Svi postovi sa bloga: Svet telekomunikacija

Osvojiti ili zadržati korisnika u savremenim uslovima znači interdisciplinarno delovati na širokom frontu. Objediniti i integrisati sve informacije, analize, mogućnosti i veštine, sve u svrhu ostvarenja cilja i uspeha. To se može samo zajedničkim radom svih zaposlenih u firmi tj. timskim radom. Jeste da tu nema tajni i velike mudrosti, ali nije sve ni tako prosto i jednostavno. Raditi timski, stvoriti dobar tim – to je danas čitava nauka.
Tim čini mala grupa ljudi međusobno komplementarnih znanja i veština koji imaju zajednički cilj i svrhu, osećaj međusobne i zajedničke odgovornosti, uzajamnog uvažavanja i poštovanja.
Tim mora da poseduje kvalitet, da bude efikasan i funkcionalan (skladan). Nije lako napraviti dobar tim. Onaj koji u tome uspe zaslužuje respekt. Od principa koji su važni za uspešno funkcionisanje tima izdvojio bih dva :
1. Precizno određivanje misije tima, pojedinačnih zaduženja i načina rada.
2. Otvorena, slobodna i aktivna komunikacija, uz puno uvažavanje tuđeg mišljenja i ideja.
Dobri članovi tima mogu se odrediti raznim naučnim programskim metodama, a od karakteristika moraju imati visoki stepen prilagodljivosti i saradnje, koji se kombinuju sa radnim iskustvom, samopouzdanjem, komunikativnošću, spremnošću za preuzimanjem odgovornosti. Odlučujuću ulogu u radu i uspehu tima, kao i najveću odgovornost, ipak ima rukovodilac tima.
Postoje tri načina pravljenja tima od kojih su dva dobra i jedan loš. Dobro je da menadžment firme odredi vođu i dozvoli mu da sam izabere članove tima. Dobro je i da menadžment odabere članove tima i dozvoli im da sami izaberu vođu. Loše je ako menadžment izabere i vođu i članove tima.
Dobar tim se ne stvara „preko noći“, niti slučajno. Za dobar tim potreban je ozbiljan, odgovoran rad i - vreme. Uslov za stvaranje tima je postojanje sistema. A sistem (čitaj: pravila igre), to je ono što se u zemlji Srbiji često izbegava i izvrdava. Stvaranje dobrog i uspešnog tima je ne samo potreba nego i uslov opstanka svake firme u uslovima tržišne konkurencije i borbe za svakog korisnika. Tačno, sve ovo je važno ako igrate u jakoj ligi.
Koje su razlike između lidera i menadžera ?
Lider je vođa - inspirator, motivator i predvodnik, a menadžer je upravnik ili administrator – osoba koja izvršava planirane zadatke upravljajući ljudskim i materijalnim resursima. Lider mora biti odličan menadžer i kao plus, mora da ima ideje i vizije, kao i način za njihovo realizovanje u datom okruženju. Lider je sposoban i da izabere odličan tim menadžera.
Kažu „menadžer radi stvari na pravi način, a lider radi prave stvari.“ Dakle, liderstvo znači efektivnost, a menadžerstvo efikasnost. Lider planira strateški i orijentisan je ka budućnosti, a menadžer planira kratkoročno i orijentisan je na sadašnjost.
Menadžer poseduje znanje, nezavisno ali fleksibilno mišljenje, visoku motivisanost, sklonost ka rešavanju problema, želju za uspehom, radoznalost i smisao za humor.
Lider (uostalom i menadžer) stalno radi na svom usavršavanju i osvajanju novih znanja i veština. Lider se rađa, ali i stvara. On ima harizmu kojom okuplja ljude oko sebe. On ne vodi da bi zadovoljio svoju sujetu, već da bi pomerao granice i nalazio nove puteve u poslovanju. Lider sam gradi svoj autoritet i ne traži ga kroz formu i pravila službe.
Svaki lider ima svoj sopstveni stil vođenja, ali postoje i zajedničke karakteristike liderstva. Svaki lider ima svoj san ili viziju i odlučan je da je ostvari. Tu svoju viziju lider prenosi drugima na način da oni otkriju njen smisao i daju svoj lični doprinos njenom ostvarenju. Lider mora biti dosledan i iskren u svemu što radi i govori i mora biti potpuno svestan svojih jakih i slabih strana. Lider takođe mora biti dovoljno jak da prihvati opravdanu i valjanu kritiku, da zna kada treba odustati a kada zadržati kurs uprkos svemu. Dobar lider ne obećava ono što ne može da ispuni, ne prodaje iluzije, već konkretne rezultate i uspeh. On je energična osoba, entuzijasta, uporan, prilagovdljiv, odgovoran, samoinicijativan, spreman na rizik, na saradnju i pre svega spreman na promene.
Može se lako zaključiti da je liderstvo više od menadžerstva. Biti lider ne znači raditi sve sam, već poput diregenta u orkestru, okupiti što više ljudi u timu koji će zajedničkim snagama i umećem doprineti ostvarenju postavljenog cilja.
Mala je verovatnoća da jedna osoba poseduje sve osobine lidera, zato organizacije treba da okupe ljude koji imaju što veći broj tih osobina i pokušaju da od svakog pojedinca izvuku ono najbolje. Znači bitno je ne ostati sam !
Telefonski pretplatnici u Srbiji od decembra će impuls plaćati dvostruko skuplje (0,72 dinara), a telefonska pretplata će od narednog meseca sa sadašnjih 88,21 dinara biti povećana na 230,1 dinar (cena sa PDV-om). Cene telefonskih usluga u izjednačene za rezidencijalne i biznis korisnike (tj. fizička i pravna lica), što je po meni u redu. Ratel nije prihvatio zahtev Telekoma Srbije za povećanje cena mesečne pretplate za dvojničke i ISDN priključke, što je po meni takođe u redu. Rečeno je i da su stručne službe Ratela mnooogo kompleksnim matematičkim metodama izračunale „da će rezultat primene tih odluka biti prosečno povećanje mesečnih računa građana za oko 45 odsto i prosečno smanjenje mesečnih računa poslovnih korisnika za oko 20 odsto.“ Ne postoji novinar koji se nije začudio nad ovom računicom, ali ako je to tačno, Telekom se od ovih poskupljenja neće baš mnogo ovajditi. Nije mi jasno šta o sebi misle akademski građani koji ovako nešto mogu da serviraju javnosti - pravo u zdrav mozak.

Ratel nije propustio da zaključi da i pored ovih poskupljenja građani i dalje plaćaju telefonske usluge manje nego bilo ko u okruženju. Bilo bi dobro i da Ratel malo pogleda kakva je regulativa, šta dobijaju korisnici za ono što plaćaju i kakva je telekomunikaciona mreža u okruženju – ako se već poredimo, da se poredimo u svemu. Ima i nešto što se zove ekonomija obima...
Interesantno je i čime se rukovodilo nezavisno regulatorno telo prilikom donošenja ove odluke : Memorandum Vlade o budžetu za 2009. godinu, obezbeđivanje tzv. cenovne atraktivnosti za potencijalne investitore, planirana promena vlasničke strukture Telekoma. Opet se regulator bavi time da li se isplati nekome da bude operator ili ne ?! O ranije najavljivanom troškovnom modelu nema ni pomena. A troškova ima itekako.

Da bi bilo jasno – cene telefonskih usluga kod nas zaista ispod realnog nivoa, ali sve ovo je po korisnike moglo i drugačije. Sad će i korisnici dial-up interneta morati da „smanje doživljaj“, a možda nisu svojevoljno dial-up korisnici. Baš „dobar“ doprinos propagandi Interneta. Telekom će sigurno finansijski dobro proći, ali će ovakav cenovni udar sigurno uticati na imidž firme i naterati korisnike da ozbiljnije razmisle o alternativnim načinima telefoniranja.

Pored ove odluke Ratel je doneo i set drugih odluka koje doprinose liberalizaciji Internet tržišta. VoIP će biti legalizovan, a Internet provajderi su od Ratela dobili „beli šengen“ tj. moći će da se povezuju sa nadprovajderima u inostranstvu i povoljnije kupuju internet. To će sasvim sigurno omogućiti jeftinije Internet usluge i povoljnije pakete za korisnike. Deo kolača Telekoma u dometu prodaje interneta biće okrljen, samim tim kompenzacija nije neočekivana, ali je svakako morala da bude bolje i ubedljivije obrazložena.
Sve u svemu, regulativa se pomerila sa mrtve tačke, Telekom će dobiti na vrednosti i prostoru za uspešnu transformaciju, a korisnicima ostaje da dočekaju bar jeftiniji internet.

Nekako stidljivo i u senci poskupljenja telefonskih usluga startovao je i Open IPTV, nova usluga Telekoma Srbija. Izostao je agresivniji marketing, ali važniji će biti utisci korisnika. IPTV je nešto što u svakom pogledu ne liči na ponudu bilo koje dosadašnje usluge na našem tržištu, ni za korisnike, niti za operatora. Ono što je novo i još neviđeno na našem tržištu u svakom slučaju treba pozdraviti.
blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk

Blogopen Socialopen 2010