centru grada pođite obavezno do Dudove šume.

Nekada je u ovom gradskom parku koje se zove šuma, u kojem ima različitog drveća ali nikako i dudova, mada se zove Dudova šuma, zapravo bilo centralno okupljalište subotičana.

Nisam nostalgičar iz prostog razloga što je Palić nezamenljiv, ali tek sećanja radi da one starije podsetim, a mlađe upoznam kako se u Dudovoj šumi događalo centralno gradsko okupljanje za 1.maj. Mnogo nasmejanih subotičana i njihovih gostiju koji su bez obzira na svu raznolikost, jedinstveno pohodili ovu najveću zelenu oazu u centru grada, proslavljali su svoj praznik lepo obučeni, jeli razne domaće specijalitete sa roštilja, gostili se šunkama i kobasicama, uživali u čorbama i paprikašima i sve to uz mladi luk, sladili se alvom, onom žutom i domaćim kolačima, radovali se susretu sa prijateljima, da bi potom pošli na čašu piva ili po koji špricer, bozu ili prirodnu limunadu u restoran koji je bio smešten u središtu parka.

Ni njega danas nema, kao što ni tramvaja nema.

Njih baš ništa nije zamenilo ali su slavljenicima, odnosno radnicima ostala obećanja.

aleandro minore

Aktuelna tema, a jedan od odgovora kako se prenosi svinjski grip mozda bude i na ovoj slici

ps.ako mi Photobucket i ovu sliku zabrani, nikad vise ni jednu necu tamo da stavim, idem kod drugog…
Random Posts

• Deda, ali neobican ! (16)
• Bez tebe (7)
• Šаlа mаlа (16)
• Jedan radni dan… (22)
• American Airlines (4)

addthis_url = 'http%3A%2F%2Fwww.dedabor.com%2Fhumor%2Fkako-se-prenosi-svinjski-grip%2F'; addthis_title = 'Kako+se+prenosi+svinjski+grip'; addthis_pub = '';

Novi Philipsov LCD TV prijamnik 32PFL5404H s ugrađenim MPEG4 DVB-T/C tunerom omogućuje uživanje u odličnoj HD slici i zvuku i bez dodatnog prijamnika (set top boxa). Atraktivnog dizajna i uz napredne tehnologije, novi LCD TV prijamnik dijagonale 32 inča pruža potpuni audio-video doživljaj.


Slika je dodatno poboljšana patentiranim Philipsovim tehnologijama kao što su Pixel Plus HD i dinamički kontrast. Pixel Plus HD obrađuje digitalnu sliku i usklađuje dolazne piksele te stvara prirodnu, živu sliku punu detalja i bez smetnji neovisno o HD izvoru. Dinamički kontrast 50.000:1 zaslužan je za jasnu i oštru sliku izraženih boja i crnih detalja.

Uz sliku, jednaku pozornost Philips je posvetio i kvaliteti zvuka koja je unaprijeđena ugrađenom Incredible Surround tehnologijom. Incredible Surround znatno povećava zvučno polje stvarajući pravi surround doživljaj i bez dodatnih zvučnika. Sustav zvučnika u potpunosti je uklopljen u elegantan dizajn LCD-a, što ga čini gotovo nevidljivim.

Za ljubitelje multimedijske zabave, Philipsov LCD pruža i dodatne mogućnosti povezivanja. Tako je USB priključkom osiguran izravan pristup omiljenim slikama, glazbi ili videosnimkama. Ovaj LCD TV moguće je i putem PC ulaza povezati s osobnim računalom te ga kao monitor koristiti za rad ili zabavu. Uz tri HDMI priključka jednostavno se povezuje i s ostalim HD izvorima.

Philipsov novi LCD TV prijamnik 32PFL5404H može se kupiti u svim bolje opremljenim trgovinama s tehničkom opremom po cijeni od 3890 kuna.

croportal_url = "http://www.gadgeterija.net/2009/04/30/novi-philipsov-lcd-tv-s-digitalnim-tunerom/";croportal_title = "Novi Philipsov LCD TV s digitalnim tunerom";croportal_abstract = "";croportal_skin = "horizontal";Pošalji na Facebook, Twitter...

Posao...obaveza koja se ne može izbeći...koliki procenat ljudi koji imaju ovu obavezu ustvari voli da ode na posao, da provede tamo trećinu skoro svakog dana, umesto da se bavi nekim drugim voljenim aktivnostima...

 

Tako smo i mislili, mali procenat...to je zato što ne radite za firmu Google. Jer u firmi Google, pored posla, imate razne aktivnosti (bazen, terene za odbojku, flipere i još mnoge druge stvari) kojima se možete baviti u toku slobodnog vremena. Možete da dođete u papučama, bade mantilu, možete oprati veš, besplatno ručati besplatno sve što vam padne na pamet, otići kod lekara itd.

 

Opširnije na klipovima...

 

      

“Mislim sada da sloboda nije biti ni mocan ni bogat, ni omiljen ni bez obaveza, vec biti u stanju da voliš. Voleti drugoga toliko da makar i za tren zaboraviš na sebe, to znaci biti slobodan. Mistici i crkvenjaci govore o odbacivanju ovog tela i njegovih žudnji, o odbijanju da robuješ puti. Ne kažu da se kroz put (telesno) oslobadjamo. Da ce nas žudnja za drugim uzdici iz nas samih potpunije no išta božansko.
Mlak smo mi svet i naša ceznja za slobodom, ceznja je za ljubavlju. Da imamo hrabrosti da volimo, ne bismo toliko cenili sve te ratne cinove.
Ljubav je, kažu ropstvo, a strast je demon i mnogi su se zbog ljubavi izgubili. Znam da je ovo istina, ali znam da i bez ljubavi samo pipamo kroz tunele svojih života i nikad sunca ne vidimo.”

Janet Vinterson, “Strast”

Potreban materijal:

1kg brašna
500gr mladog belog sira
500gr zelja
4 jaja
ulje po potrebi
malo margarina
kvasac
so, kašičica šećera

Priprema:

Razmutiti kvasac u vodi i dodati malo šećera. Kada kvasac nadođe zamesiti testo sa brašnom i malo vode, pa ostaviti oko pola sata da nadođe. Kada je testo naraslo, podelila sam ga na dva dela. Od prvog dela sam rastanjila tanku koru, veću od pleha u kome se pita peče, pošto se oni krajevi koji vire posle preklope kada se pita nafiluje. 250 gr zelja sitno iseckati i posuti preko razvučene kore, preko staviti 250gr izmrvljenog mladog sira, malo posoliti. Dva jaja umutiti viljuškom i rasporediti preko zelja i sira, poprskati sa malo ulja i staviti da se peče u podmašnjen i pobrašnjen pleh. Pošto sam pekla u šporetu na drva, ne mogu da odredim temperaturu, peče se dok lepo ne porumeni.

Za drugu pitu izmešati malo margarina i dva jaja, dodati ostatak mrvljenog sira i seckanog zelja. Testo rastanjiti kao za rolat, na jedan kraj nanedi pripremljen nadev, uviti u rolat, može se premazati jajetom i posuti susamom. Staviti u podmašnjen i pobrašnjen pleh da se peče.

Na eTrgovini sam verovatno jedini bio bez vizit karti, sjajnog malog parčeta papira koje služi da Vam neko zapamti kontakt. Umesto istog, furao sam novi domen, www.nebojsa.tel koji bi trebao da zameni ulogu ovog parčeta papira. Većina njih je bila blago začuđena kada sam im saopštavao ovaj način borbe protiv seče šuma, ali pravi razlog nabavke .tel domena je nešto drugačiji

Svratio sam do ekipe iz CRI-ja na kafu i prepričavanje doživljaja iz Albanije, i Valex mi saopšti da je plasiran novi TLD, .tel koji funkcioniše bez hostinga, kao virtuelni adresar sa osnovnim podacima o vlasniku koji se unose kroz sistem. I ajd kao da pogledam i to čudo, odem na sajt TelNica i naletim na ovu reklamu. Priznajem, odavno me nijedna reklama nije na keca kupila kao ova, izmanipulisan sam ali ne žalim zbog toga Pogledajte…

Sledeći korak bilo je ništa drugo do kupovina www.nebojsa.tel tako da ubuduće sve moje kontakt podatke možete naći tamo.

PS. Inače mislim da su domeni jedna od gorih zaraza koja vas može snaći kad imate karticu kojom se plaća preko neta. Jeftini su ali vrlo lako vrag odnese šalu pa kad dođe renewal držite se za glavu

otvori oči
ustani
umij se
operi zube
pij kafu
doručkuj
igraj se
spakuj se
sedi u auto
vozi se
gledaj kroz prozor
čitaj
razmišljaj
trepni
idi
pij
jedi
razgovaraj
trudi se
smej se
hodaj
zaboravi
zatvori oči

Tweet this post

Omađijana gledam u ovih 25 kockica dok se šetaju i premeštaju i oblikuju tako raznolike stvari. Proizvođač je Miller Goodman čijem sajtu nešto ne mogu pristupiti. U svakom slučaju, tu je snimak. Uživajte! (via Nesting)