Unosi za: Arhiva za 2011/11

 

I ovde godine na blogu Crafty crow možete pronaći predloge za poklone koje možete sami napraviti svojim mališanima.

foto http://www.sxc.hu/photo/433315

Podeli/Sačuvaj

Svaki put kad završim sa pravljenjem kiflica kažem sebi da neću više i da su to poslednje kiflice do kraja godine, a onda ugledam novi recept i ne mogu da odolim, kao neko dete. Tako je bilo i sa Tanjinim kiflicama pravljenim po receptu njene nane Ane. Iako nisam učestvovala do sada u Kuvarijacijama, ovim lepoticama nisam mogla da odolim. Recept je odličan, a kiflice su mekane, lisnate i medene ovako lepo ušuškane i zavijene. Čuvanje porodičnih recepata je divna tradicija i raduje me što ti recepti više ne čame po nekim sveskama i papirima već se dele sa drugima. Tanja, hvala na receptu!



TESTO
20g svežeg kvasca
1 kašičica šećera
250ml toplog mleka
500g brašna
1 kašičica soli
1 kašičica šećera
1 žumance
80ml ulja

PREMAZIVANJE
30g margarina sobne temperature

FIL
250g sira (feta, zlatiborski, sjenički...)
1 celo jaje

MAZANJE
1 belance umućeno
140g listića hladnog margarina

POSIPANJE
kim, krupna morska so, susam...


Staviti kvasac sa kašičicom šećera u polovinu toplog mleka i ostaviti da nadođe na toplom mestu. U pola količine brašna dodati, so, jednu kašičicu šećera, ulje, žumance, ostatak mleka i nadošli kvasac, pa promešati i postepeno dodati ostatak brašna dok ne dobijete lepo i elastično testo koje se ne lepi za ruke. Dodati još brašna ako je potrebno.  Mesiti oko 5 minuta. Ostaviti testo da  naraste oko 60 minuta.
Premesiti testo. Formirati ga u oblik valjka pa podeliti na 8 jednakih delova, a od svakog dela formirati lopticu. Oklagijom rastanjiti jufkice do veličine od oko 15cm, pa 4 diska testa premazati sa omekšalim margarinom i preklopiti svaki disk sa nenamazanim diskom. Sve diskove rastanjiti oklagiijom koliko možete u krug do nekih 35cm. Iseći na 8 trouglova kao na slici, pa bazu svakog trougla zaseći nožem na sredini onako kao šlic od oko 2cm, radi lakšeg savijanja prilikom motanja. Mikserom umutiti sir i jaje za fil. U dno svakog trougla staviti malo fila od sira i jaja, pa preklopiti testo preko fila kao na slici, a onda zamotati. Prilikom motanja vucite vrh testa da bi kiflica imala što više namotaja. Ovde se dobiju 32 kiflice koje se mogu peći u jednoj ili u dve ture. U jednoj turi je sasvim ok, jer iako se spoje, lepo se odvajaju jedna od druge.
Pre pečenja kiflice premazati umućenim belancetom, posuti po želji kimom ili susamom, pa na svaku staviti listić hladnog margarina. Peći na 200 stepeni oko 20 minuta. Ako su prazne prijala bi im i morska so kao posip. Izvaditi iz rerne i poklopiti još jednim plehom od rerne da se malo upare.


NONA ANA'S KIFLICE
These kiflice were made according to the recipe of a fellow blogger Tanja. For the month of November her recipe was voted in this round of a food blogger game that brings together all of the ex-Yugoslavia countries and everyone else wants to join in is welcome. It is a sort of Daring Baker game.

DOUGH
20g fresh yeast or 6g of active dry yeast or 8g of dry yeast1 teaspoon of crystal sugar250ml warm milk500g flour1 teaspoon of salt1 teaspoon of crystal sugar1 egg yolk80ml oil
MARGARINE OR BUTTER SPREAD30g of butter or margarine at room temperature
FILLING250g feta or ricotta1 egg
GLAZE1 egg white140g cold butter or margarine


Place the  yeast with a teaspoon of sugar in half of the amount of warm milk and let bubble up for 20 or so minutes. Ina large pot place app. half of the flour and add in salt, one teaspoon of sugar, salt, oil, egg yolk, the rest of the milk and the bubbled up yeast. Mix a bit, and then gradually add in the rest of the flour and knead into a nice and elastic dough for app. 5 minutes. Let the dough rest until it doubles in size, for around 60 minutes.
Knead the dough again for a minute. Form in a shape of a sausage and cut into 8 equal pieces. Make a ball out of each piece. With a rolling pin roll out all 8 balls into discs to app.20cm in diameter. Spread 4 discs with margarine or butter and cover them with the other four discs. Now with a rolling pin on a floured surface roll out the discs as thin as you can. Cut each disc into 8 triangles like in the picture. make a small cut around 2cm in length at the base of the triangle. Place a small amount of the filling at the bottom of each base. Flip both sides of the triangle over the filling and roll. While rolling keep pulling the beak of teh triangle to make it longer so the kiflica would have more layers. Now you have 32 kiflice. 
Place them in an oven pan that you have spread magarine or butter. Beat the egg white for a bit with the mixer and spread it over all the kiflice. Place a small amount of butter or margarine on top of each one. Bake for 20 minutes at 200 degrees Celsius (no fan). You can bake them in one or two oven pans. 



Čini se da imaš istančan osećaj za biznis? Šoubiz sam učio iz filmova, a ne u školi, za koju mislim da me ničemu nije naučila. Srbija je danas kapitalistički sistem, a država nije krava muzara. Ona je tu da održava red, da uzme pare od poreza i to je to. Svako od nas je sistem za sebe, niko ne treba da čeka pomoć države. Kada si shvatio tu strašnu istinu? U 12. godini mi se desilo da mi je doktor umesto minus dao plus dioptriju. Posle toga, ja sam razmišljao i shvatio da državu boli k***c za njenog građanina, inače ne bi doktori radili stvari koje mogu da unište nečiji život. Posle sam se sa ocem ubeđivao jer je on tvrdio „Ne, ne, valjda država zna bolje od tebe“, a to je tako jer su starijim generacijama isprani mozgovi. Sve se zna, završiš školu, vojsku, oženiš se, ali sve su to socijalističke gluposti. Poenta kapitalizma je da treba da menjaš stvari. Da li ljudi u Srbiji i na Balkanu to shvataju? Mnogi problemi proističu iz činjenice da je komunizam učinio da ljudi veruju danije lepo biti bogat. Gostujem na raznim televizijama na kojima ljudi nisu primili plate po tri meseca. I on je normalan što radi džabe, a ja nisam normalan što zarađujem? A gazda mu ima šest „Ferarija“ ispred televizije. Moje emisije su na ivici, moram da postignem i gledanost i da zaradim novac, ali uprkos tome, ja do sada nisam imao nijednu žalbu.
Sve u svemu, vrlo zanimljiv intervju. Evo i dva stara relevantna posta: Milan Tarot, državni neprijatelj broj 1 i Reklamacije i zaštita potrošača.

Sve je stalo…

Možeš sve...Možeš da ostaneš prekovremeno. Možeš samo da se nadaš da će ti biti plaćeno. Možeš ti i po radnu knjižicu. Možeš sve da oteraš dođavola. Možeš da se mrštiš. Možeš da ispravljaš i svoje greške. Možeš napokon i da odeš kući. Možeš i da budeš umoran. Možeš sve da oteraš dođavola. Možeš i da previdiš njegov radosni osmeh kada te ugleda na vratima. Možeš i da ignorišeš njegove pozive na igru. Možeš najzad nešto i da pojedeš. Možeš konačno da privedeš kraju onaj slabo plaćeni povremeni (privatni) posao. Možeš i da preskočiš svoje spavanje. Ne smeš da preskočiš njegovo spavanje, jer u suprotnom nećeš čuti kad ti kaže “Tata, ti si moj najbolji prijatelj!” i posle toga stvarno sve da oteraš dođavola.

Da li ste znali da je 29.11 nekada vazio za dan za plandovanje? Pitate se šta je to plandovanje, a ni ne slutite da je Plandovanje izraz vezan za jednu domaću životinju.

Nekima poznata zbog hrane (ovčetina/jagnjetina), a nekima zbog vunenih čarapa, rukavica i džempera (koji bockaju na golom telu, ali i izuzetno topli). Da, pogodili ste – ovca je u pitanju.

Plandovanje

Ovca

Ovca

Leti po najvećim vrućinama malo ko od nas bi preživeo na Suncu, a pogotovo ne sa vunenim džemperom na sebi. Ovcama to uspeva. Da bi se rashladile, u takvim uslovima ovce ulaze u posebno metafizičko stanje – fizičku aktivnost svode na nul, gotovo da se ukoče, pogleda upućenog u jednu tačku (Otuda i svima poznat raskoračni stav nogu / \).  Smanje broj otkucaja srca, ali i moždane aktivnosti svedu na skoro na nulu. Radi samo onaj minimum koji je potreban za održavanje života. Takvo stanje se naziva plandovanje.

Ništa ne radiš i ne razmišljaš ni o čemu – planduješ, dakle.

Pre tačno godinu dana sam napisao svoj prvi blog Tog 29.11.2010. godine…. Tekst je inicijalno nastao kao grupni mail. Svoje ushićenje usled dostizanja cifre od 3000 online korisnika, sam hteo da podelim sa drugarima, tako da sam napisao jedan grupni mail celoj firmi. U celoj prepisci koja usledila posle tog maila, pojavila se i ideja da je to odlican tekst za blog. Ja nisam bio tog misljenja (a nsam ni sad). Medjutim, kad su me pitali da li smeju da ga objave pristao sam. U životu sam radio i mnogo gore stvari i preživeo, pa sto ne bih i jedan blog. I eto me. Jos uvek mlad, lep i debeo.

Kao što jedna lasta ne čini proleće, tako ni jedan blog ne ćini blogera. Stoga reših da napišem još jedan.

homeless-laptop

homeless-laptop

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Neko bi mogao da dovede predhodna dva u vezu i da kaže da sam godinu dana izmedju dva bloga plandovao. Ali to nije istina, IT tim Limunda nema vremena za to.
Moje pitanje je – Imate li vi vremena za plandovanje?

900 policajaca upravo je krenulo 'čistiti' okupirano područje u Los Angelesu.. Sinoć oko ponoći počela su hapšenja oko 1000 prosvjednika i izgleda da su ovaj puta policajci odlučili do kraja rasčistiti okupaciju. Uhićeni se odvode autobusima. Mnogo je policajaca u civilu koji su prerušeni u prosvjednike. Operacija još traje ....... foto-video galerija

Hmmmm… Da li su Pol i Džon imali ovakve kreativne trenutke?

Troslovni je preko kursorskih tastera motao pesmu tamo-amo, a Gremlin je čitao tekst pesme sa ekrana.

T: Vidiš tu već imam problem. On kaže nešto mićedi perke i tu mi legne “te sad veš perem”, ali se ne rimuje sa “neće da mi da”…

G: Pa, zameni. Stavi prvo “te sad veš perem”, pa onda “te boli glava”.

T: Da, da, da. Odlično (cut&paste). ‘Ajmo dalje. Fiata… pasata… doooobro.

G: Je l’ stvarno kapisko ke na italijanskom znači “skapir’o sam to”?

plav kao Džordž, crn kao BredT: Ne’am pojma. K’o da je bitno…

G: Ma, znam da nije. Samo… liči mi. (nastavlja da čita). Ovo za “kredit” je dobro leglo, ali mi ovaj deo “al’ dijamante ona hoće sad” malo… hmm… beži.

T: Ma, znam. Al’ kako da ga uklopim sa njegovim andijemo? Ne može bolje.

G: Ma, to i nekako. Al’ refren si zezn’o…

T: E, daj da refren ostavimo za kasnije. Tu mi se otvorila dizna, pa sam napisao četiri varijacije i sve njih bih nekako da uklopim.

G: Zar on ne peva isti refren?

T: Zabole me za njega. Nemaštoviti “žabar”. Preskoči refren. Sad ide najbolja strofa.

G: Vid’o sam. I pohvatao sve. I “duva” i “magari” i Đuru i braću.

T: Imaš i “korpu”. To ti je valjda na italijanskom “telo”. Korpo, korpus. Šta ga znam…

G: Ovaj deo ti je truba. To moramo da preradimo.

T: Koji?

G: Pa, ovaj. Pun tupave patetike “seeetii se naše ljubaaviiiii, nja-nja-nja”. K’o narodnjak, bre.

T: To ostavljam tebi da doradiš. Već sam se “istrošio”.

G: OK. Daj da sviramo! (uzima gitaru) Je l’ iz C?

$#$

Počelo je. Nikada neće ni prestati. Subotičko ledeno doba će stvarno jednom odlučiti da ne prestane, da u aprilu ubaci opet u treću i zauvek će ostati sivo, slinavo, blatnjavo i ledeno. Ljudi će i dalje puštati smradove iz svojih dimnjaka i svojih zagađenih stomaka.  Hodaće naduti i zakarabuljeni okolo puni teške hrane i još težih misli. Ili će se obesiti ili pobeći u južne krajeve. Jadnici koji su osuđeni provesti večni mraz će, hteli ne hteli, preći na mrs i vino, te rakiju ljutu u koliko žele opstati. Recimo, polarni medvedi zimi ni ne jedu meso od foka nego samo salo. Više utroše energije za jedenjei varenje mesa nego što im to snage daje. Ima guta sve da nas proguta.

Pre par nedelja se požalih drugu da se osećam pomalo pohlepno, stalno mi se jede.  Aaaa nije to ništa, reče, to je što zima dolazi, to je normalo; spremiti se za zimu. Kao da ja to nisam znao? Ali kao da mi je to tek tada bilo jasno: da ne moram brinuti što se opet gojim, to je normalno, stiže ledeno doba i treba ga preživeti.

Nekako se sve poklopilo, pa je ženica iznela divnu ideju: hajde da napravimo pasulja da imaš šta da jedeš dok sam na putu. Hajde. Napravih ga onako klot: samo luk, pasulj, suva kolenica i aleve paprike. Bez kojekakvih korenjaka i gluposti što kvare ukus.Čorbast. Pun veliki lonac. Dođoše prijatelji,a ja ga zapekoh u rerni. Vino, kisele paprikice iz južne Srbije, krastavci. Veselje.

suljjpa_678x768

Sutra opet svanu neki bedni sivi dan. Valja ga razbiti jednim burekom. Kolegica izgubila opkladu a ja bio svedok, pa sam najzad probao čuveni burek od Goluba. Ništa naročito, ali bio je jestiv i jak toliko da mi obrazi gore od Džula oslobođenih iz nabora masnog, gnjavnog testa. Ne može meni glupo ledeno doba pokvariti raspoloženje pored tolko jake rane. Jedva čekam ručak. Sada mi se jede čokolada.

rekbu_576x768

Sledeće nedelje idem na vađenje krvi, nešto mi sumljivo, za svaki slučaj, Djavo ne spava.

Post to Twitter Tweet This Post

IHG, udruga koja promiče domaću glazbu i glazbenike (osnovale su je udruge Hrvatsko društvo skladatelja HDS, Hrvatska glazbena unija HGU i Hrvatska diskografska udruga HDU), prije 14 dana poslala je 5 ključnih pitanja vezanih za položaj glazbenika najvećim strankama i koalicijama na parlamentarnim izborima 2011.


IHG je upitnik poslao na adrese sljedećih stranaka i koalicija, navedenih abecednim redom: Blok umirovljenici zajedno; HDZ; HSLS; HSP; HSP dr. Ante Starčević; HDSSB; Hrvatski laburisti – Stranka rada; Kukuriku koalicija – Plan 21.

Postavljena su pitanja od najveće važnosti za oko 20.000 članova glazbeničkih udruga, ljudi koji se u Hrvatskoj izravno bave glazbenom djelatnošću.

Procjenjuje se da je broj ljudi koji posredno surađuju s različitim granama domaće glazbene industrije sličan. Posredno, vjerujemo da je konkretan stav političkih stranaka i koalicija po ovim pitanjima zanimljiv za barem 40.000 ljudi ali i za široku javnost.

Odgovore su, nakon dva tjedna, poslale samo dvije stranke: Hrvatski laburisti – Stranka rada i HSLS.

Pri tome je politička tajnica HSLS-a Dorica Nikolić objasnila da ne šalje pojedinačne odgovore na pitanja, nego jedan zajednički stav stranke o svim pitanjima:

“Budući da ste vi eksperti u tom području i sami najbolje znate probleme s kojima se suočava Vaša struka, ali ujedno i rješenja, ovim putem Vam želimo reći da će HSLS podržati sve stavove koje će Vaše institucije predložiti.

Nadamo se da ćemo uz pomoć našeg Kluba zastupnika u Hrvatskom saboru, nakon parlamentarnih izbora, izaći u susret Vašim prijedlozima, kao i rješenjima i rado ćemo biti Vaš glas te Vas zastupati u Saboru.”

Odgovore Hrvatskih laburista – Stranke rada, potpisane rukom njezina potpredsjednika Branka Vukšića, objavljujemo zajedno s postavljenim pitanjima (pojedini odgovori su kraćeni):

IHG: Glazbena industrija u Hrvatskoj je iz godine u godinu u sve ozbiljnoj krizi zbog nelegalnog downloada na internetu. Kako biste efikasnije pomogli borbi protiv piratstva i poštivanju autorskog i srodnih prava?

Hrvatski laburisti – Stranka rada:

Piratstvo je pošast i u Hrvatskoj čiji bi građani često konzumirali prava ali bi, pod svaku cijenu, izbjegli bilo kakve obveze. Svijest hrvatskih građana da moraju platiti “tamo nekakva fluidna autorska prava” neće sazrijeti bez edukacije. I, dakako, represije, kažnjavanja onih koji se neovlašteno koriste tuđi kreativni rad. Ugostitelj će platiti vodoinstalatera, aparat za kavu, platiti će uređenje interijera ali glazbu – malo teže. Problem piratstva i nepoštivanja autorskih i srodnih prava nije nemoguće riješiti čak ni u državi poput naše, čiji su svi segmenti, od uprave do sudstva, u potpunome kaosu. Piratstvo treba tretirati jednako kao i krađu novca a nepoštivanje autorskih prava kao tešku prijevaru. Glazba, kao i sve ostalo, u krizi je jer ne funkcionira sustav.

Hrvatska se i u pitanjima glazbe treba što prije integrirati u stečevinu zemalja EU. A te stečevine treba prvo poštovati država, njezine institucije. Kad to ona učini, kada se država počne odnositi s poštovanjem prema autorima, tada će to činiti i svi drugi.

IHG: Posredno, nenaplaćivanjem poreza na prodaji nosača zvuka i sličnih proizvoda, piratstvo je gubitak i za državu – što planirate napraviti po tom pitanju punjenja državnog proračuna?

HL – SR:

Sve poreze, pa i one na nosače zvuka, treba plaćati. Neplaćanje poreza treba tretirati, kao što se tretira i u civiliziranim zemljama – kao zločin. Ako je neplaćanje poreza masovno, kao u Hrvatskoj – gdje je siva ekonomija na trećini one legalne – tada je to veliki grijeh države. Tada treba mijenjati ministre, premijera, Vladu… Treba mijenjati vlast.

IHG: Kako gledate na poziciju i odgovornost telekom-operatera koji većinski dio internet prometa ostvaruju kao posrednici razmjene ilegalnog sadržaja – mislite li da njihova uloga konkretnije pomoći u provedbi zakona (o autorskom pravu i srodnim pravima, o elektroničkoj trgovini) treba biti mnogo aktivnija i konkretnija?

HL – SR:

Telekom operateri su u Hrvatskoj država u državi. DT se ne ponaša u Njemačkoj kao što se ponaša u Hrvatskoj. Tamo poštuje sve propise pa i one koji reguliraju autorska prava. Vaša branša je medijski dovoljno jaka da digne glas protiv zlouporabe vaših prava putem telekom operatera, koji su mahom u stranome vlasništvu. Neka te kompanije poštuju u Hrvatskoj sve ono što moraju poštovati u Austriji, Švicarskoj ili Finskoj. Tko će ih na to natjerati? Država. Vlast. Sve dosadašnje vlasti prekršitelje su tetošile a na eksploatiranome se narodu iživljavale. To vam je taj bajni neoliberalni kapitalizam kojemu hrvatske vlasti vjerno služe. I na vašu štetu.

IHG: U Hrvatskoj su knjige i kino-ulaznice oslobođene plaćanja poreza. Smatrate li i nosače zvuka (CD-e, ploče) i ulaznice za koncerte – kulturnim dobrom, koje također zaslužuje nižu poreznu stopu?

HL – SR:

Je li nešto kulturno dobro ne određuje medij na kojem se to dobro objavljuje. Treba govoriti o sadržaju, osim, naravno, izuzetaka (nosači zvuka i slike na koje se, bez ikakvoga sadržaja, plaća namet). Glazba vaših članova jest kulturno dobro, a za taj se status udruge trebaju izboriti. Kao što su se izbori, recimo, književnici i filmaši. Mada, se taj njihov povlašteni status ulaskom u EU mijenja. I tu treba primjeniti pravila civliziranoga svijeta koji i te kako valorizira autorstvo i djelatnost glazbenika.

IHG: Uz turističku orijentaciju Hrvatske, mislite li da je i glazba potencijalno unosan kulturni izvozni proizvod – i kako biste pomogli hrvatskoj glazbi u tom smislu?

HL – SR:

Hrvatska glazba može, ali i mora biti unosan izvozni proizvod. Ne sva glazba već ona vrijedna. Kao što su je znali prepoznati domaći konzumenti, tako će dobru glazbu hrvatskih autora prepoznati i oni izvan Hrvatske. Uloga države je pri tome jednostavna; stvoriti okviri, utrti put, pripremiti teren… Što rade naša veleposlanstva u inozemstvu?! Koliko su veza kulturni atašei uspostavili s vašim udrugama? No, plasiranje proizvoda pa onda i kulture i umjetnosti na strano tržište složen je posao. U njemu trebaju sudjelovati i proizvođači (u vašemu slučaju autori i izvođači) ali i državni službenici. Strani veleposlanici ili kulturni atašei u Hrvatskoj i te kako znaju nama prodati proizvode iz njihovih zemalja. Kada i strani državnici dolaze u tobože prijateljski posjet u Hrvatsku prvo otvaraju teme o plasmanu njihovih proizvoda na naše tržište. Što rade naši “državnici” kad su vani? Šopingiraju ili se ulaguju moćnicima. Dakle, Hrvatski laburisti znaju kako riješiti probleme u vašoj branši te će, kao treća hrvatska stranka – po svim anketama – u Hrvatskome saboru biti vaša produžena ruka te vaš i te kako glasan glas.

Koliko treba da se izazove panika kod ljudi pitanje je koje se postavlja od kada je svijeta i vijeka, a odgovor posebno u danasnje vrijeme je veoma jednostavan. Veoma malo. Nekoliko vijesti o mogućim posljedicama nestanka eura i evo panike. U kojoj valuti stedjeti? Trositi ili ne? To su pitanja koja ovih dana zaokupljaju građane Europe, pa je tako i kod nas. Mudre glave raznih konzultanata dobro zarađuju na svojim procjenama i skupo ih naplaćuju posebno kada se radi o velikim tvrtkama koje nastoje izbjegnuti neugodna iznenađenja.
blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk

Duhovi iz Palmotićeve 37