Blogodak - srpski blogovi na jednom mestu

Vjerujem da je većina čula za Google Earth, no svejedno me dosta ljudi koji nisu upućeni previše u internet pita koji je to program kojim mogu vidjet svemir i zemlju. Pa budući da na ovom blogu ima dosta toga o Googlea, bilo bi zgodno spomenuti i neke zabavne i korisne stvari. Sami download programa je ovdje uključujući i sve moguće upute kako koristiti program. Google za svaki od svojih proizvoda i usluga ima i blog, pa tako postoji i Google Earth blog. Posljednji post bloga baš zadrži pregled 25 top postova vezanih uz Google Earth u 2007., vjerujem da će vam to pomoći u korištenju programa.

Evo jedan screenshot odkuda ja blogam:

Inače sve to možete vidjeti online bez programa, čak nešto i detaljnije putem Panoramio, servisa u vlasništvu Googlea. Putem njega možete dodavati slike za određene lokacije koje prvo moraju proći provjeru koja traje i po nekoliko tjedana. Uglavnom trebali bi svi isprobati ovaj program i makar preko satelitskih snimaka posjetiti bilo koju točku svijeta.

Pokušavao sam malo shvatiti zašto je Google Analytics statistika toliko drugačija od Awstats statistike po brojevima. Pogledao sam statistike nekolicine domena, broj unique posjetitelja, broj posjeta sa Googlea, broj ključnih riječi sa kojih dolazi posjeta i ukupni broj posjetitelji uključujući referale i direct bookmark. Na prvi pogled prema brojevima Awstats statistika pokazuje skoro duple brojeve dnevne posjete od Analyticsa.

No kad malo bolje pogledate što je što u Awstats statistici vidjet ćete da ovaj dnevni pregled po danima nisu unique posjetitelji već Number of visits u što su uključeni i posjetitelji koji se vraćaju. Kada baš uzmete broj unique posjetitelja u Awstats statistici koji se nalazi u tabeli iznad gdje su podaci po mjesecima i gdje stoji kolona Unique visitors i broj od 8000 koji kad podijelite sa 30 dana dobije se prosjek od 266 posjetitelja dnevno koji više manje odgovara prosječnom dnevnom broju posjetitelja Google Analyticsa koji ih je 253 unique dnevno. Ova razlika koja se vidi je upravo razlika od nekih 700 posjeta sa Googlea kojih Analytics broji manje iz nekog razloga.

Dosta sam to sve na brzinu pregledao, ali kad si gledate posjećenost u Awstats statistici trebali bi taj broj unique posjetitelja izvući iz tabele po mjesecima (Monthly history) i podijelit ga sa 30 i broj koji ćete dobiti bit će realniji stvarnom broju posjetitelja od ovih brojeva po danima koji nisu unique posjetitelji. Mogao bi to netko i provjeriti i usporediti sa svojom domenom da ne ostanem u zabludi da je to tako najbolje? :).

Postoje 2 osnovna načina kako provjeravati rejting za određene ključne riječi na Googleu. Jedan je sa raznim SEO softwareima koristeći Google API ključ (kojeg je Google ukinuo prije više od godinu dana), ta metoda je jedina u skladu sa pravilima Googlea. Drugi način je raznim skriptama koje ne koriste Google API ključ što je naravno protiv pravila tražilica. To su većinom svi SEO alati za provjeru rejtinga gdje ne morate upisati API ključ.

Koliko često i čime provjeravate rejting? Ja sam osobno dosta SEO softwarea isprobao baš zbog toga provjeravanja rejtinga, no sada to vrlo rijetko radim iz razloga što su rezultati dobiveni bilo kojom gore navedenom metodom često "netočni". Razlog netočnosti su upravo oni DCi o kojima sam pričao i geografska lokacija pretraživanja. Što vidim ja, ne mora vidjeti i netko drugi. No svejedno bilo bi dobro da se jednom mjesečno provjere pozicije za nekoliko desetaka važnijih ključnih riječi zbog trenda. Osobno se više fokusiram na broj posjeta sa tražilica na dnevnom i mjesečnom nivou neovisno o poziciji.

Naglašavao sam često da je posjećenost stranica usko vezana sa brojem stranica, stoga ću to opet ponoviti, blog sa 10 postova ne može (čitaj u 99 % slučajeva) biti posjećeniji od bloga sa 1000 postova ukoliko se oba bloga drže nekih osnovnih smjernica za tražilice. Većina blogova ima dobro odrađene neke bitne faktore za SEO, kao što su to izgled linkova, koliko toliko optimiziranu stranicu samog posta sa naslovom posta u title tagu stranice, strukturu bloga u maksimalno nekoliko klikova od početne, korištenje naslova postova kao anchor itd. Većina blog platformi te stvari ima rješeno i to je razlog zašto su blogovi prije određenog vremena bili jako prisutni u samim rezultatima pretraživanja. Ali to sve ne garantira rejting niti posjećenost.

Koje su glavne stranice bloga? Koje stranice su nosioci posjećenosti bloga? Mislim da je to vrlo jasno, početna stranica bloga, same kategorije bloga i sami postovi. Početna stranice je jedna i ona bi morala gađati neku generalnu ključnu riječ koja opisuje tematiku bloga. Kategorija bloga može biti više, ali opet ne previše, većina blogova ima do 20-tak kategorija (broj lupio bezveze jer nije bitan), neki hrabriji i više, ali recimo vrlo rijetko više od 50 (također lupljen broj). Poanta je da je broj kategorija ili broj stranica kategorija ograničen i on ne može rasti u beskonačnost. Dok je broj stranica postova neograničen. Upravo zbog toga se kod bloga najviše pažnje treba posvetiti optimizaciji te stranice koja dinamički generira sve postove. To je stranica koja će vam kroz dogledno vrijeme sigurno donositi najveći broj posjetitelji sa tražilica. Ali niti ona, optimizirana, vam ne garantira rejting niti posjećenost.

Zašto? Zato što iako je blog kolko tolko sređen za tražilice, ne piše se sam, vi ga pišete. Ako vi napišete naslov posta koji ne sadrži bit posta najvjerojatnije taj post neće vidjeti niti p od posjete sa tražilica. Evo primjera loših naslova postova:

Neke od tih naslova našao sam vrlo brzo na blog.hr ili bloger.hr. Jednostavno iz naslova posta vi nemate pojma o čemu netko priča. Ako vi nemate pojma, kako će onda tražilica rangirati taj post kad on ne sadrži bit posta tj. ključne riječi? Zlatno pravilo za naslov posta je da mora sadržavati ključne riječi ukoliko su vam tražilice bitne, ukoliko nisu onda preskočite ovaj post. E sad koja je razlika između  bloga sa 1000 postova koji ima neodređene naslove postova kao primjeri iznad i bloga koji ima 1000 postova sa traženim ključnim riječima u naslovima postova? Najvjerojatnije u nekoliko stotina posjetitelja dnevno. Umjesto gornjih naslova mogli su biti slijedeći naslovi:

To je ovako bez provjere na blef, ali naslovi su definitivno bolji iz perspektive tražilica jer sadrže ključne riječi za koje znamo da su tražene. Sve kreće od naslova posta, a zatim i od samog sadržaja u kojem bi bilo dobro da također koji put spomenete ključnu riječ iz naslova i po mogućnosti linkate svoje prethodne postove na istu tematiku sa odgovarajućim ključnim riječima. Da ne pričam previše, mislim da vam Problogger.net i Copyblogger.com mogu biti blogovi koje biste trebali pokušati na neki način kopirati, ne naslove i sadržaj, već njihov stil.

Koji je razlog zašto ovaj blog nema posjeta sa ključnih riječi poput: youtube, novac, feedburner itd.? Zato što ih nikad nisam stavio u naslov posta ili time u title tag posta. Koji je razlog zašto ovaj blog ima recimo svaki mjesec 1000 posjeta sa ključne riječi MSN? Ili 700 sa Yahoo? Ili 900 sa Google? Zato što često koristim te ključne riječi u naslovima postova i title tagovima. Sami birate ključne riječi i sami birate da li ćete povući posjetu sa tražilica baš sa njih.

I na kraju ako niste zadovoljni posjećenošću svog bloga to možete popraviti na način da češće pišete jer 5 postova mjesečno nije isti efekt kao 30 mjesečno. I time da provjerite koje ključne riječi su najtraženije vezane uz temu o kojoj pišete.

P.S. Budite umjereni u svemu i ne idite na štetu naslova ili posjetitelja, uvijek se može nać sredina.

Nisu mi se baš svidjele božićne verzije logotipa tražilica pa sam htio i uspio naći svoju verziju čestitke sa Glasa Koncila. Sretan Božić svima koji čitate ovaj blog dnevno ili povremeno. Odmorite se od računala barem na par dana.

Sjećate se što je keyword density ili formula za gustoću ključnih riječi na nekoj stranici i svih onih savjeta i prepucavanja koji je postotak najbolji za rejting? Kamo je to sve nestalo, zašto nitko više ne priča o tome? Nekad je to bila poprilično popularna tema i jedan od najčešćih savjeta i rješenje problema: zašto me nema na ovu ključnu riječ? Pa zato što ti je keyword density slab :). Napisao sam u početku ovog bloga post Keyword density ne postoji, to je bio post broj 5 davne 2006. godine. Dosta sam često po forumima to tvrdio i često sam nazad dobio oštre reakcije što je razumljivo :).

Gdje je sve to nestalo? Koji SEO bloger je i kad zadnji puta spomenuo keyword density, kad ste zadnji put čuli za to? Ja nisam već dugo, a pratim jako puno toga, nitko više ne spominje "taj faktor". To je jedan od primjera kako svi možemo biti u zabludi oko toga što na kraju utječe na rejting, a što ne. Sad nam ostajte razbiti i druge SEO mitove koje priznam se sve manje čuju i kod nas.

Možda su još neki u zabludi pa kratko objašnjenje, gustoća ključnih riječi je bitna, ali da postoji neka zlatna gustoća i neka fiksna formula, ne, niti nikad nije. Ta gustoća je različita za svako pretraživanje.

Svi znamo da su blogovi popularna tema pa evo malo statistike što blog znači za linkove i rejting na samim tražilicama. Koristim Link Harvester i Yahoo! Site Explorer za brojke. Evo pregled nekih popularnih hrvatskih blogova i blogova iz susjednih zemalja.

Namjeravao sam dati još 10 primjera poznatnih hrvatskih tvrtki i njihovih webova na isti način, ali predomislio se da se ne bi netko osjećao prozvanim, poantu ionako mogu reć bez toga. Uglavnom zanimljivo je vidjeti da većina naših tvrtki nema više od 50 linkova sa različitih domena, a kamoli više od par tisuća sitewide linkova. Jako često provjeravam druge domene jer to moram kad mi netko pošalje upit i sve što pogledam ne prelazi niti 25 linkova sa različith domena. To je razlog zbog čega sam znao reći da «prosječni» hrvatski webovi nemaju niti 30 linkova što ih čini po 10, 15, 20 puta manje popularnijim od hrvatskih blogova. I to je razlog zašto nemaju posjete niti rejtinga ili čak razlog zašto imaju «problema» sa Googleom.

Blogovi mogu odraditi dobar dio promocije stranica, no tu promociju ne moraju uvijek odraditi blogovi, to mogu i forumi, razni alati, redovno osvježene novosti, zanimljivosti, kvalitetne informacije, social sajtovi itd. Birajte sami strategiju.

Nekada davno sam objašnjavao što su Google DC-i (datacentri) i kako Google na svakom DC pokazuje nešto ili poprilično različite rezultate pretraživanja. Zatim se u vrijeme onog famoznog Big Daddy updatea još i dogodilo da rezultati pretraživanja mogu biti različiti i na istom DCu (btw. to u prijevodu znači da su mnogi SEO alati netočni!). Objašnjavao sam i kako su rezultati pretraživanja različiti ukoliko pretražite sa istom ključnom riječi na Google.com, Google.hr i na bilo kojoj drugoj nacionalnoj domeni. Znači poprilično toga utječe kakve ćete rezultate dobiti.

Kada bi pretražili sa nekom ključnom riječi na Google.com sa default postavkama (search for pages written in any language i interface language je English) očekivali biste upravo to, da rezultati pretraživanja budu isti ili barem približno isti za sve u svijetu. Znači ako ste na početnoj za pojam "avion" svi u svijetu bi vas trebali vidjeti na početnoj za taj pojam. I dosad to nije bilo baš tako jer su rezultati varirali ovisno o onim DCima, ali to je bilo tu negdje. Sada se vrlo jasno može vidjeti da geografska lokacija osobe koje pretražuje može poprilično utjecati na poziciju. Znači ako netko upiše "seo", a surfa iz Hrvatske, i ako za to postoje ispunjeni uvjeti ili faktori koji utječu na rejting, neke hrvatske domene će imati prednost pred svim ostalim domenama koje geografski ne odgovaraju upitu. Geografska lokacija utječe na rezultate pretraživanja.

Evo dokaza, upišite "seo" u Google.com i vidjet ćete seo.hr u top 20.

Sad isto to napravite, ali preko nekog besplatnog proxy servisa gdje Google neće moći odrediti vašu geografsku lokaciju i seo.hr će biti negdje na između 7. i 9. stranice pretraživanja za taj pojam.

To je upravo razlog zašto su i SEO alati za provjeru pozicije često "netočni" jer daju rezultate koje vidite vi, a ne svi.

O supplemental indeksu sam se dosta raspisao na ovom blogu:

Taj problem sam spominjao jako često, ali sa razlogom. To je bio najčešći problem zbog kojeg posjeta sa tražilica nije bila onakva kakva bi mogla biti, uključujući i rejting. Ta problematika spada pod osnovne stvari koje bi svaki webmaster trebao znati zato ću još jedanput ponoviti kako je to sve dosad funkcioniralo.

Google je uveo Supplemental indeks 2003. godine kako navodi sam u  zadnjem postu svog bloga sa ciljem da se ne pretražuju sve stranice već samo neke, za koje oni smatraju da se moraju pretraživati, a sve ostalo je završilo u supplemetal indeksu. U tom indeksu su često završile i stranice koje ne bi trebale završiti npr. stranice sa istim title tagom. Sama tražilica je davala rezultate isključivo iz glavnog indeksa, a vrlo vrlo rijetko iz supplemental indeksa. Supplemental je bio tu samo za vrlo specifične izraze i pretraživanja sa raznim operatorima. Uglavnom nitko nije htio sa razlogom biti u njemu. To se promijenilo pojavom Matt Cuttsa koji je počeo malo raditi na tom pitanju, puno češće se osvježavao taj indeks, češće se koristio u rezultatima, na kraju su izbacili oznaku supplemental ispod svakog rezultat i na kraju su ukinuli i sami indeks.

Hidden behind this are some truly amazing technical feats; serving this much larger of an index doesn't happen easily, and it took several fundamental innovations to make it possible. At this point it's safe to say that the Google search engine works like nothing else in the world. If you want to know how it actually works, you'll have to come join Google Engineering; as usual, it's all triple-hush-hush secrets.

Sad više nemamo smjernice koje smo imali prije, na temelju oznake supplemental znali smo da nešto ne štima, sa pozivanjem raznih specifičnih pretraživanja (*) znali smo koje bi stranice eventualno imale problema, sad to ne vidimo, a i nije bitno. Google PageRank je u igri ponovno.

Ukoliko vam nije bitan naziv domene, nekima je više bitan, nekima je manje bitan, moja preporuka vam je da birate domene sa ključnim riječima u samom imenu domene, makar samo jednu riječ. I dalje to nije neki užasno presudni faktor, ali definitivno se vidi da je Google počeo davati veću vrijednost za rejting ako naziv domene sadrži ključnu riječ, ali samo za tu ključnu riječ, ne za njezine varijacije. Znači ako ciljate "nekretnine zagreb" sa domenom nekretnine- zagreb.com imat ćete prednosti malo pred drugima, ali to znači da će vam pomoći za varijacije tipa "nekretnine u zagrebu" ili "zagreb nekretnine" ili "prodaja nekretnina zagreb" itd.

Isto tako bih vam preporučio da koristite ključne riječi u samom linku ili u imenima foldera ili u imenima samih stranica. Po meni je logično da naziv stranice sadrži ključnu riječ koju cilja i logično je da bi to tražilice mogle uzimati u obzir ukoliko su i ostali uvjeti ispunjeni kako bi se smanjila mogućnost spama. Uglavnom imate malo više o tome i ovdje: Google Ranking Domains with Keywords in Them Higher?