Svi postovi sa bloga: Gadgeterija

Samsung je upravo izvijestio da je oko dva mjeseca od pojavljivanja na tržištu phablet Samsung Galaxy Note II pronašao put do više od pet milijuna korisnika.


Samsung Galaxy Note II predstavljen je u kolovozu na sajmu IFA 2012 u Berlinu, a početkom listopada započeo je svoj pohod na tržište. Iako mnogi dvoje oko funkcionalnosti i praktičnosti uređaja s ugrađenim zaslonom dijagonale 5,5 inča, kombinacije pametnog telefona i tableta, izgleda da je ovaj phablet pronašao svoju publiku.

Ako ste kojim slučajem propustili GALAXY Note II ima HD Super AMOLED zaslon veličine 5,5 inča (140.9 mm), 16:9 omjer ekrana, S Pen olovku koja je duža, deblja i ergonomski dizajnirana za savršeno držanje, 1,6GHz četvrojezgreni procesor te HSPA Plus ili 4G LTE povezivost, Android 4.1, JellyBean, 16 GB, 32 GB te 64 GB podatkovnog prostora uz mogućnost dodatnog proširenja microSD karticom, bateriju kapaciteta 3100mAh-a, stražnju osam megapikselnukameru te prednju razlučivosti 1,9 megapiksela.

Izvor…

Online ili offline pohrana vječna je korisnička dvojba, a iako cloud pohrana podataka definitivno ima svojih prednosti uređaji za offline pohranu ponekad znaju biti znatno praktičniji. Predstavljamo vam prijenosni disk Freecom Hard Drive Sq.


Sam disk Freecom Hard Drive Sq smješten je u plastičnom okviru s aluminijiskim pokrovom na gornjoj i donjoj strani. Gornja strana sadrži logotip kompanije dok je donja perforirana zbog hlađenja samog ugrađenog diska. Prednja sadrži tipku za paljenje, odnosno gašenje uređaja, a stražnja konektore za napajanje i USB vezu.

Uz disk se isporučuje kabel za napajanje te ultrakratki USB kabel. U kućištu diska Freecom je smjestio 3,5” disk, u našem slučaju kapaciteta 2TB, a još se isporučuje u kapacitetima od 1, 1,5 te 3TB.

Na disku ćete uz prazni podatkovni prostor dobiti i Freecomovu flash aplikaciju kojom možete pristupati sadržajima diska te instalirati softver koji se uz njega isporučuje (Nero BackItUp & Burn). Iz iste aplikacije možete napraviti backup svih isporučenih sadržaja te nakon toga formatirati disk.

Freecom Hard Drive Sq (1) Freecom Hard Drive Sq (2) Freecom Hard Drive Sq (3) Freecom Hard Drive Sq

Još jedna specifičnost diska je mogućnost snimanja televizijskog programa direktno na disk, no ova opcija radi samo s kompatibilnim TV uređajima. Na žalost, u trenutku pisanja teksa nismo bili u posjedu takvog uređaja te ovu opciju nismo bili u mogućnosti isprobati.

Freecom Hard Drive Sq moguće je nabaviti po cijeni od 1.162,79 kuna.

SPECIFIKACIJE:

Freecom Hard Drive Sq

Kapacitet: 1, 1,5, 2 ili 3TB
Vrsta diska: 3.5” (8,9 cm), SATA, tihi rad, niska potrošnja energije
Sučelje: USB 3.0, kompatibilno s USB 2.0 uređajima
Brzina prijenosa podataka: 5000 Mbit/s (USB 3.0), 480 Mbit/s (USB 2.0)
Dimenzije: 16 x 16 x 3 cm
Težina: 860 grama

www.freecom.com

Budimo realni, rijetko koji proizvođač uz svoje mobilne uređaje isporučuje slušalice, dovoljno kvalitetne da ćete ih svakodnevno korisniti. jednako tako, gotovo ni jedan od njih ne isporučuje Bluetooth slušalice, a danas vam predstavljamo jedne koje će se ugodno uklopiti uz bilo koji mobilni uređaj.


Tijekom svibnja ove godine tvrtka Movens u Hrvatsku je dovela slušalice Novero Rockdale. Rockdale je par Bluetooth stereo hi-fi slušalica koje omogućuju slušanje glazbe te primanje i upućivanje telefonskih poziva. Na pripadajuće uređaje povezuju se Bluetooth vezom, sadrže DSP koji umanjuje pozadinsku buku i šumove te ugrađene kontrole za izmjenu pjesama koje se reproduciraju, podešavanje zvuka te telekomuniciranje.

Nakon nekog vremena korištenja slobodno možemo reći da su Novero Rockdale uredno odrađivale svoj posao, uredno se spajale na bilo koji Bluetooth uređaj koji se s njima poželio povezati, a kvaliteta izrade i dizajn sugeriraju da će izdržati znatno vrijeme korištenja.

Svim mogućnostima slušalica upravlja se preko ugrađenih tipaka, a koje omogućuju mijenjanje pjesama, podešavanje zvuka te primanje i prekidanje poziva.

Ono što treba istaknuti je činjenica da slušalice nisu namijenjene aktivnijim korisnicima, korištenju tijekom vožnje biciklom i sličnim uvjetima. U ‘klasičnim’ uvjetima uredno su odrađivale sve svoje zadatke.

Novero Rockdale (1) Novero Rockdale (2) Novero Rockdale (3) Novero Rockdale (4)

Slušalice Novero Rockdale moguće je nabaviti po cijeni od 599 dolara.

SPECIFIKACIJE:

Novero Rockdale

- Bluetooth stereo slušalice s ugrađenim mikrofonom
- Bluetooth 2.1 + EDR class 2
- HFP1.5, HSP1.1, A2DP1.0 i AVRCP1.0
- osjetljivost: 105dB (SPL/1mW, 1Khz at 1cm)
- frekvencijski raspon: 20 Hz – 20 kHz
- DSP
- Vrijeme reprodukcije: 14 sati
- Na čekanju: 280 sati
- Povezivost: micro USB
- Težina: 80 g

Zima samo što nam nije zakucala na vrata i čak i najotporniji komarci odavno su napustili naše krajeve. Ipak, nema nikakvog razloga da vam ne predstavimo novu LG-jevu klimu koja će uz standardno rashlađivanje poslužiti i kao zaštita od komaraca.


Možda će vam se učiniti neobičnim da je LG upravo sada odlučio predstaviti svoju klimu prigodnog naziva ‘Anti-Mosquito’, no možda i ne kad napomenemo da se radi o uređaju namijenjenom afričkom tržištu.

Osim komponente hlađenja klima emitira ultrazvukove koji će odbiti čak i najupornije komarce, a s obzirom da je namijenjena afričkom tržištu navodno će otjerati i one opake malarične komarce.

Na žalost, LG nije rekao ništa više o ovoj klimi, ni tehničke specifikacije, ni cijenu, a cijelu objavu za medije možete pročitati usmjerite li preglednike na ovu adresu.

Pomalo zbunjujući naziv, jasno nam je, no aplikacija MightyText omogućuje upravo navedeno – slanje SMS poruka preko računala, no u stvari direktno s mobitela.


Aplikaciju je potrebno instalirati na bilo koji Android uređaj, pokrenuti te joj dati pristup svom Google računu koji koristite. Nakon toga, otvaranjem adrese mightytext.net/app u bilo kojem web pregledniku na stolnom ili prijenosnom računalu, ponovnim davanjem pristupa aplikaciji svom Google računu, u stvari pristupate sustavu poruka na svom Android uređaju.

Kroz web sučelje omogućeno vam je slanje i primanje SMS poruka, a sve dosadašnje poruke također ćete vidjeti u web pregledniku. Jednako tako, aplikacija će u web pregledniku vidjeti sve vaše kontakte, a svaku primljenu poruku prikazat će vam kao pop up na računalu.

Aplikacije je potpuno besplatna, a preuzeti je možete s Google Playa.

Čini li vam se ovo korisnim?

P. S. Imajte na umu da se ne radi o slanju besplatnih poruka, a svaku od poslanih poruka platit ćete telekom operateru kojeg koristite jednako kao da ste ih slali direktno s mobitela.

Užurbanost, nervoza i konstantna kretnja samo su neke od stvari koje čine svijet koji živimo. Sve navedeno dovodi do toga da jednostavno propuštamo trenutke i osobe koje nas okružuju, no s kacigom koju vam danas predstavljamo postat ćete itekako svjesni onoga što se događa oko vas.


Kaciga Decelerator Helmet ima jednu jedinu namjenu, usporiti događanja u okolini osobe koja je nosi. Uz pripadajući daljinski upravljač vlasnik kacige može sam odrediti kojom brzinom želi da se stvari oko njega odvijaju, usporeno ili u stvarnom vremenu.

Pogledajte video nakon kojeg će vam biti jasnije kako Decelerator Helmet radi.

The Decelerator Helmet – A slow motion for Real Life from Lorenz Potthast on Vimeo.

Decelerator Helmet osmislio je i izradio Lorenz Potthast za potrebe kolegija dizajna na Umjetničkom sveučilištu u njemačkom gradu Bremenu.

Što kažete na ideju?

Izvor…

Krajem prošlog mjeseca donijeli smo vam glasinu o Samsungovom uređaju naziva SCH-W2013. Stvar izlazi iz okvira glasina jer je uređaj upravo u svoje ruke primio glavom i šakom Jackie Chan.


Ipak, glasine se pomalo razlikuju od gotovog proizvoda tako da Samsung SCH-W2013 sadrži četverojezgreni procesor radnog takta 1.4GHz, 2GB radne memorije, 16GB podatkovnog prostora proširivog microSD memorijskim karticama, dva Super AMOLED zaslona osjetljiva na dodir dijagonale 3,7 inča, razlučivosti 480 x 800 piksela, bateriju kapaciteta 1.850mAh-a, osam megapikselnu kameru te ostale karakteristike svojstvene ovoj vrsti uređaja. Uređaj također ima i Dual SIM funkcionalnost.

Ono što bi vas pak moglo odgovoriti od nabavke mobitela Samsung SCH-W2013 je cijena, a koja se kreće oko 3.000 dolara.

Izvor… via…

Jučer je na tlu SAD-a proslavljen Dan zahvalnosti. Stanovnici SAD-a zahvalili su se na ‘dobroj žetvi’, no ovoga puta nećemo ulaziti u povijest ovog običaja. Tradicionalno za Dan zahvalnosti Amerikanci se okupljaju u obiteljskom okruženju da bi eto, gomilama jela i pila proslavili ovaj neradni blagdan. Obavezan rekvizit svakog doma je purica koju, ako to niste znali, možete ispeći i baterijskim svjetiljkama.


Ekipu tvrtke Wicked Lasers predstavili smo vam već ranije kada su svojim moćnim laserima Spyder III Arctics te svojom ručnom svjetiljkom jednostavnog naziva Flash Torch spržili iPhone. Sada se javljaju ponovo te demonstriraju kako je sa šest svjetiljki Flash Torch moguće ispeći puricu. Ili purana.

Pogledajte:

Svaka od svjetiljki Flash Torch ima snagu 4.100 lumena, a što je navodno dovoljno da se postigne temperatura pečenja od oko 80 stupnjeva Celzijusa. Ono što bi vas moglo odgovoriti od nabavki svjetiljki je cijena od 199 dolara, no cijela stvar nam se svejedno učinila zgodnom.

Izvor…

Priče o skeuomorfnom dizajnu kao da su postale kandidat za najsnobovskiju temu u visokoprofiliranom IT društvu web dizajnera i blogera. Već u samom startu, taj u javnosti rijetko upotrebljavan pojam svojom čudnovatom zvučnošću i etimologijom kao da je rezerviran za one „upućene“, jer kako kaže kulturni teoretičar Hal Foster, danas je „in“ biti upućen. Stoga, mnogi u blogerskoj eliti vole komentirati skeuomorfizam kako bi se dokazali kao oni upućeni u estetiku, dizajn i tehnologiju, posebice onu koja se tiče Applea. To je, dakako, upravo zato što Apple jest esencija estetike, dizajna i tehnologije u suvremenoj slici svijeta.

Ali, ispod tog mističnog pojma krije se za IT svijet vrlo jednostavan fenomen s vrlo jednostavnom definicijom: radi se o tehnici vizualnog dizajna virtualnog sučelja – onog koji oponaša funkcionalne elemente iz stvarnog svijeta. Stoga, njihova funkcija više ne postoji osim dekorativne. Oponašanje metalnih, drvnih i organskih tekstura, fizičkih mehaničkih dijelova i proizvoda, fizičkih simbola i trodimenzionalnih efekata – sve je to dio te tehnike, koja ima pred sobom dva glavna cilja: dekorativni i funkcionalni. Funkcionalni cilj, naravno, ne u smislu izvorne funkcije oponašanih elemenata, već u smislu postizanja lakoće korištenja i njegovog učenja, intuitivnosti i prepoznatljivosti. Nema nikakvog spora o tome da je skeuomorfni dizajn jedan od osnovnih stupova uspješnog korisničkog iskustva (user-experience, UX).

Ipak, kasnije u tekstu vidjet ćemo da definicija možda i nije toliko jasna.

Prva prava promjena?

Apple je zapravo već cijelo desetljeće definirao kako će virtualna sučelja izgledati. Otkako se Steve Jobs vratio u Apple 1997. godine, svijet informatike, barem u tom marginalnom segmentu Mac računala, a kasnije u iPod serijama, dobio je nakon dugo vremena nešto novo i uzbudljivo, nešto što se odmiče od Microsoftovih spartanskih sivih blokova u Windowsima i pokušaju minimalizma kako se približavao XP inačici. Dobili smo od Applea „humaniji“ i efektniji Aqua vizualni jezik i njegove derivacije. Nakon MacOS „launchera“ s trodimenzionalnim ikonama koje „bubre“ prelaskom pokazivača, taj humani prostup postao je i uzbudljiv. Došlo je vrijeme eye-candy-a, vrijeme zaista intuitivnog skeuomorfizma! Stil se s vremenom usavršavao i smirivao (čitaj: kretao prema sivoj boji) kako je masovna kultura, a time mislim prvenstveno na Windows PC svijet, bezukusno kopirala Appleov vizualni jezik. Baš negdje u vrijeme kada je cirkus sa šarenim 3D ikonama, staklenim dock dodacima i nakaradnim „toothpaste“ vizualnim stilovima, iPod i njegov iTunes „ekosustav“ kreće s refleksijama na omotima albuma. Nakon toga, cijeli svijet traži refleksije! Da se razumijemo, nije se naravno to kopiranje Applea odigravalo samo na virtualnom planu, nego i na hardverskom. Mogli smo u tjednima brojati koliko je trebalo PC industriji da počne preuzimati materijale i oblike koje Apple nudi u svojim proizvodima, vjerno prateći trend, ali naravno, kako to uvijek biva s kičem, neukusno i već sa zakašnjenjem! Situacija je dobila još jednu čitavu dimenziju nakon iPhonea i iPada u mobilnom segmentu, a ništa drukčije nije ni dan danas. Ili je po najnovijem ipak možda malo drukčije (hint: Microsoft)?

Prije nekoliko tjedana, IT svijetom odjeknula je vijest da je jedan od čelnih ljudi u Appleu i čovjek odgovoran za Appleov dizajn sučelja, Scott Forstall, smjenjen s dugogodišnje dužnosti čovjeka odgovornog za virtualna sučelja Appleovih proizvoda, a njegovo mjesto preuzeti će Sir Jonathan Ive, glavni Appleov industrijski dizajner. Medijska scena s pravom je označila ovaj događaj mogućom prekretnicom u Appleovoj politici dizajna, a time i politici samih proizvoda, s dalekosežnim implikacijama. Naime, poznato je da se Forstall i Ive nisu baš slagali oko temeljnih ideja u dizajnu, a nakon smrti Stevea Jobsa nestao je njihov neutralizirajući medij u obliku karizmatske moći. Ive ne preferira skeuomorfni dizajn, pa mnogi predviđaju kako će upravo pod njegovom palicom doći do tih ključnih promjena.

Te promjene mnogi očekuju sa veseljem, ne samo oni koji žele promjenu radi promjene same, već zbog toga što već neko vrijeme skeuomorfni dizajn nailazi na brojne kritike. Zašto nailazi na kritike? Ne znam, kao što ne znam zašto Jonathan Ive ne voli skeuomorfni dizajn unatoč tome što se njegov dizajn upravo bazira na njemu.

Zvuči suludo? Da, ali nadam se da do kraja ovoga članka neće biti.

Stvarnost i virtualnost – dva recipročna svijeta

Postoji zanimljiva sprega u odnosu industrijskog dizajna i dizajna virtualnog sučelja. Industrijski dizajn ovisan je o materijalnom svijetu. Dizajn nekog uporabnog predmeta ne može biti u potpunosti proizvoljan, jer ovisi o fizikalnim zakonima, bez obzira što zapravo imamo nebrojene mogućnosti realizacije. To je razumljiva i nebobitna činjenica. No tada je ujedno i nevažna, posebice kad shvatimo da je ionako sve pitanje prividnosti. Postoje mnogi primjerci dizajna koji kao da se opiru fizikalnim zakonima. Ono pak važnije je da ta materijalnost također ovisi i o povijesnom svijetu. Svaka forma koja je proizašla iz materijalnog svijeta proizvoljna je samo u onoj mjeri koju dozvoljava kulturni doseg (a on je redovito rezultat tehnološkog dosega). Forma suvremenog automobila fizički je bila izvediva i početkom prošloga stoljeća, ali ipak nije bila povijesno i mentalno moguća. Primjer jasno pokazuje da se dizajn razvija u zavisnosti spram povijesnog misaonog sklopa. Kakav će oblik predmet imati, kakvu „filozofiju“ upražnjavati i kakvo značenje imati, ovisi o određenoj povijesnoj dinamici. To se odnosi i na umjetnost. Primjerice, nije slučajno da je apstraktna umjetnost, kao i općenito umjetnost avangarde, nastala kao pokret upravo onda kada je tehnologija reprodukcije učinila reprezentacijsku umjetnost zastarjelom, unatoč tome što su apstraktne forme bila poznate čovjeku od samih početaka civilizacije. Ovaj primjer vrlo je važan ukoliko želimo razumjeti porijeklo skeuomorfnog dizajna u virtualnom svijetu.

Stoga, kakva je situacija na planu virtualnog vizualnog dizajna? Potpuno obratna. Virtualni dizajn gotovo da i nema svoju povijest, a može biti u potpunosti proizvoljan. Kada kažem da nema svoju povijest, time ne mislim da se nije povijesno razvijao iz jednog oblika u drugi, iz jedne paradigme u drugu. Pri tome mislim da je već od samog početka svoje vizualnosti (dakle prelazak na grafički UI sa command line-a, primjerice) on već bio skeuomorfan. Radi se o oponašanju a priori. Metafora je od početka nužni uvjet, poistovjećivanje s prozorima naprimjer, njihovo preklapanje, pa kasnije trodimenzionalni efekt itd.

Grafički UI, i općenito virtualni dizajn, nalazi se u svojem vlastitom paradoksu. Može biti u potpunosti proizvoljan, ali upravo zato takav ne smije biti, već mora oponašati, jer se korisnik mora intuitivno posvetiti, kako bi uopće bilo moguće ući u virtualnost. Ulazak u virtualnost znači virtualiziranje stvarnosti. Virtualnost nikada nije oslobođena kako bi to mnogi (umjetnici) htjeli. Potrebno je u nju unijeti logiku stvarnosti kako bi uopće mogla biti virtualnost.

Na taj način događa se ova zanimljiva sprega: industrijski dizajn postao je dovoljno samostalan (posredstvom tehnologije) da bude apstraktan, a virtualni dizajn je od početka već izrazito ovisan, iako je praktički svemoguć. Industrijski dizajn, zajedno s modernom umjetnosti, kretao se kroz 20. stoljeće prema svojem materijalnom nestajanju. Ornametnika je nestajala, i predmeti su se sve više pretvarali u eterealne objekte. Prikazivali su svoj apstraktni oblik: dinamiku, brzinu, statiku, težinu, teksturu. Kako je to uopće moguće prikazati u čistom obliku? Upravo metaforom. Ako je u dizajnu prisutan ornament, to više nije zato da ornament učini lijepim ono što nije lijepo, već zato da ornament pokaže da je ornament. Radi se naravno o citatnom pristupu, onom koji je do neke razine definirao postmodernizam kao kulturni stil. Automobil koji danas oponaša stari automobil u retro stilu, zapravo ga citira, oslobađajući ga od njegove izvorne funkcije. To je također skeuomorfizam.

No, virtualni dizajn kojeg nalazimo u Appleovim uređajima, poput iOS-a, nije zapravo skeuomorfan. Jer skeuomorfizam je intervencija koja je potekla iz principa klasne identifikacije. Oponašanje je imalo kulturološku vrijednost. Ono što je buržoazija imala za dekoraciju ili materijalnu formu kao simbol klasne pripadnosti (npr. tekstura kože ili sjaj porculana kao simbol blagostanja), oponašalo se onda kada je zbog tehnologije proizvod prestao imati potrebu imati dekoraciju, pa je izgledalo kao da pripada nižoj klasi. Tako da skeuomorfizam nikada nije bio baš dekorativan u izvornom smislu, već funkcijski kao znak pripadnosti klasi. U slučaju Appleovog „skeuomorfizma“, funkcija više nije klasna, već dekorativna, ali isto tako i nužna! Naravno, može se aplikacija kalendara napraviti bez oponašanja papira i kože s perforacijom, ali izvorno, skeuomorfizam ontološki (u svojem bitku) jest sama nužnost virtualnog dizajna ukoliko je učinkovitost intuitivnog poistovjećivanja korisnika početna premisa.

Dieter Rams, Jony Ive i „dobar dizajn“

Dieter Rams je, poput mnogih suvremenika u umjetnosti, arhitekturi pa i samom dizajnu, bio medijator preobrazbe klasičnog doba u doba modernosti. Oslobađanje oblika od nepotrebne ornamentike i korištenje tehnologije kojom predmet postaje samo svoj, eterealan, bez ikakve redundantnosti i stoga ujedno i lijep i funkcionalan, filozofija je koja se često upotrebljava na školama dizajna. Najveći mu je ipak kompliment što ga prati glavni dizajner Applea, Sir Jony Ive, i pruža dojam da je upravo uspjeh Apple potvrda točnosti njegove filozofije dizajna. S njihovom filozofijom se ne bi složili, primjerice, Phillipe Starck ili Karim Rashid, koji upravo u onome „više“ od same „dovoljnosti“ vide ljepotu dizajna. No opet, nije li to onda samo „dizajn radi dizajna“, prakticiranje samog dizajna koji je sebi svrha, kao nekakva vrsta „dizajnizma“? Vjerujem da bi se mnogi složili da dizajn nije tu da bude sam sebi svrha, već da bude svrha nečemu drugome. Pri tome to „drugo“ mora biti lijepo zbog dizajna, ali ne i sami dizajn! Stoga, Rams i Ive bili bi u tom slučaju u pravu.

No ja nekako sumnjam da i Rams i Ive razumiju u čemu je ovdje riječ. Mislim da ne shvaćaju da je virtualni svijet recipročan materijalnom svijetu. Zakonitosti koje primjenjuju na svoj industrijski dizajn moraju biti preokrente naglavačke kada je riječ o virtualnom dizajnu.

Dok Ive-ov dizajn čistoće i dovoljnosti funkcionira tamo gdje je njegova fizikalnost sama po sebi očita – u materijalnom predmetu – u virtualnom dizajnu ništa nije očito samo po sebi, već mora biti poistovjećeno sa stvarnošću. To se može odraditi na bolji ili lošiji način. Apple to odrađuje na vrhunski način. Pitanje kiča je također bespredmetno pitanje u ovom kontekstu. Kič je uvijek samo onaj slučaj kada masovna kultura pokušava oponašati visoku kuluru, pa kroz to oponašanje pokazuje svoju nesposobnost u razumijevanju forme. Primjer kiča bi bila upravo ona spomenuta neukusna Windows PC zajednica koja je raznim „toothpaste“ intervencijama „derivirala“ Appleov dizajn.

Dakle, mimetički (namjerno više neću koristiti izraz „skeuomorfizam“) dizajn je nužnost. Apple je zato i bio uspješan. U materijalnom svijetu – imamo crnilo, bijelilo i sivilo čistih materijala u predmetima koji su tu samo zrcalne površine (doslovno i metaforički), s minimalnošću materijalne pojavnosti (Ramsova krilatica „as little design as possible“, koju citira Ive). S druge strane, virtualnost je sasvim obratan slučaj – bogatstvo trodimenzionalnih efekata, koji se i u statičkoj i kinematičkoj slici pojavljuju kao oponašanje stvarnosne logike. Poistovjećivanje sa sučeljem nije više pitanje klasne pripadnosti, već intuitivne prepoznatljivosti. Ladica s pastel bojama se otvara tako da i dijete zna gdje se nalazi pribor, a kalendar je kalendar bez potrebe da na njemu uopće piše da je kalendar. Fascinacija tim mimetičkim oponašanjem stvarnosti, koji uz dodirnu tehnologiju predstavlja zadivljujuću neposrednost i ukidanje apstraktnog kanala komunikacije između čovjeka i stroja, zapravo je jedan od glavnih razloga zašto Apple „just works“, i zašto ga mnogi priželjkuju. Čak je i Siri osmišljena iz iste motivacije, dovodeći „humanost stroja“ na sasvim novu razinu sa svojim “karakterom“.

No Jony Ive ne voli takav dizajn. On vjerojatno misli da bi trebalo primjeniti „provjerenu“ filozofiju iz materijalnog svijeta. On ju je provjerio, ali ne i u virtualnom svijetu. Vidjeti ćemo koliko će zapravo Jony Ive mijenjati stvari na tom planu. Možda je i njegov dolazak na mjesto Forstalla zapravo potaknuto nekim novim tendencijama, koje su možda čak bile glavni, ali ipak prikriveni razlog.

Novi igrač

Micosoft je ipak uspio malo prodrmati uspavani svijet vođen Appleom. Naravno, mislim samo na dizajn sučelja. Sada čak i masovna kultura smatra da je Windows Metro/Modern sučelje odlično osvježenje nakon zasićenosti mimetičkim dizajnom Applea. Microsoft nastavlja tamo gdje je stao sa minimaliziranjem elemenata još prije 12 godina. Zabrljali su s XP-om, koji je barem bio funkcionalan. No kičaste staklene Aero površine u Visti, a kasnije i u Sedmici, bio je izlet u područje u koje se Microsoft očito ne razumije. Ovog puta, opet potaknut Appleom, radi pravu stvar. Ključ je, naravno, u kinematici. Nemojmo misliti kako je Modern sučelje minimalističko, i nemojmo misliti kako nije mimetičko. Zapravo, Modern sučelje bazira se na glatkim animacijama. One su te koja oponašaju materijalnost prostora stvarnog svijeta. One su povezane, logički ustrojene, gravitacijski vezane. Stoga i intutivne. Jer ne smijemo zanemariti vremensku, temporalnu dimenziju intuitivnog poistovjećivanja. Modern UI ne bi bio ništa da se samo radi o statičnim slikama.

Osim toga, Modern UI je krajnje suvišan, a ne minimalan. On je primjer „dizajna radi dizajna“, pod izlikom funkcionalnosti i fokusiranosti na sadržaj. A zapravo je rob svojoj strogoj formi. Upražnjava tipografske i formalističke intervencije koji su sami sebi svrha, previše je vezan za svoj izgled, slabo učinkovit sa dragocjenim ekranskim prostorom, i to skupo plaća u obliku strme krivulje učenja za nove korisnike koji moraju biti upoznati s brdom gestikulacija u apstraktnoj domeni.

S druge strane, Appleov „skeuomorfični“ dizajn zapravo je minimalistički. On se „utapa“ u Svijet, on je samorazumljiv, baš zato što oponaša fizikalni svijet. Ono što ne prikazuje materijalni Appleov proizvod je isto ono što prikazuje Appleov virtualni prikaz sučelja. Savršeno su recipročni, i savršeno se nadopunjuju.

Uspjeh Microsofta stoga je samo privremeni, jer je sklon trendovskoj dinamici. Vrlo brzo će dosaditi, jer se mora stalno „izmišljati“. Ne utapa se u svijetu, nije nevidljiv poput iOS-a, već mora opravdavati svoju formu. A upravo mimetički dizajn je u virtualnom svijetu dizajn sa što manje dizajna.

No upravo uspjeh Microsoftovog vizualnog jezika možda je bio razlog koji je sve osvjestio da je Scottu Forstallu došlo vrijeme za odlazak. Trebao im je samo povod (iOS 6).

Svi žele promjenu. No trebamo se pitati žele li promjenu zbog promjene same (kao i dizajn zbog dizajna), ili zato što je nešto bilo suštinski loše pa je trebalo promjenu? Ovo je dobro znao Steve Jobs, koji je podržavao Forstallov pristup. U suštini Appleove filozofije nalazila se zapravo prava Ramsova filozofija – ona dovoljnosti, a ne prislinog napretka radi napretka. Sada će možda, ironično, baš prisiljavanjem da Rams bude glavni kroz Ive-a, prekršiti tu filozofiju.

Zaljučak

Možda biti odličan dizajner znači ne razumjeti dizajn u potpunosti. Zato je možda Jony Ive odličan dizajner. Baš poput Dietera Ramsa, i Ive se vodi nekakvom modernističkom utopijskom misli o unaprijeđenju svijeta i oplemenjivanju ljudskog života, u pravoj maniri ispraznih mantri dizajnerskog svijeta („manje je više“, „održivi razvoj“, „forma slijedi funkciju“ i sl.) koje se projiciraju na masovni stil života kasnog kapitalizma („budi jednostavan, budi zdrav, budi kreativan“).

No kad zapravo vidimo da sam Ive ne može pobjeći od „skeuomorfizma“ prema Ramsovim radovima kao inspiraciji, vidimo da nešto ne valja s njegovom percepcijom. Vjerojatno ni sam Ive ne zna koliko zapravo voli i želi skeuomorfni dizajn.

 

Nastavlja se rat na frontu Samsung protiv Applea, i obratno. Samsung je otvorio novi front jer je tijekom srijede podigao novu tužbu protiv Applea i to zbog iPad Minija te pete generacije iPod Toucha.


Nakon što je svojoj ranijoj tužbi protiv Applea pridodao iPhone 5 sada je ubacio i iPad Mini te ipod Touch jer dva spomenuta uređaja navodno krše iste Samsungove patente zbog kojih je kompanija i podigla tužbu protiv Applea.

Novo ročište Samsunga protiv Applea treba se održati 6. prosinca 2012. godine.

Prilažemo Samsungov dodatak tužbi protiv Applea.

Samsung motion adding iPad Mini, iPod models to Apple suit

Ako ste kojim slučajem propustili Samsung je tijekom kolovoza izgubio jedan od sudskih procesa protiv Applea i naloženo mu je da mora platiti odštetu u iznosu od milijarde dolara.

Izvor…

blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk

Duhovi iz Palmotićeve 37