
Nije reč o vodenoj biljci, u stvari se radi o insektu, zvanom “Tiski cvet”. Tiski cvet ili Palngenia longicauda je prirodni fenomen, koji osim na Tisi u Severnom Banatu i Potisju, postoji još u Velikoj žutoj reci u Kini. Prva dva dana ciklusa je povremena pojava, da bi od trećeg do petog dana dosegla svoj vrhunac. Iako se insekt “Tiski cvet” smatra jednodnevnim, on zapravo živi tri godine, od čega skoro sve vreme kao larva na glinovitom dnu reke. Prvo izlaze mužjaci kao larve u beličastoj čauri na površini vode. Jedan, pa drugi, potom više desetina hiljada. U roku od nekoliko minuta, niotkuda, pojavljuju se ružne larve, od kojih, za samo minut postaju divni leptiri.
Tada započinje svadbeni let.
Ovi insekti se pripremaju da urade samo jednu stvar
- da produže svoju vrstu.
Oblaci insekata kovitlaju se, a nad mirnom rekom, od lepeta krila desetine hiljada “Tiskog cveta”, ne mogu se čuti ni talasi. Posle ovog ritualnog parenja ženke padaju na vodu i tu opstaju još neko vreme, taman toliko da polože jajašca, a mužjaci iscrpljeni ugibaju. Ovi insekti nemaju usta, ni organe za varenje i žive dok postoji energija koju su akumulirali još kao larve. Svaka ženka položi oko 6-7.000 jajašca, koja padaju na glinovito dno, gde će naredne tri godine živeti i čekati svoju šansu da produže vrstu. Cvetanje je započelo još juče, a oni koji su u blizini Kanjiže i danas mogu posmatrati ovaj prizor.Ukoliko nemate mogućnosti pogledaj te kratak video zapis ili fotografije koje su uradili: Puskás Károly, Ábel István, Balla Lajos.





Za događaj sezone, Kanižani su se dobro organizovali. Otisnuti na splavu uz pomoć čamaca prema sredini Tise, muzičari su nošeni maticom reke svirali „Malu simfoniju” Šarla Gunoa. Cvetanje se malo odužilo, pa su zbog zatišja na reci domaćini i muzičari su odlučili, da svirke bude dva dana. Tisa čuva tajnu cvetanja skoro do smiraja dana. Aplauzi sa obale i mnoštva čunova, kajaka, čamaca, dočekali su veliko rojenje koji je bio pravi spektakl koji očarava ljude, svojom lepotom i ritualom ljubavne igre.
Nešto opširnije iz arhive Novosadskog Dnevnika


















