Svi postovi sa bloga: Dragan Varagic Web Log

Pakom najavljuje da ce danas ili sutra pustiti u rad placanje putem Diners kartice na svom sajtu www.pakom.com.

Prema najavi, u toku sledece nedelje Pakom Internet Payment Gateway uvodi "ostale" kartice (verovatno se misli na Visa i Mastercard).

Zvanicna izjava se ocekuje iz firme Pakom u petak ove nedelje.
Bio sam danas gost na Prvom programu Radija RTV, zajedno sa g. Rankom Ilicem, direktorom Internet servisa maloprodaje Telekoma Srbija. Nakon emisije vodili smo interesatnan razgovor, gde sam dosao do interesantnih podataka koje uz dozvolju ovde objavljujem:

1. Procena Telekoma Srbije je da ce porast broadband korisnika Interneta u Srbiji biti sa sadasnjih preko 70 odsto dialup, na 900.000 korisnika u 2010. g. koji ce koristiti veze preko 128 kb/s.

Sledeci interesantan podatak se odnosi na pad cena Interneta na prolece:

2. Telekom Srbije ce na prolece ponuditi "znacajne" popuste na visegodisnje ugovore o zakupu Interneta ISP-ima u Srbiji. Ova ponuda bi trebalo da znaci da ce najverovatnije biti ponudjena znacajno niza cena po megabajtu Interneta pri skapanju trogodisnjih ugovora za odredjenu kolicinu zakupljenih MB. Prema recima g. Ilica veci provajderi uzimaju po 300 MB i vise mesecno, a ovakvi "long time period commitment" ugovori bi trebalo da smanje veleprodajnu cenu, a posledicno i maloprodajnu cenu Interneta kod ISP-a.

Sa prethodnim se vezuje i potencijalni problem dinamike pada cena Interneta u maloprodaji:

3. ISP-i preko price o velikim nametima Telekoma drze marzu na prosecnom nivou od 30 odsto. Ako je ovo tacno, to znaci da vec sada postoji mogucnost da se smanje maloprodajne cene Interneta, sto ce se sigurno desiti u toku ove i sledece godine, kada je procena da ce polako poceti da padaju marze, a povecavace se obim prodaje Interneta kao posledica Intenzivnijeg uslaska Telekoma na trziste Internet maloprodaje.

Svakako, ostaje nam da vidimo sta ce se interesantno desavati na domacem Internetu u narednom vremenu.

P.S. Uskoro mozemo od Telekoma ocekivati nove rezultate istrazivanja Interneta koje je opet naruceno od CESID-a.

Zvanicno je potvrdjeno da ce specijalisticke postiplomske sudije iz E-poslovanja krenuti takom marta i u Banjaluci, kako sam ranije na ovom blogu najavio.

Eto, mozemo da se pohvalimo da smo plasirali program edukacije iz e-poslovanja van granica Srbije.

U Novom Sadu se zavrsava konkurs za upis, i predavanja pocinju pocetkom marta.
Do mobilnih agenata sam dosao sasvim slucajno, citajuci naucni rad na temu upravljanja reputacijom mobilnih agenata za mogucnost koriscenja ove tehnologije sa e-commerce aplikacijama (ovo je vise opis nego prevod rada).

Rad sam krenuo da citam jer me interesuje tematika upravljanja reputacijom na Internetu, a u radu se spominje i metodologija merenja procene reputacije, sto je posebno interesantna oblast. Ispostavilo se da dok sam citao rad, shvatio sam da uopste nisam ranije cuo za mobilne agente, pa sam otisao na Wikipediju i Google i dosao do interesantnih linkova koji obuhvataju ovu oblast.

Mobilni agenti su vrsta inteligentnih softverskih agenata koji imaju osobinu da mogu pokretati sebe (softver) i podatke od kompjutera do kompjutera. Jedan od interesantnih primera primera ove tehnologije jeste "slanje" mobilnog agenta da smestaj po tacno definisanim kriterijumima, jer npr. osoba koja treba veoma brzo da krene na put nema vremena da se bavi time u momentu kada je bitno da se ta operacija odradi.

Koliko sam sam uspeo da shvatim (ova tematika inace nije domen mog direktnog interesovanja, iako je u vezi sa tehnologijama pretraživanja), ova tehnologija je tek u povoju, a potice od RPC tehnologije aplikacionog sloja (layer) TCP/IP-a.

U svakom slucaju, veoma interesantno.
14. marta u hotelu "Hajat" biti održan Međunarodni sajam obrazovanja "MBA fair" koji je posvećen isključivo poslovnim poslediplomskim MBA (Master of Business Administration) studijama.

IIM/EURO MBA ce biti predstavljen na ovom sajmu gde ce premijeru imati e-business MBA.

Napomena: Ranije na ovom blogu napisao sam clanak o tome sta su MBA studije i koja je razlika imedju MBA i MSc studija.
Danas sam gledao statistike posecenosti za ovaj domen i primetio sam veliki broj poseta koje stizu putem RSS-a. Krenuo sam da uporedjujem posecenost preko RSS-a sa ostalom posecenoscu, i pride sam na isti nacin pregledao statistike za MySurfer.biz, koji ima dramaticno vecu azurnost i siru populaciju (koja se manje razume u koriscenje RSS tehnologije).

Kako je svetski prosek upotrebe RSS tehnologije i dalje izmedju 3% i 5%, interesantno je videti da za slucaj Poslovnog Magazina Business Surfer taj odnos za 20 dana februara je bio 4 odsto, dok je u slucaju mojih blogova na srpskom i engleskom jeziku bio 40 odsto.

Obzirom na azurnost blogova (pisem aperiodicno, pa je jednostavnije prijaviti se na RSS nego dolaziti da se vidi ima li sta novo na sajtu) i tematiku (geek-related), nije cudno da je u slucaju blogova procenat koriscenja RSS-a tako visok.

Off Topic:
Moram se pohvaliti da sam pri pregledanju odakle mi stize poseta uocio veci broj posetilca sa foruma management skole univerziteta Yale (!), ali na zalost forum je pod pasvordom pa se ne vidi tema i direktan razlog linkovanja na engleski blog.

Na osnovu pregledanja kljucnih fraza, najverovatnije je (90%) da se radi o komentaru na Internet marketing model - "4 stuba e-marketinga". Veoma sam pocastvovan :)
Na ovu temu me je nagnalo neprestano insistiranje na tome da nema razvoja Interneta, naročito e-marketinga, dok se ne pojavi legalan sistem naplate u Srbiji.

Prosto je neverovatno koliko sam puta cuo tu tezu, i ona na zalost predstavlja aktuelno stanje stvari kada se govori o osobama koje nemaju dovoljno znanja o mogucnostima Interneta, ali ih ova tema i ne interesuje preterano. Svaki put sam kroz konkretne primere demantovao ovakav stav, ali ce se ipak valda stvari pokrenuti ove godine nakon objavljivanja cenovnika usluga online naplate za Visa sistem Banca Intesa, ali i skorasnjim pokretanjem testiranja Dina kartice na Internetu.

Na osnovu sopstvenog iskustva, najbolje prolaze u ovim pricama evidentni primeri, koji su lako proverljivi, a takvih nje bilo dovoljno u prethodnim godinama.

Na osnovu primera koje sam video i cuo, postoje stvarno veoma razliciti pristupi zaradi od Interneta koji veoma lepo funkcionisu sa ovih prostora.

- Najcesci nacin ostvarivanja finasijske koristi, ali u isto vreme i najmanje evidentno vidljiv jeste sistem kreiranja Web sajta koji informise na kvalitetan nacin o ponudi proizvoda i usluga, sa eventualnim dodatkom narucivanja. Ovde se javlja cest problem, a to je da kod firmi koje nemaju razradjen sistem kontrole efekata promocije, prakticno se ne zna odakle je dosao novi klijent, pa nema informacija o ucescu Interneta u dovodjenju novih klijenata.

- Veoma je evidentno da od same industrije zavisi i direktna korist od kvalitetnog Web sajta i njegove promocije. Najbolji primer za to su turisticke usluge i dolazak u Srbiju, tj. nacini kako stranici bukiraju odredjene aranzmane. Npr. oni hoteli koji imaju dobru vidljivost na Internetu imace i vise posetilaca koji bukiraju aranzman online.

- Pojedinci i firme u ne malom broju zaradjuju preko ponude freelance sajtova, i ja znam bar dvadeset pojedinaca i nekoliko firmi kojima je glavni izvor prihoda upravo ovakva vrsta sajtova.

- Sve popularniji nacin zarade za koji sam cuo jeste trgovina preko e-bay sajta. Nedavno sam cuo za interesantan primer osobe koja u srbiji otkupljuje TV lampase, rastavlja ih na delove i prodaje lampe preko e-bay-a. Kako je veoma mali broj ovakvih lampi u opticaju na Zapadu, ovakva ponuda proizvoda je svakako interesantna za veoma specificni segment trzista.

- Interesantno je da odredjeni broj osoba radi delimicno ili puno radno vreme za inostrane firme koje nemaju predstavnistvo u Srbiji, ili ga naprave zbog socijalne i pravne sigurnosti zaposlenih. Broj ovakvih slucajeva nije mali, ali ni veoma veliki.

- Takodje, pod-varijanta prethodnog modela je rad na spam projektima i slanje spam poruka (u Srbiji ili u inostranstvo), za sopstvene ili potrebe poslodavaca, sto nije dobro, ali postoji. Nedavno sam cuo da ovde postoji veoma uspesna firma koja kompletnu prodaju obavlja u Srbiji na taj nacin sto su dosli do aktivnih 15.000 e-mail adresa na koje salju ponude razlicitih proizvoda.

Pustanjem u rad naplate putem Interneta evidentno je da ce se povecati broj firmi koje ce aktivno da koriste Internet, ali mislim da ce se evidentnija korist od toga biti tek nakon min. 6 meseci od pokretanja online naplate, do najverovatnijih godinu - dve.
Danas sam procitao clanak na temu nedavno pustenog u rad pretrazivaca ChaCha (septembar 2006.).

Kazu za ovaj pretrazivac da u osnovi "nije vertikalan, ni horizontalan, ni lokalan vec drustveni pretrazivac (social search)". Razlog tome je cinjenica da pri pretrazivanju imate mogucnost da vam pomognu realni ljudi u realnom vremenu. Tzv. "vodici" putem chat-a mogu se kontaktirati da im se blize objasni sta trazite, i oni vam pronalaze odgovarajuce rezultate.

Posebno je interesantno da se "vodici" placaju (!), ali da bi postali vodic potrebno je neko ko je vec vodic da vas preporuci...

To je i odgovor na pitanje otkuda toliko puno vodica za kratko vreme, a sam pretrazivac je ovim konceptom veoma skrenuo paznju na sebe, jer ima veoma interesantnu prodajnu pricu za oglasivace:

Naime, na rezultate se ceka nekoliko minuta, moze se na stranici gde se cekaju rezultati caskati sa "vodicem", a u medjuvremenu sa strane stoje i menjaju se reklame koje se prikazuju iz kategorije u kojoj je "vodic" odredio da se pretrazivacka fraza nalazi. Dovoljno je reci da sam pri pretrazivanju video reklame i za WallMart.

Probao sam human powered deo (ima i klasican search, ali ne moze se porediti sa Google-om), i definitivno je interesantno. Rezultat (dobio sam jedan rezultat, ali moze i vise) nije bio los, nije bio odlican, ali se uklopio u sve sto sam trazio i objasnio da mi treba.

U svakom slucaju, interesantan koncept placene participacije velikog clanstva sajta.
Kako je juce zvanicno objavljeno, prethodne najave su potvrdile da lepa vest o pocetku naplate putem interneta prati gorcina oko setup-a koji moze da ide od 500 eur na vise. Isto vazi i za procenat po transakciji (5%) koji ne moze da odgovara za slucaj prodaje proizvoda sa malom marzom.

Sa druge strane, za otprilike 2-3 nedelje postoje najave da ce se javno objaviti pocetak testiranja Dina sistema online naplate, koji je kreiran po sistemu koji lici na 3D model, promovisan od strane VISA sistema i Mastercard-a, ali nije identican. Dobra je vest da se Dina sistem nece pustiti samo za nove, virtuelne kartice, tj. moci ce se koristiti i postojece kartice kod banaka koje prihvate da udju u sistem online naplate.

Prema nezvanicnim najavama, ne mali broj manjih banaka veoma ozbiljno razmislja o pustanju sistema Dina preko Interneta, jer troskovi nisu veliki i prakticno sve banke mogu da ga koriste. U ovom momentu bar 4 banke je vec apliciralo da ucestvuje u test periodu.

Indikativan podatak o obimu prodaje preko Interneta ovdasnjim karticama

U kontekstu ove price, morao bih da dodam jedan podatak koji sam sasvim slucajno saznao iz jedne ovdasnje banke (strane, ali nije najveca). Naime, imao sam neki problem sa placanjem nekog racuna u SAD i nazvao sam call centar gde su mi rekli da je kod njih prosla uplata i da su je potvrdili. Obzirom da sam dobio obavestenje da firma kojoj sam uplatio sredstva to ne vidi, pitao sam operatera da li je moguce poslati mail da se trgovcu potvrdi da je transakcija prosla (radilo se o znatnoj sumi, pa nisam bas hteo da se slucajno pojavi dvostruko placanje). Covek je odgovorio da oni to nikako ne mogu da urade obzirom da imaju preko 2.000 (!) transakcija dnevno preko Interneta!

Radi se o transakcijama VISA i Mastercard, ali je interesantno da i jedan i drugi sistem naplate putem Interneta moguc je samo kod naprednijih sistema racuna, jer kod najjednostavnijih racuna koriste se samo elektron varijante kartica.

Ako se ovaj podatak stavi u kontekst pocetka naplate putem Interneta na domacim sajtovima, onda mozda prometi preko Interneta nece biti dugo mali zbog vremena prihvatanja novog sistema. Videcemo...

Prvi konkretni primeri prihoda online medija


WDA Studio drži 5.5 odsto tržišta Internet oglašavanja u Srbiji ostvarivanjem oporezovanog prihoda od 62.500 EUR.

Ako se nedavno objavljena procena tržišta agencije "AGB Nielsen" oglašavanja u Srbiji za 2006. g. postavi u odnos sa prošlogodišnjim prihodom agencije WDA Studio (vlasnik Poslovnog Magazina Biznis Surfer), dobija se da WDA Studio učestvuje u tržištu oglašavanja na ostalim medijima sa 4.2 odsto, a u tržištu online oglašavanja 5.5 odsto.

WDA Studio, ostvario je 2006. g. oporezovani prihod u vrednosti od 62.500 EUR, isključivo prodajom oglasnog prostora preko Poslovnog Adresara Biznis Surfer na Web adresi www.surfer.co.yu.

Ceo tekst...
blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.co.yu

DevProTalk