Unosi za: Arhiva za 2011/05

Nova kampanja WTA okupila je na jednom mestu zvezde ženskog tenisa: Sam Stosur, Anu Ivanović, Li Na, Caroline Wozniacki, Veru Zvonarevu, Serena Williams, Victoriu Azarenko i Kim Clijsters.
Kampanja, zvanično, ima za cilj da poveća interesovanje ženske publike za tenis, ali je gotovo neminovno da će povećati broj gledalaca muškog pola.
"Od čega su napravljene devojčice? Od malo... šećera i začina... znoja... istrajnosti - i snage." 
Otvorena Java zajednica JavaSvet je organizovala u Kulturnom centru “Grad” još jedno otvoreno predavanje o Java tehnologiji. Ovog puta gost je bio Simon Bordet, senior inženjer iz Italije. Poznat je kao aktivan član open source zajednice, naročito na projektima kao što su JettyCometDMX4JFoxtrotLiveTribe, itd. Trenutna specijalnost su mu Comet klijent / server aplikacije i mrežni protokoli. Održao je dva predavanja, razumljiva samo java programerima :), o JVM Garbage Collector podešavanjima i Comet i WebSocket web aplikacijama. Skupljanje đubreta u Javi i napadi kometa

Detaljnije »

Dodaj komentar »

“Дуготрајно робовање и рђава управа могу толико збунити и унаказити схватање једног народа да здрав разум и прав суд њему отанчају и ослабе, да се потпуно извитопере. Такав поремећен народ не може више да разликује не само добро од зла, него и своју сопствену корист од очигледне штете.”Иво Андрић

GOODYEAR gume

GOODYEAR je jedan od vodećih proizvođača guma na svetu: najveći je proizvođač guma u Severnoj i Južnoj Americi, a drugi po veličini u Evropi. Zapošljava preko 75000 ljudi, u preko 60 fabrika u 25 zemalja širom sveta, a na srpskom tržištu je već dugi niz godina poznat po gumama premijum kvaliteta za putnička i komercijalna vozila.

GOODYEAR više od sto godina pomera standarde u gumarskoj industriji svojim inovacijama, od kojih je najpoznatija RunOnFlat tehnologija proizvodnje guma koje ne ispuštaju vazduh kada se probuše i omogućavaju vozaču da nastavi vožnju određen broj kilometara. GOODYEAR prednjači u proizvodnji „run flat“ guma koje se ugrađuju na različite modele BMW-a, Mercedesa, Opela i drugih brendova automobila visokih performansi.

GOODYEAR letnji dezeni za putničke automobile koji se trenutno mogu naći u ponudi IPG internet prodavnice su Duragrip, Efficientgrip, Optigrip, Excellence, Eagle F1 Asymmetric, dok se od zimskih dezena u ponudi nalazi Ultra Grip 7+. Kada su u pitanju gume za 4×4 i SUV vozila, najzastupljeniji je dezen za sve sezone HP All Weather.

Kakvo je vaše iskustvo kada su GOODYEAR gume u pitanju?

Sa redovnim programom od 23. maja Radio Bor je pustio RDS signal na kome se ispisuje RADIOBOR, PTY je NONE.

Evo kako to praktično izgleda na youtube.

20110520_010

20110520_009

Gazda ih je nekom prilikom doneo sa Avale.

Toliko se neverovatno brzo sire da ih ove godine ima svuda po dvoristu.

Post to Twitter Tweet This Post

Diplomci sa državnih fakulteta i dalje imaju prednost u zapošljavanju, mada veoma blagu: Poslodavci će ove druge pre zaposliti ako su u pitanju poslovi ekonomiste, menadžera ili novinara, dok će za poslove koji se tiču prava, tehnologije i informatike prednost dati zainteresovanom sa diplomom državnog fakulteta.
Državni fakulteti su u Srbiji verovatno i dalje teži za završavanje, mada to ne znači da se na njima nauči više korisnih ili pametnih stvari. Ali poslodavci, osim u nekim usko specijalizovanim oblastima, a i to na veoma generalnom nivou, ne zapošljavaju zbog znanja koje svršeni student ima. Naprotiv, teorija signalizacije kojom se u poslednje vreme objašnjava veza između obrazovanja i zapošljavanja kaže ovako: poslodavci ne traže završen fakultet zato što su studenti na njima naučili nešto što će znati da upotrebe na poslu, nego zato što završen fakultet daje signal da je osoba koju zapošljavate pametna, vredna i odgovorna.
To naročito važi za oblasti u kojima se konkretni posao koji ćete raditi bolje uči iz prakse nego iz knjiga. Kada poslodavac zaposli studenta sa državnog umesto privatnog ekonomskog ili biznis fakulteta, on ne mora misliti da državni fakultet daje više znanja. Umesto toga, njemu završeni državni fakultet signalizira da je taj kandidat za posao bio vredan, uporan i položio neke teške ispite, bez obzira da li se na njima radilo o upotrebljivom ili irelevantnom znanju.
Sve to može biti slučaj i sa drugim kandidatom, ali većina poslodavaca nema vremena i sredstava da to proverava -- lakše im je da diplomu državnog fakulteta uzmu kao signal.
Imajući u vidu ukorenjene predrasude protiv privatnih fakulteta, rekao bih da u Srbiji signalizacija igra važnu ulogu. I uz sve subvencije državnim, čak je iznenađujuće da privatni imaju ovako dobre, skoro izjednačene rezultate.

Prije desetak dana u časopisu Economist izašao je članak koji ukratko propituje tezu da li je uopće moguće da pojedine zemlje preskoče proizvodnu fazu svojeg razvoja i odmah se koncentriraju na servisne usluge?

Ovo je zanimljivo pitanje jer neka zdrava ekonomska logika govori o tome kako jedno društvo kreće s pozicija poljoprivrede, potom se prebacuje na masovnu proizvodnju da bi na kraju priče preorijentiralo se na servisne usluge. Ovaj slijed je logičan jer govori o svemu onome što nas pokreće, dakle nakon što više nismo gladni (što pokriva poljoprivreda) i sakupimo dovoljno imovine koja nam osigurava pristojan život (televizor, kuća, automobil, najnoviji iPad ili mobilni telefon), polako ali sigurno orijentiramo se na konzumaciju servisnih usluga. Počinjemo odlaziti u restorane, kazališta ili godišnje odmore.

Ako promatramo ekonomiju s pozicije dodane vrijednosti, ili famoznog BDP-a, činjenica je kako se na poljoprivredi i ne može puno zaraditi i bavljenje poljoprivredom neće osigurati nacionalnu sreću no to je jednostavno nužni dio održivosti nekog prostora i netko ga mora obavljati. Može biti da će pojedinac poljoprivrednik dobro živjeti i postati bogat kroz poljoprivredu, no u prosjeku razina produktivnosti je relativno niska. Proizvodnja je slijedeći korak gdje počinjemo proizvoditi u masovnim količinama i dok možemo diskutirati kako je priozvoditi ciglu jeftino, činjenica je da jedan radnik može proizvesti uz odgovarajuću tehnologiju puno cigli i na taj način stvoriti veliku vrijednost, a ako nam to nije dovoljno tada se možemo prebaciti na sofisticranije oblike proizvodnje koji donose veće vrijednosti (primjerice u Sisku postoji tvornica koja proizvodi keramičke osnove na koje se ugrađuju računalni čipovi; sasvim je sigurno da jedan kilogram cigle ili jedan kilogram takvih sofisticiranih keramičkih pločica ne koštaju jednako, makar u osnovi potiču iz iste sirovine), a ako baš želimo stvarati ogromne vrijednosti potrebno je početi proizvoditi visoko sofisticiranu tehnologiju poput računala ili možda aviona.

Naši političari govore o tome kako ja kasno da postanemo zemlja proizvodnje jer više nismo konkurentni, no nejasno je da li je moguće da se preorijentiramo na usluge bez da smo u potpunosti iskoristili blagodati industrijskog društva. Ako promatramo uspjehe koje su ostvarili Japan, Južna Koreja, Taiwan ili u posljednje vrijeme Kina, sasvim je jasno kako oni svoj prosperitet glase na vrlo snažnoj industrijskoj proizvodnji. Komentirajući taj članak, Nenad Bakić spomenuo je kako postoje tri temelja za uspješnu proizvodnju, a to bi bili kapital, tehnologija i ljudski resursi. I dok bi kapitala još i našli, a tehnologiju možemo i uvesti, činjenica je da kaskamo na polju ljudsih resursa jer mi u biti nemamo niti osobitu tradiciju a još manje edukacijsku podlogu ua upravljanje proizvodnjom. Naime, nije poanta samo imati inženjere koji nešto znaju o nekom komadiću proizvodnog procesa nego su nam nasušno potrebni i oni koji su u stanju kontrolirati i optimizirati cjelokupne procese u jednu smislenu i produktivnu cjelinu. Nedostaje nam ono što se zove operacijski menadžment a to je vještina koja je dobro izučena u posljednjih dvije stotine godina i što je vještina koju je moguće steći kroz edukaciju. No moramo imati fakultet ili školu u kojoj se takvo znanje prenosi, zar ne?

Nažalost, vještina proizvodnje u hrvata se velikim dijelom prenosi doslovce s koljena na koljeno, a takva metoda ne samo da stimulira fenomen pokvarenog telefona nego onemogućava dotok novih znanja. Zemlje poput Indije koje možda jesu preskočile svoju industrijsku fazu i prebacile se odmah na servisnu industriju imale su iza sebe niz pogodnosti koje mi nemamo, s druge strane, ne radimo niti minimalne napore kako bi ispravili nedostatke u našem edukacijskom sustavu i kako bi stvorili pretpostavke da netko, ako mi sami to nismo u stanju, pokrene proizvodnju koja nam tako očajnički treba.

p.s. ovo je moja četrdeseta i osma kolumna iz Večernjeg lista, objavljena u Obzoru 28. svibnja 2011., ovdje objavljena verzija je autorska (dakle ona koju sam poslao redakciji, bez uredničke intervencije i lekture)

Misao dana:
“The man who refuses to judge, who neither agrees nor disagrees, who declares that there are no absolutes and believes that he escapes responsibility, is the man responsible for all the blood that is now spilled in the world. Reality is an absolute, existence is an absolute, a speck of dust is an absolute and so is a human life. Whether you live or die is an absolute. Whether you have a piece of bread or not, is an absolute. Whether you eat your bread or see it vanish into a looter’s stomach, is an absolute.

There are two sides to every issue: one side is right and the other is wrong, but the middle is always evil. The man who is wrong still retains some respect for truth, if only by accepting the responsibility of choice. But the man in the middle is the knave who blanks out the truth in order to pretend that no choice or values exist, who is willing to sit out the course of any battle, willing to cash in on the blood of the innocent or to crawl on his belly to the guilty, who dispenses justice by condemning both the robber and the robbed to jail, who solves conflicts by ordering the thinker and the fool to meet each other halfway. In any compromise between food and poison, it is only death that can win. In any compromise between good and evil, it is only evil that can profit. In that transfusion of blood which drains the good to feed the evil, the compromise is the transmitting rubber tube. indecisiveness “

Slični tekstovi

Podijeli/Snimi

Na današnji dan pre tačno godinu dana Kupindo je otpočeo sa radom.
Vreme: 23:59.

Stanje na dan rođenja:
- 4020 artikala u bazi
- 3.288 poseta na dan rođenja
- jedna osoba je radila u prodaji i jedna osoba u korisničkom servisu
- samo pravna lica u bazi.

Godinu dana kasnije:
- 245 041 artikal u bazi
- preko 60.000 poseta dnevno
- 3 osobe rade u korisničkom servisu i 3 osobe u prodaji
- 12.000 prodavaca od kojih 300 pravnih lica koji prodaju na Kupindu.

Prevali smo golem put za godinu dana. Krenuli smo od 0 i stigli do 50 najposećenijih sajtova u Srbiji.
Ovo je samo početak. Želimo i dalje da rastem0 i razvijamo se.

Dolazak kupindomobilom Razgovoru nikad kraja Rodjendanska torta

Prethodne nedelje  na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu u sklopu
PDP convention smo održali radionicu za izbor slogana Kupinda. Mnogo smo se
smejali i lepo zabavljali sa studentima. Evo i najduhovitijih predloga:

- “Kupindo je kao loz, navuk’o sam se skroz
- “Rovari i pazari
- “Buy and get high
- “Oš-oš, neš-neš“.

Srećan rođendan i da rastemo zajedno.
I da: koji su tvoji predlozi na novi slogan Kupinda?

 

 

blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk

Duhovi iz Palmotićeve 37