Unosi za: Arhiva za 2010/04

."Sad ću ja to za čas da IZGUGLAM..." I dok tako "guglate", u desnom gornjem, uglu pojave se "sponsored links",  ponekad i u prvih par redova "odgovora" koje vam ovaj najveći svetski pretraživač ponudi.  Ako ste obratili pažnju - primetili ste da se  skoro identični oglasi (vizuelno vrlo nalik na "obične" rezultate pretrage) pojavljuju i na nepreglednom broju drugih sajtova, nekad uz pretragu (powered by Google), a nekad nezavisno, stim što predmet reklama uglavnom ima NEKE VEZE sa sadržajem strane na kojoj se nalaze...
Sve to zajedno - zove se kontekstualna reklama - i jedan je od najvećih i najunosnijih poslova današnjice. Google je naravno broj 1 u svemu tome, ali da se ovo nebi pretvorilo u neplaćenu reklamu  (koja njima uostalom nije ni potrebna) u nastavku teksta koncentrisaću se na konkretno pitanje: kako taj složeni sistem može da pomogne uobičajenom balkanskom MSP (liči na PMS - podjednako je "nadrndano", i na lošem glasu - ali ipak se misli na Malo ili Srednje Preduzeće)...
Moj prvi kontakt sa ovom novom marketinškom "tehnologijom" desio se preko Google-analitics-a, što je jedna vrsta servisa za monitoring poseta web-lokacijama (sajtovima, blogovima i sl.) Još dok sam otkrivao skrivene mogućnosti ovog servisa stigla mi je "čestitka" od AdWords-a u obliku poklon vaučera na iznos od 100 dolara. Pošto se ne sećam da mi je iko-ikada poklonio 100 dolara, dobro sam obratio pažnju na ovu ponudu, i kroz nekoliko nedelja - ozbiljno se "navukao" na ovaj  genijalan marketinški sistem.
Sama filozofija koja stoji iza svega je vrlo slojevita, i ne verujem da sam je do kraja razotkrio. Ali već kad samo zagrebete po površini svega, možete naslutiti da je ovo sistem budućnosti. Prva stvar koja dramatično menja vašu predstavu o oglašavanju je tzv "PPC" (pay per click) model. Plaćate dakle samo oglas koji ima efekta, tj onaj oglas koji proizvede željeni rezultat (klik). Kada se uporede investicija, usluga i efekti - razlika u odnosu na klasične medije postaje zaista dramatična.  Samo kao ilustraciju navešću vam slučajno izabran primer  (bez neke dublje analize) - recimo:  1 decembra prošle godine, za 260 ostvarenih klikova na mreži, svi moji oglasi (ukupno tri reklamne kampanje, 20 reklamnih grupa, sa ukupno 91 reklamom) prikazani su ukupno 113.970 puta. Cena? 207 dinara, odnosno oko 2 Eura!  Kad to uporedite recimo sa efektima i cenom reklame u nekim lokalnim novinama, ili na radiju, ili sa bilbordima, ili s bilo čim...Videćete da živimo u sred vrlo dramatičnih promena. Moje iskustvo je da sa "budžetom" od  2 eura na dan - jednostavno ne postoji konkurentna opcija! 

Sasvim slučajno sam par nedelja pre navedenog primera imao kompenzaciju sa jednim specijalizovanim magazinom koji čitaju poslovni ljudi (moja ciljna grupa) - profesionalno uradjena reklama na pola strane, u pravom trenutku... Mislim da mi je to bila poslednja reklama u "klasičnim" medijima (bar dok ne budem imao para za bacanje)...
Drugi važan aspekt je kvalitet baratanja ovom mašinerijom. Poslužiću se muzičkom analogijom: ako su obični mediji - bubnjevi i trube, sistem poput AdWords-a je veliki koncertni klavir, ili još bolje - crkvene orgulje! To naravno znači dve stvari: mogućnosti su neosporno na strani novog sistema, ali postoji i "kvaka". Isto kao što možete biti Luis Amstrong (virtuoz na trubi), možete da budete i "Mali Djokica" (diletant na klaviru).
Konkretno: odabirom medija uglavnom se ranije završavalo vaše ciljanje publike. Naravno morali ste još da malo prilagodite svoj oglas, ali to je uglavnom bilo sve. Kod kontekstualnog oglašavanja SVAKI OGLAS je naciljan, onako kako ste vi hteli (pod uslovom da znate šta radite). I tu imate priličnu slobodu - možete da ciljate maksimalno precizno, kao snajperom, da gadjate tačno one reči koje su NEDVOSMISLENO u vezi sa proizvodom ili uslugom koju nudite, pri čemu vam mnogo pomažu tzv negativne ključne reči kojima se isključuju neželjene asocijacije. Ili sistem možete podesiti kao da gadjate sačmaricom - pokušavajući da pogodite bilo šta "u nekom smeru". Za svaku ključnu reč (odnosno frazu) možete da definište koliko precizno će biti korištena. Najbolje u svemu je što broj ključnih reči nije ograničen (i kao i mnoge druge pogodnosti i ova je besplatna), a to je vrlo korisno pogotovo na našem jeziku koji ima beskrajno mnogo glagolskih oblika, padeža, i sličnih varijeteta istih reči (o sinonimima da ne govorimo)...
Ova mogućnost dolazi do punog izražaja prilikom LICITIRANJA.  Pošto niste jedini klijent koji je zainteresovan za odredjene ključne reči, uvideće vrlo brzo da ni vaša konkurencija ne sedi skrštenih ruku. Osim toga, pošto vas samo par klikova deli od "prelaska" državnih granica - ustanovićete i da se na susednim tržištima govori isti (ili bar vrlo sličan) jezik, ali da i tamo osim potencijalnih kupaca, postoje i vrlo aktivni (agresivni) konkurenti. Ali pre nego što se razočarate kad shvatite da je cena za najbolje ključne reči "naduvana" od strane vaše konkurencije, shvatićete da imate još nekoliko hiljada raspoloživih varijanti. Verovali ili ne - na svom nalogu imam ukupno oko 8.500 ključnih reči. (?!?) U vreme kada sam počeo sa ovim, minimalna cena po kliku je bila 0,6 dinara, ali je u medjuvremenu povećana na 1 dinar (može se smanjiti pomoću trikova,  ali o tome u nekom drugom postu) U praksi to znači da svaka ključna reč koju je neko već iskoristio vas košta minimalno 3 dinara (možete da pokušate i sa 2 - ali sa slabijim efektom). Ili možete da ih ignorišete, i pokušate sa alternativama. Kod nekih fraza sam video da su licitirani iznosi od 27 dinara (što znači da su se našla bar dva "ovna na brvnu")... Ali ovo danas su tek čarke, pravi ratovi tek dolaze - zajedno sa plimom koja se tek očekuje. U Francuskoj je, na primer,  nezamislivo da se barata ovako malim iznosima, i da se ovako komotno pronalaze zadovoljavajuća rešenja.  

Naravno, ne morate da budete ekspert da bi ste koristili sve ovo (naučićete već uz-put) Ceo sistem je zapravo vrlo intuitivan i ergonomski. Dnevni budžet odredjujete i menjate sami, možete u svakom trenutku pauzirati, ili potpuno prekinuti sve, a plaća se avansko (pri-paid) običnom dinarskom kreditnom karticom ...
Naravno - i lopata se može koristiti na kreativan način (baš kao što se i najgenijalniji izumi mogu koristi  na imbecilan). Ako ste se pitali npr. odakle mi za-boga-miloga 8.500 ključnih reči - odgovor je vrlo jednostavan: iskopirao sam sve ključne reči koje su već dovodile posetioce na moj sajt (iz Google-Analitics-a). Ovaj tekst je već predugačak da bih vam objašnjavao sve finese vezane za logiku kojom se program upravlja prilikom rada, ali moram da samo telegrafski spomenem da AdWords prepoznaje jezik (kojim potencijalna "meta" govori"), geografsku lokaciju (adresu) na kojoj se nalazi, vrstu sajta koji posećuje, brojne demografske podatke o "meti" (pol, starost, itd)... Takodje je vrlo važno da oglase možete tempirati vremenski (u odredjeno vreme dana), da možete posebno stimulisati (ili destimulisati) klikove na odredjenim lokacijama i/ili u odredjeno vreme, i/ili odredjenog dana u nedelji... Isto kao što svoju ponudu možete podeliti (i to obavezno uradite!) u "kampanje", koje se zatim dele na "grupe", od kojih svaka može imate više različiti tekstualnih ili medijskih "oglasa" (i svi ti nivo imaju svoja vrlo fleksibilna specifična podešavanja...) A šta s tim? 

Pa recimo - ja sam u trenutku lucidnosti "ciljao" naše gastarbajtere u Evropskim zemljama, tako što sam za ključne reči na Srpskom - tražio "klikove" iz zapadne Evrope. I šta je bilo? Napravio sam jedan posao u Francuskoj, i dva u Holandiji...
Sa 100 poklonjenih dolara....

U sredu, 28. aprila 2010. godine na brodu Parobrod u Novom Sadu, prisustvovala sam prezentaciji Adobe paketa Creative Suite 5 (Adobe CS5) koji je organizovala kompanija Smart d.o.o. u saradnji sa zvaničnim distributerom Adobe proizvoda za Srbiju, kompanijom HSM Informatika.

Prezentacija Adobe Creative Suite 5

Novine i poboljšanja u ovoj verziji Adobe paketa predstavili su i demonstrirali Mirko Ledić, Adobe Channels Sales Manager i Zoran Imširagić, sertifikovani Adobe prezenter.

Po rečima gospodina Imširagića, paket Creative Suite 5 je najveći uspeh u istoriji kompanije Adobe koji je odgovor na sve ono što se dešava oko nas i omogućava nam da kreiramo interaktivne web sajtove, prezentacije, animacije i grafiku brže i jednostavnije. Ove godine kompanija Adobe proslavlja dvadeseti rođendan Photoshopa.

Adobe Creative Suite 5Na prezentaciji je demonstriran veliki broj novina koje donose programi iz paketa CS5: Flash Catalyst, Flash, Dreamweaver, Illustrator, InDesign i Photoshop.

Novina iz kompanije Adobe je proizvod Flash Catalyst koji spaja dizajnere sa developerima i predstavlja alatku pomoću koje dizajner može samostalno da kreira interaktivne sadržaje bez potrebe za poznavanjem koda. To znači da grafički dizajner može u potpunosti da se posveti dizajniranju sajta i da dizajn kreiran u Photoshopu, Illustratoru ili Fireworksu na jednostavan način iskoristi za kreiranje gotovih interaktivnih web stranica a da pri tom ne razmišlja o kodu. U tom slučaju, web developer dobija gotovo, iskodirano rešenje koje nakon toga prilagođava i uređuje.

Moj favorit (pored Photoshopa), Adobe Dreamweaver CS5, donosi značajna poboljšanja od kojih izdvajam najbitnija:

  • CMS podrška (Content management Systems) koja olakšava rad sa CMS-om poput WordPressa, Joomla!-e i Drupala; svi eksterni fajlovi (css, php, js i drugi) koji su povezani sa dokumentom na kome radite se jednim klikom mogu editovati bez potrebe da se otvaraju kao zasebni dokumenti (ovo  postoji i u verziji CS4).
  • integracija sa novim online servisom Adobe Browser Labs koji služi za testiranje web strana u svim relevantnim web čitačima (cross browser testing), njihovu dijagnostiku i međusobno upoređivanje,
  • PHP hints za rad sa PHP kodom,
  • integrisan CSS inspection kojim je rad sa CSS kodom pojednostavljen jer obezbeđuje vizuelni prikaz elemenata strane i njihovu jednostavnu modifikaciju (ukoliko koristite Firefoxovu ekstenziju Firebug ova novina u Dreamweaveru će vam omogućiti da CSS inspection koristite na sličan način).

Jedna od novina u programu Flash CS5 koja je spomenuta na prezentaciji je novi format zapisa fajlova sfl (Flash CS5 Uncompressed Document) koji omogućava rad na istom fajlu od strane više osoba. Pored toga, novi Flash ima mogućnost kreiranja aplikacija za iPhone.

Predstavljene su i nove zanimljive alatke Illustratora kao što su: perspective tool (crtanje objekata na mreži u perspektivi), draw inside (crtanje unutar objekta), shape builder (alatka za spajanje više oblika u jedan, jednim klikom) poboljšanja u radu sa art board-ovima. Ono što bih posebno istakla je Bristle brush, interaktivna alatka kojom slikate u vektorskom formatu, nešto potpuno novo i jedinstveno. Novina je i Pixel preview, prikaz vektorskog crteža kao bitmape pri čemu postoji mogućnost modifikacije piksela na mreži za potrebe eksportovanja u bitmapu.

InDesign i Photoshop su predstavljeni na kraju prezentacije gde smo imali prilike da se upoznamo sa njihovim novim alatima i karakteristikama. Istakla bih samo nekoliko.

Novina u InDesignu je povezivanje fontova sa dokumentom što znači da ne moramo imati instaliran veliki broj fontova na računaru već se prilikom pokretanja dokumenta (ukoliko je font u istom direktorijumu kao i dokument koji se otvara) font privremeno instalira a nakon zatvaranja dokumenta se deinstalira. Ovo je značajna ušteda resursa. Mini Bridge daje pregled svih fajlova (fotografija) korištenih u dokumentu. Posebno mi se dopala opcija za Live Caption koja omogućava automatsko iščitavanje različitih podataka iz fotografije (na primer ime autora, opis i drugih podataka iz File info). InDesign sada može da pravi i interaktivne prezentacije koje uključuju animacije, slajdove i video zapise.

I za kraj, moj omiljeni program Photoshop donosi izvanredne mogućnosti za obradu fotografija od kojih je najznačajniji Content Aware koji po mom skromnom mišljenju predstavlja pravu revoluciju u retuširanju i obradi fotografija. Pored Mixer Brush i Puppet alatke, unapređen je i rad sa 3D objektima. Ono što će posebno obradovati fotografe je Camera RAW koji je, prema rečima gospodina Imširagića podignut na nivo vrhunskih alata za rad sa RAW formatima fotografija. Još jedna novost koju donosi Photoshop je potpuno nov način zumiranja dokumenata.

Prema rečima prezentera osobina celog paketa CS5 je da radi brže, alati su optimizovaniji a programi zauzimaju manje resursa. Radujem se instaliranju novog paketa (koji sam imala prilike da probam i vidim) i verujem da će pojedini procesi rada biti ubrzani a posebno me raduje što je Adobe pokušao (i verovatno uspeo) da ovim alatima omogući većem broju korisnika da brže i jednostavnije kreiraju interaktivne sadržaje. Za moju profesiju to znači da svako može da se bavi svojim delom posla bolje i kvalitetnije ali i da može jednostavnije da komunicira i prilagodi svoje projekte kolegama sa kojima sarađuje.

Za detaljniji prikaz novih karakteristika programa iz paketa CS5 pogledajte sajt kompanije Adobe ili Adobe TV.

Prikaz ovog događaja možete pročitati i na Personal Magazinu.

Leže, zagrljeni, i posmatraju pauka u uglu sobe. Njegova ruka je pod njenom glavom, ona se igra njegovim prstima. Zora baca oštre lenjire svetlosti preko njihovih tela. Ona zatvara oči kako bi sve zapamtila. Ustaje i počinje da se oblači. On se pridiže na lakat i posmatra je, sa nemim osmehom, gorko-slatkim. Ona sutra odlazi. [...]
“Ovo je biznis odbijanja. Svakog dana vi stvarate ideje... Mnogo ideja. I najpre vaše kolege odbiju nekoliko, onda klijent ubije poneku vašu i doda poneku svoju, koju vi odbijate... Odbijanje! I onda, narednog dana, ponovo ustajete sa poda – i kreirate nove ideje, za koje verujete da mogu promeniti svet.“ (parafraza)
Art&Copy je važan film ne samo zato što otkriva poreklo i okruženje u kojem su nastale mnoge od kampanja koje su redefinisale oglasnu industriju (važna reč: industrija) u proteklih četrdeset godina, već i – mnogo važnije – sisteme mišljenja i stavove onih čija su dela čitav taj biznis učinila jednim od najprivačnijih poslova na svetu, od kojeg i zaposleni i klijenti i primaoci poruke očekuju ne samo informaciju – već i inspiraciju i emociju – kada god je to moguće ili dozvoljeno, a neki i – zaradu.
U sjajno definisanom ramu za širu sliku o industriji, ojačanim činjenicom da gotovo polovina satelita koji kruže oko Zemlje zarad naučno-tehnoloških ciljeva to mogu da rade zahvaljujući novcu koji dobijaju od onih koji žele da komuniciraju sa celom planetom, ovaj film otkriva i mnoge ljude koji su bili dovoljno pronicljivi i hrabri da predložu kampanje koje nisu vređale konzumenta i koje su ih automatski učinili zanimljivim predvodnicima. Zato ovaj film nije apologija struke, čiji su prosečni ili uplašeni činovnici učinili da oglašavanje bude shvaćeno kao đavolja rabota.
Uživanje je gledati energiju kojom zrači genije Li Klou (Lee Clow), ljude koji su u poslednjoj rečenici jednog osuđenika na smrt pronašli inspiraciju za Nike kampanju „Just do It” (Wieden & Kennedy), koliko je Tommy Hilfiger strahovao do nivoa višednevne nesanice nad kampanjom koju je za njega uradio George Luis i koja je učinila da TH  meteorskom brzinom postane jedan od velikih igrača, kako je Apple sebi dopustio spot u kojem se proizvod ne pojavljuje i kako su daždevnjaci progovorili u spotu za Bud  – kao i mnoge druge mitologije, dovoljno inspirativne da i sutra ustanete sa poda – i kreirate nove ideje, od kojih će mnoge završiti kao glineni golubovi.
Ovo je, dakle, obavezna lektira za one koji pomišljaju da se bave poslom kreacije komunikacija, za one koji se možda pitaju da li je ovo pravi posao za njih, ali i za one koji pomišljaju da od svega odustanu – jer ovaj film će vam pokazati šta sve još uvek niste uradili,a mogli ste.
Just do it.
Drugari, ova lepa devojčica zove se Ana.
Možda se neko i seti nje već sam je pominjao sa Stašine žurke. Svejedno ,ona je danas pravila rođendansku žurku u jednom dečijem klubiću. Kako sam i ja jedan od njenih drugara iz vrtića, dobio sam pozivnicu.
Žurka je bila super. Puno dece. Veselo i bučno.
Malo sam se ljuljao..

Malo me je Neda ljuljala...
Devojčice vole dečake na motorima...
Tobogan..

Neke druge zanimacije..
Za svakog po nešto.
Bila je i klopa...
A onda naravno i torta.
Oduševljenje...Moji omiljeni junaci iz crtanog filma. Dali zbog torte ili same slavljenice ali eto mene tik uz nju....


Dok drugarice poziraju ja klopam li klopam..


Tek po neki pogled da vidim kako ostali napreduju...
A onda ubrzanje....
Zna se ko je muško.
Drugarica Gala više voli ćevape...
I sve to na kraju zaliti jednim dobrim sokićem...
Poigrali se, najeli se, popili, izludovali....Vreme je da se krene kući.

Emisijа sа Ducijеm kojа jе nеdаvno еmitovаnа nа tеlеviziji „SOS“ pod nаzivom „Svеdoci istorijе“ nаprаvljеnа jе iz dvа dеlа od po 30 minutа u rаzdoblju od 7 dаnа, tаko dа ćеtе nа krаju prvog dеlа ponovo vidеti nаjаvnu špicu s počеtkа ovog krаtkog sеrijаlа, jеr svе sаm objеdionio u jеdаn prilog. Svеdoci istorijе Link kа [...]
Make up-om možete naglasiti najbolje crte lica i dovesti svoj izgled do savršenstva. Različiti tipovi tena i boje kose zahtevaju drugačije nijanse šminke kako bi se naglasila prirodna lepota. Tamna kosa pruža niz mogućnosti kada je šminkanje u pitanju. Djevojke smeđe kose mogu koristiti niz boja...


Dinkić najavljuje subvencionisane kredite za kupovinu "domaćih" računara. Subvencije su uvek loša ideja. Prvo, narušavaju tržišne mehanizme ponude i tražnje. Veštački stimulišu tražnju za određenom vrstom proizvoda, ili u gorem slučaju tražnju proizvoda određenog proizvođača. Očigledni gubitnici ove vladine mere će biti distributeri uvoznih računara.

Subvencije (ili garancije svejedno) predstavljaju ne samo nepotreban trošak novca poreskih obveznika već i distorziju tržišta. Novac potrošen na računare je novac koji nije potrošen na nešto drugo. Da proizvodim krompir, obuću ili mobilne telefone bunio bih se.

Konačno, subvencije često predstavljaju svojevrsnu superhik redistribuciju. U ovom konkretnom slučaju najviše koristi od ove subvencije će imati Veselin Jevrosimović, vlasnik Komtrejda. Još uvek nije jasno koliko će ova subvencija da košta poreske obveznike, ali ako je celokupan iznos recimo milijardu dinara, prosečan poreski obveznik će Veselinu i drugovima pokloniti oko 150 dinara.

Dokaz da se sve radi zbog Veselina je i nedostatak objašnjenja zašto se subvencioniše samo kupovina domaćih računara (sklopljenih u Srbiji). Ministarka Matić: Ona je kazala da će kupovina domaćih računara putem subvencionisanih kredita omogućiti građanima i privrednicima da nabave nove tehnologije i da povećaju nivo znanja i produktivnosti. Za razliku od kupovine uvoznih računara koja bi verovatno smanjila nivo znanja i produktivnosti.

rizi-bizi sa sremušem i šparglom

Potreban materijal:

1 manja glavica crnog luka
2 kašike ulja
300gr pirinča
oko 1l supe od povrća (kocka)
250gr špargli
200gr graška
veza sremuša
so, biber
80gr ovčjeg sira
rendani parmezan

Priprema:

Crni luk očistiti, sitno naseckati pa ga propržiti na malo ulja. Dodati očišćen i opran pirinač i dinstati zajedno dok ne postane staklast. Povremeno dolivati toplom supom, pa poklopljeno kuvati na umerenoj vatri 20-tak minuta mešajući povremeno da se pirinač ne bi slepio. Supom nalivati povremeno, ako se kojim slučajem desi da je sve upotrebite pre kraja kuvanja jela, može se naliti i sa vodom. Sveže špargle očistiti, donju trećinu odseći, pa ih iseckati na komade veličine zalogaja. Grašak i šparglu staviti u poseban sud, naliti vodom i staviti da se kuva u posoljenoj vodi nekih 10-tak minuta. Ocediti od tečnosti, pa grašak i šparglu dodati pirinču. Ovčji sir narendati na sitno rende. Sremuš oprati i sitno naseckati. Gotovom pirinču, neposredno pre serviranja umešati ovčji sir i seckani sremuš. Začiniti po ukusu solju i biberom, pa posuti seckanim parmezanom.

rizi-bizi sa sremušem i šparglom


Napomena: Ovo je prvi put da sam došla u dodir sa šparglom. Kod nas u Boru je nikada do sad nisam videla. Prošlog vikenda sam naletela na ženu koja je prodaje na pijaci i po njenim rečima trebalo bi da je sada bude uvek. Ja sam se sad bacila na isprobavanje recepata sa datom namirnicom i već sam skupila neke potencijalne recepte koje ću isprobati u budućem periodu. Ujedno se zahvaljujem i Mariji, koja mi je takođe pomogla u izboru i na trudu oko prevođenja pojedinih recepata, pošto kao što ste upoznati, ne baratam baš dobro stranim jezicima.

asparagus-špargla

Podeli: Print del.icio.us Facebook Google Bookmarks email Netvibes RSS StumbleUpon Technorati Twitter

blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk