Svi postovi sa bloga: Prokka’s blog

p-pekarU prethodnom periodu izdešavalo se mnogo stvari, ali ono što je najbitnije uglavnom lepih ) Sve više srećem ljubazne prodavce pa je tako i ovo priča o jednom od njih.

Kada sam se juče vraćao sa posla, svratih do pekara Lav (nadam se da sam ime potrefio, preko puta pijace u Jerkoviću) i ugledah dva malo odstajala parčeta pice i mladića koji se trudi da sve stigne da uradi, pošto je praktično sam bio. Upitah ga više reda radi nego što sam verovao u potvrdan odgovor “Da li će možda uskoro biti vruće pice?”. Odgovor koji je usledio za ovih 24 godine nisam čuo: “Nije u planu, ali mogu da napravim ako hoćeš? Da li želiš celu picu ili?”. Pošto mi je trebalo samo 2 parčeta od 6, pomislio sam da će mi onda reći da uzmem ta dva koja su već tu. No i nakon mog odgovora bio je vrlo ljubazan i rekao je da nema problema te da me samo moli da sačekam 5-6 minuta i dok usluži goste koje dolaze.

Beše baš kako je i rekao. Pošto je bilo malo više ljudi, malo sam više i čekao, ali je zaista sve vreme radio. Sve pohvale iskreno! Zaista sve više verujem da postoji puno dobrih i ljubaznih prodavaca samo da su se vešto krili, ili sam ja birao pogrešne objekte )
Povezani tekstovi

p-pedya-marketing-grafikVrlo zanimljiv tekst Predraga Milićevića (”izvođača marketinških radova” sa 15-ogodišnjim iskustvom u malim i velikim kompanijama širom Beograda) o čestom (i vrlo pogrešnom) poimanju marketinga od strane “stručnih” (rukovodećih) lica.

Photoshop kao suština marketinga

Postoji čudno verovanje u našem narodu, da ko ima oglas – ima i marketing.

Postoji još čudnije verovanje u našem narodu da oglas (pa samim tim i marketing) svako zna i ume da radi. Dobro, možda ne baš svako, ali svako ko zna da crta u Corelu, ili u Photoshopu. Otprilike, uključi se računar, uđe se u neki od programa i – posle sve ide samo od sebe – i definisanje poruke i osmišljavanje naslova i osmišljavanje teksta i izbor boja i izbor fontova i kreiranje ilustracije i… O izboru medija da i ne govorimo.

Naše podneblje je bogomdano za naturščike raznih vrsta, jer postoje osobe koje će im rado poveriti budućnost svojih projekata (da ne zvučim pretenciozno, pa da kažem “svojih kompanija”) na kojima mogu “in vivo” do mile volje da vežbaju nešto što ne znaju, ali vole to da rade. Jedini uslov je da su jeftini. (Da pojasnim - jeftino je ono što malo platite, ali vredi i manje, a povoljno je ono što vredi više nego što ste platili…)

p-pedya-marketing-med1Znate šta, ja znam kako se drži skalpel (čak štaviše, jedan ujak i dva strica su mi bili hirurzi), ali nikad mi ne bi palo na pamet da probam nekog da operišem! Pitam se, da li bih, ipak, našao nekog ko bi i na to pristao… samo ako sam dovoljno jeftin!?

Nerado pričam jednu anegdotu (događaj je istinit, inače bih ga pričao kao vic, a ne kao anegdotu) o vlasniku jedne domaće kompanije koji je tržišnim vodama dosta uspešno plivao tokom 90-ih godina, sve bez (ozbiljnog) marketinga. Kako su te godine počele da izmiču, i njemu je tržište počelo da se izmiče… Shodno tome, odlučio je da se u svojoj kompaniji ozbiljnije pozabavi marketingom. Elem, sretosmo se mi, tako, jednom prilikom, u jednoj od obližnjih kafana (svaki poslovni Srbin ima bar jednu takvu “isturenu kancelariju”) i sedosmo da pričamo o oglašavanju, kao i par puta pre toga. Ovog puta, međutim, nije bio sam – sa njim je bila i njegova koleginica koju je poveo da je upozna sa mnom. Ispostavilo se da je ona začetak nove službe marketinga u njegovoj kompaniji. “Odlično!” pomislio sam, “Najzad je rešio da marketing digne na neki viši nivo”. Nju je iz komercijale prebacio u marketing, ne zna još mnogo o tome, ali materija je interesuje i naučiće šta joj nedostaje. “Pa, dobro,” pomislih “bolje da je komercijalista, nego sekretarica (pošto znam i takve slučajeve)…”. Međutim, sledeća njegova izjava mi je razvejala sve iluzije: “E, sad još samo da nauči Photoshop i onda možemo da zaokružimo marketing!” Da je rekao “Excel”, popio bih još jedno piće, ali na “Photoshop” meni se diže kosa na glavi, ja se digoh sa stolice, platih šta sam popio, promrmljah nešto zbog čega moram da žurim i odoh u noć. Ne sećam se koje je doba dana bilo, ali je meni, definitivno, od tog “Photoshopa” pao mrak na oči…

Zašto “nerado pričam”, možda se neko pita. Pa zato što je takvih vlasnika još uvek jako puno na našim prostorima. Kada takvi ljudi promene svoj način razmišljanja, a oni koji ne promene postanu retkost, ja ću pomenutu anegdotu vrlo rado pričati sećajući se marketinških početaka na našim prostorima. Ako me pre toga starost ne omete u prisećanju pomenutog događaja…

I, posle svega rečenog, da li je oglas = marketing? NIKAKO!

Oglas nije ni promocija, već samo jedan njen deo (tačnije jedan deo jednog od instrumenata promotivnog miksa – privredne propagande iliti advertajzinga (po Vuku)), a i promocija je samo jedan od instrumenata marketing miksa. Čak ni marketing miks nije marketing, već samo jedan njegov deo…

Da li se sad stiče osećaj o tome koliko, u stvari, oglas nije marketing?…

Već sam na našim blogovima sretao razmišljanja bliska ovom i siguran sam da veeeelika većina čitalaca ovog bloga zaista nema tu dilemu da li je oglas marketing, kao što sam siguran da veeeelika većina onih koji to ne znaju ovaj blog ne čita… Ali, ipak, kad sam već načeo tu temu, da je i “zaokružim”…

Pa, dobro, šta je onda marketing?

Marketing je poslovna filozofija skoncentrisana na korisnika i njegove potrebe.

Marketing je koncept stvaranja profita kroz zadovoljenje korisnika.

Marketing je proces određivanja potreba i želja korisnika i kreiranja proizvoda/usluga koji ispunjavaju te želje na najefektniji i najefikasniji način.

Pre nego što krene u izvršavanje aktivnosti, marketing mora da ima definisan cilj (ŠTA se želi postići), definisanu strategiju (KAKO doći do zacrtanog cilja) i taktiku (KAKO realizovati strategiju).

Da bi ostvario svoju funkciju, marketing mora u sebi da sadrži istraživanja (tržišta, aktuelnih korisnika, potencijalnih korisnika, proizvoda, distribucije, konkurencije), analize, planiranja, mora da definiše aktivnosti, termine i odgovornosti, mora da kreira idejna rešenja i da ih testira, mora da prati medije, da se bavi njihovim zakupom i monitoringom, mora da vrši kontrolu efekata koje ostvaruje na tržištu… Sve to (i još štošta) čini marketing.

Znanje Photoshopa ne može da vam škodi, ali vam neće ni pomoći da se bavite marketingom.

Eto, “zaokružio” sam je…

Autor slike: Predrag Milićević

Povezani tekstovi

p-smajliPoslednja dva dana sam svedok neverovatnih događaja i pojava u društvu. Ljubaznih prodavaca i šalterskih službenica!

Cvećara na Dušanovcu

Kako je juče bio 8. mart reših da iznenadim baku te je posetim i odnesem cveće. Već je bilo oko 8 sati i nisam bio siguran da li će ijedna cvećara (ako i postoji) u njenom kraju raditi. Na svu sreću jedna jeste. Tačno ime joj nažalost ne znam, ali se nalazi kada Ustaničkom krenete od Dušanovca ka Šumicama pa na oko pola puta (pre auto servisa) sa desne strane. Ulazim unutra, proveravam da li i dalje rade i dočekuju me dvoje vrlo raspoloženih prodavaca. Cvećara puna lepog cveća, te nisam bio siguran šta izabrati. Pade mi pogled na jednu lepu belu ružu te istu i izabrah. Cena 150 dinara. Nema problema. Kako nisam imao sitno dadoh 1000. Čovek se već uhvati za glavu “pa jel nemaš ništa sitnije?” reče on. Kako mu odgovorih da nemam očekivao sam već da me pošalje da promenim tu kod komšije (što mi se dešavalo ranije na drugim mestima), ali umesto toga čuh “Nema problema donećeš drugi put.” Ja u čudu naravno. To mislim da nikada nisam čuo u našem glavnom gradu. Bilo mi malo neprijatno te ponudih da dam pare koje nisu moje, ali eto behu u mom novčaniku. No kako opet nisam imao tačno 150, uze mi on 100 dinara i reče “I da znaš, ništa mi ne duguješ!”. Taj lepi osećaj dosta me je dugo nosio, što još uvek postoje ljudi koji žele da izađu u susret svojim mušterijama, čak i kad ih prvi put vide.

Cvećara na Kaleniću

Nešto mi se slično dogodilo i u cvećari na uglu Kalenić pijace, u Maksima Gorkog ulici, gde sam, doduše, relativno redovni posetilac. Tamo sam kupovao nekoliko buketa te mi na kraju zafali 150 dinara. Ponudio sam da ostavim cveće i odem kući po novac, iako sam žurio na slavu, ali nije njihova krivica što sam se ja preračunao. Odgovor je bio “Ma nema problema, donećeš drugi dan”. Njima tih 150 dinara ne znači mnogo, ali je meni tih pola sata veoma značilo. Na jednostavan i lak način oni su pokazali da im je bitnije moje zadovoljstvo nego njihov novac.

Osmeh iza šaltera

Pre par godina sam pisao priču na ovu temu, ali u potpuno drugom smeru. Tada sam govorio o negativnim pojavama koje možemo videti kada odemo u poštu, opštinu… Ali danas je značenje ljubazni šalterski službenik dobilo potpuno novo značenje za mene. Kako sam imao neka posla u Republičkom zdrastvenom osiguranju, a pri opštini Voždovac uputih se do istoga. Kako se na jednom mestu više opština osplužuje prvo sam omašio šalter te me ljubazno uputiše gde je moje mesto. Kada sam otišao do pravog dočeka me ljubazna i nasmejana službenica koja mi uze zdrastvenu knjižicu kako bi mi olakšala popunjavanje obrazca sa kojim se susrećem prvi put u životu. Dade mi sve potrebne informacije te se ja bacih na popunjavanje. U toku popunjavanja otvori se još jedan šalter odmah pored te me već pomenuta službenica uputi na njega (stajao sam tačno između dva šaltera i upisivao i upisivao podatke). Tu me za divno čudo dočeka još jedna ljubazna službenica. Učini mi se da je to ipak neka šala. Dve ljubazne službenice u javnoj upravi, čudno bre! Ona mi takođe pomože sve što je mogla te ja završih sve što sam trebao za manje od 15 minuta. Prosto neverovatan način da se započne jedan radni dan i povrati vera u ljude iza šaltera.

Koja su vaša dobra iskustva i gde biste vi preporučili drugome da ode da se uveri u ljubaznost?

Povezani tekstovi

p-pitanjePosle veoma čitanog članka Dobar dan, kako ste? Peđa nam donosi i priču o drugoj strani medalje, tj. koja su to pitanja koja bi mi mogli da postavimo potencijalnim poslodavcima.

Imate li Vi neko pitanje?

Skinuli ste pitanja sa Interneta. Izguglovali (buduću?) kompaniju, prikupili sve informacije, zapisali sve detalje, napravili SWOT analizu sebe samih(!), iskreirali sliku o sebi sa svim manama i vrlinama, diferencirali se, pozicionirali, spremili odgovore na sva pitanja… i otišli na razgovor za posao. Pucate od samopouzdanja, jer ništa ne može da Vas iznenadi. Tačno? Pa, ne baš…

Postoji još jedno vrlo uobičajeno pitanje na kome „ginu“ mnogi, a ono je vrlo jednostavno i glasi „Imate li Vi neko pitanje?“.

p-srecno-pitanjeOdgovor „Paa, nemam…“ Vas najčešće upućuje prema vratima, sa skoro stopostotnim šansama da dobijete poruku zahvalnosti (ako je uopšte dobijete) „što ste došli na razgovor… ali na žalost… bićete u njihovoj bazi podataka… biće slobodni da Vas pozovu sledeći put…“. I tako to. Ali Vama je sve bilo jasno „kao dan“, o svemu ste pričali, sve su Vam rekli, šta tu ima dalje da se pita…?!? Ima. Uvek.

Naguib Mahfouz (ili, po Vuku, Nagib Mahfuz), egipatski književnik, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1988. rekao je “Možete reći da li je neko pametan po njegovim odgovorima. Možete reći da li je neko mudar po njegovim pitanjima.” Prema tome, do sad ste na razgovoru pokazali pamet, ali treba da pokažete i mudrost…

Evo nekih od „bisera mudrosti“:

Zašto je ovo mesto slobodno? Šta se desilo sa prethodnom osobom?
Koliko ste ga često popunjavali u prethodnih 5 godina? Koji su glavni razlozi za to?
• Da li je fluktuacija u kompaniji uobičajena pojava?
• Šta bi ste želeli da sledeća osoba na ovoj funkciji radi drugačije?
• Koja su znanja i veštine neophodni da bi neko uspešno obavljao ovu funkciju?
• Šta se smatra uspehom u Vašoj kompaniji? Koji su parametri uspeha?
• Ko vrši procenu osobe na ovoj poziciji i koliko često?
• Možete li mi opisati idealnu osobu za tu funkciju? Koliko se ja uklapam u taj opis?
• Koji su neki od najtežih problema sa kojima se osoba na ovoj funkciji može susresti?
• Šta želite da bude urađeno u sledeća 3 meseca na ovoj funkciji?
• A u sledećih 12 meseci?
• Kakva će biti moja ovlašćenja i odgovornosti?
• Kakva je horizontalna, a kakva vertikalna komunikacija?
• Kakva je kompanijska politika u vezi posećivanja stručnih seminara, konferencija i treninga u cilju unapređenja znanja i veština?
• Možete li mi pokazati organizacionu strukturu kompanije i ovu funkciju u njoj?
• Kako top menadžment gleda na ovu funkciju, koliko mu je bitna?
• Da li postoje neke slabosti u tom sektoru/službi (u okviru koje je funkcija) na čijem otklanjanju radite?
• Kakve značajne promene predviđate u bliskoj budućnosti?
• Kakav je plan razvoja kompanije u sledećih 5 godina i kako se ovaj sektor/služba uklapa u njega?

Pri tom, imajte na umu i sledeće:

Uvek pripremite (zapišite) pitanja koja ćete postaviti. Nemojte improvizovati na licu mesta. Retki su oni koji u takvoj prilici neće delovati zbunjeno, neorganizovano, neće zamuckivati, ili više puta postavljati ista pitanja (možda samo drugačije formulisana)…
Ne postavljajte pitanja na koja ste tokom razgovora već dobili odgovor, samo zato što ste ih „pripremili“.
Ne postavljajte pitanja na koja su jasni odgovori dati na korporativnom sajtu. Time ćete A) pokazati da ste došli potpuno nepripremljeni i B) traćiti dragoceno vreme Vašeg sagovornika, čime nikako nećete steći njegovu naklonost.
Nikad ne postavljajte pitanja u vezi plate i ostalih beneficija pre nego što to pomene Vaš sagovornik. Ne smete pokazati veću zainteresovanost za ono što Vi dobijate u odnosu na ono što Vi nudite.

Naravno, neće biti prilike, a verovatno ni potrebe da postavite sva pripremljena pitanja. Ako pažljivo slušate sagovornika, verovatno ćete dobiti odgovore na neka od njih, čak i ako oni nisu eksplicitno izgovoreni. Ali on verovatno ipak neće reći neke Vama bitne stvari ako ga direktno ne pitate, a odgovor može biti od velikog značaja za donošenje Vaše konačne odluke. Kao što samo pitanje može biti od velikog značaja za donošenje njegove konačne odluke…
Povezani tekstovi

p-burekVelika većina vas je verovatno već bila Bureku u proteklom periodu, ukoliko ste ga nekada davno posetili i nije vam se dopao pogledajte ponovo jer je on pretrpeo značajne izmene. Sada je mnogo pregledniji, a u planu je obogaćivanje sadržaja sa još nekoliko zaista zanimljivih ideja. Ukoliko niste već čuli za Burek radi se o najvećem domaćem forumu na kome zaista možete naći praktično sve od zanimljivih linkova, besplatnih oglasa, saveta za kućne ljubimce, obrazovanje…

Kako se vama dopada novi dizajn?

p-burek-full

Saopštenje za javnost u celosti možete pogledati ovde:

Burek u novom ruhu

Najveća Internet zajednica u Srbiji, sa preko 700.000 registrovanih članova – Burek.com dobila je svoje novo izdanje

Beograd 24. februar 2009. – Ljubitelji kvalitetne diskusije u prethodnih 7 godina domaći Internet teško mogu da zamisle bez Burek foruma. Zajednica zasnovana na brzoj razmeni znanja i iskustava pojedinaca širom regiona, uz prevazilaženje kulturnih i istorijskih razlika rasla je i razvijala se uporedo sa Internetom u Srbiji.

Prateći svetske trendove, i sveopštu popularnost društvenih mreža, razvojni tim Burek foruma predstavio je novu, moderno redizajniranu verziju svog sajta. Korisnici sada, pored nezaobilaznih diskusija, na kojima mogu da traže i dobiju pomoć kao i diskutuju o širokom spektru tema, od tehničkih pitanja, do društvenih pojava, imaju čitav set novih mogućnosti za izražavanje sopstvene kreativnosti i upoznavanje novih ljudi.

Centralni deo novog koncepta Burek foruma su profilne strane korisnika, koje predstavljaju agregaciju njihovih društveno-kreativnih aktivnosti na samom sajtu i podataka koji ih bliže opisuju. Obzirom na ogromnu postojeću bazu korisnika, Burek forum, zahvaljujući ovoj funkcionalnosti, postaje jedinstvena baza podataka dobrog dela aktivnih korisnika Interneta u Srbiji.

O Burek forumu

Burek Forum je najveća Internet zajednica u Srbiji, sa više od 700.000 registrovanih članova. Burek Forum je osnovan 2002. godine, kao prva internet zajednica za široku javnost u Srbiji i regionu. Sajt beleži oko 40.000 – 45.000 jedinstvenih posetilaca dnevno, što ga čini neprikosnovenim liderom u ovom segmentu tržišta. Broj članova neprestano raste i oni u proseku pregledaju preko 320.000 strana foruma dnevno.

Prema relevantnim Internet servisima za merenje posećenosti web sajtova, poput Google Analytics, Alexa, Compete i drugih, strane Burek Foruma svakog meseca pregleda više od 1.100.000 ljudi što ga čini jedinstvenim na internet nebu Srbije.

###

Za više informacija:

Ivan Minić
Mobilni: +381.63.435.818
ivan.minic@burek.com
www.burek.com

Povezani tekstovi

p-greskePoslednje dve nedelje veoma malo pišem jer sve vreme pokušavam da osposobim moj blog da normalno prikazuje vesti na Facebook-u. To vreme ne mogu vratiti, ali bar mogu početi ponovo da pišem.

Napravio sam klasičnu grešku dajući prioritet stvari koja se meni učinila bitnom, dok sa druge strane potpuno marginizujući da blog nije napravljen niti sam ga ja osmislio da njemu osnovna namena bude da se vidi na Facebook-u kako treba, već da kroz razmenu mišljenja i ideja i vi i ja dođemo do nekih novih zaključaka i saznanja.

Niti je Facebook srž ovog bloga, a ni tema pa da tamo mora sve da radi kako treba, niti će vama, mojim čitaocima, biti uskraćeno iskustvo ukoliko ne vidite sve kako treba kada podelite članak sa drugima (radite to zar ne? ) To je više problem u glavi da dok se nešto ne reši, neću ništa drugo da radim i tako danima. Kada sam konačno shvatio gde je problem, ali kako nisam uspeo i da nađem rešenje istoga, rešio sam da na neko vreme ostavim Facebook i posvetim se onome što (nadam se) bolje radim: da pišem.

Voleo da i vi naučite iz moje greške i kada zapadnete u neku čudnu situaciju i svesno ne radite ono što želite jer je nešto “važnije” da se zapitate da li je to zaista tako i čemu vas rešenje tog problema vodi i da li je to zaista nešto što treba da vam u datom trenutku bude prioritet.

Bolje je učiti na tuđim greškama, sopstvenih ćemo ionako već dosta napraviti )

Originalna slika

Povezani tekstovi

p-cene-doleKada je danas Gmail konačno dopustio svojim korisnicima i da koriste webmail imao sam priliku da pročitam obaveštenje o puštanju novog servisa “Cene padaju” jedne domaće internet prodavnice.

Na prvi pogled

Ono što mi na prvi pogled nikako nije bilo jasno koja je tačna poenta tog servisa? Privlači ljude to je sigurno, ali sa druge strane taj proizvod niko neće kupiti ko je čuo za akciju do 16:59 minuta. Koja je onda poenta? Lepo to izgleda kako cena pada i kako na svake dve sekunde proizvod izgubi jedan dinar vrednosti (ovo zavisi od početne vrednosti proizvoda jer se ipak sve svodi na procentualno sniženje), ali mislim da su omašili poentu. Ukoliko ipak žele da nastave sa ovime onda bi im svakako preporučio da naprave widget-e i banere koji će se nalaziti na drugim sajtovima i prikazivati trenutnu ponudu. To bi sigurno skrenulo pažnju. Još jedna mogućnost jeste da cena zavisi od broja posetilaca, veći broj posetilaca niža cena. Svi bi razglasili prijateljima da dođu da pogledaju i na taj način bi proizvod došao do još većeg broja potencijalnih kupaca.

Na drugi pogled

Upravo sam video da servis funckioniše drugačije nego što sam na prvi pogled pomislio te da se isti proizvod ne drži ceo dan tako da ukoliko želite preveliki popust možete ostati i bez onoga što ste do tada mogli da uštedite. Frižider koji je maločas bio u ponudi je na kraju iznosio oko 3000 dinara manje.

Ideja zasnovana na prvom pogledu )

Čini mi se kao bolje rešenje da su predstavili servis koji svakoga dana od 9 ujutru proizvodu stavlja minimalnu cenu koja potom raste i na taj način praktično motivišu korisnike da se što pre odluče. Mala modifikacija ovoga bi bila da ne ide rast iz sekunde u sekundu nego na pola sata kako bi klijent bio u mogućnosti da se i raspita o proizvodu, a sa druge strane da ima vremensko ograničenje da se što pre odluči i kupi proizvod.

Kakvo je vaše mišljenje?

Povezani tekstovi

p-questionNije lako predstaviti nekoga ko je završio ETF, a veći deo svog profesionalnog života se bavi marketingom… Zapitate se mnogo toga na samom početku…

Mada, kad malo razmislim, posle ove rečenice je sve jednostavnije, neka predstavljanje ipak počne odavde:
- kreativan, inicijativan, duhovit
- neko ko se ne boji izazova, lažnih i pravih autoriteta, visokih funkcija i preuzimanja odgovornosti, ali opet oprezno vaga šta je najbolje za njega i njemu drage ljude (pre svega se to ogleda u hrabrosti da u poslednjih 5 godina promeni skoro isto toliko funkcija u vrhu marketinga u nekim od najvećih domaćih kompanija).

Veliko mi je zadovoljstvo da Vam predstavim Predraga Milićevića.
Njegovi tekstovi, bazirani uglavnom na vlastitom iskustvu, pomoći će nam da upoznamo poslovni svet kroz njegovu vizuru.

Kontradiktornost koja ga je pratila čitavog života i karijere (ETF v.s. marketing, ozbiljnost v.s. duhovitost i harizmatičnost, želje v.s. mogućnosti, kreativnost v.s. stroga pravila) predstavljaju sjajnu osnovu za fuziju svega toga o čemu će nam pisati.
Dobrodošao, osećaj se kao kod kuće!

Predrag Milićević - Dobar dan, kako ste?


Nervozno. Ako na razgovoru za posao i dobijete na početku ovakvo pitanje, verovatno nećete odgovoriti baš tako iskreno. Ali Vaša neverbalna komunikacija će možda reći i šta ne želite…

Nervoza je razumljiva, bilo da ste na putu da dobijete svoj prvi posao ili da promenite postojeći. Međutim, možete dosta da uradite za sebe (a protiv nje) ako se pripremite za razgovor. Bar neće biti onog dela nervoze koji izaziva strah od nepoznatog.

Razgovor za posao se (po definiciji) sastoji od pitanja i odgovora. OK, ali kakvih pitanja, kojih… i šta bi trebalo da budu „pravi“ odgovori…? Nervoza raste, jel da? Na Internetu se mogu naći razni spiskovi pitanja, od kojih neki sadrže i impozantnih 100, ali zadržimo se ovde na nekoliko najbitnijih:

• Kažite mi nešto o sebi.
Zašto bi baš Vas zaposlili?
• Šta možete uraditi za nas što niko drugi ne može?
• Koje su veštine i znanja esencijalni za uspeh na toj funkciji? (Koje Vi posedujete?)
Zašto menjate posao?
Šta mislite o svom trenutnom ili prethodnom šefu?
• Navedite 5 najvećih uspeha na prethodnom poslu.p-intervju-devil
• Navedite 5 najvećih uspeha u Vašoj karijeri.
Zašto želite da radite za nas?
• Šta je Vaš idealan posao?
• Šta su ciljevi u Vašoj karijeri?
• Šta su vaše jake strane?
• Šta su vaše slabosti?
• Ako dobijete posao šta ćete uraditi za prvih godinu dana?
Šta nije bilo u redu sa Vašim trenutnim ili prethodnim poslom?

Kako odgovoriti na njih (i ostalih 85)? Iskreno.

Naravno, treba se dobro pripremiti, „upoznati sebe“, sve svoje prednosti i nedostatke, setiti se svih svojih uspeha i promašaja… da bi mogli da izaberete svoje najbolje osobine, svoje najmanje mane, svoje najbenignije neuspehe i najveće uspehe. Razmislite i o svojoj karijeri – šta trenutno radite, šta bi želeli da radite, kakva Vam je vizija – gde sebe vidite u budućnosti, kako planirate tamo da stignete itd. Razmislite o svom načinu rada, o „idealnom“ okruženju, šta Vas ljuti a šta veseli na poslu, šta Vas motiviše (ne bi bilo dobro da je u pitanju samo plata), kako reagujete na konfliktne situacije… Takođe, treba se dobro raspitati o kompaniji (ko je pomenuo Internet?) i zapamtiti bar nekoliko detalja koji ne pišu na kompanijskom sajtu. Na taj način ćete biti spremni za najveći broj pitanja. Uz to, imajte na umu neka osnovna pravila:

Nikad nemojte govoriti loše o prethodnoj (ili trenutnoj) kompaniji, kao ni o svom prethodnom (ili trenutnom) rukovodiocu! Pre razgovora sastavite spisak stvari koje Vam se sviđaju i koje Vam se ne sviđaju i fokusirajte se na prirodu posla i na svoje angažovanje (neiskorišćenost svih Vaših veština?), a ne na ljude.
Izbegavajte odgovore kao što su „nikad“ i „ništa“ – niko Vam neće poverovati da se npr. nikad i ni na šta ne ljutite, da nikad niste napravili ni jednu grešku isl. Ali pronađite odgovore koji Vas ipak ne prikazuju u lošem svetlu (da ponovim – nemojte lagati!), jer se npr. ljutite zbog tuđe inertnosti, probijanja rokova isl, a iz grešaka ste npr. naučili stvari koje su Vam kasnije omogućile da postignete bolje rezultate (definišite koje stvari i koje rezultate)…
Nikad nemojte davati više informacija nego što se traži. Postoje bar dva dobra razloga za to – trošite dragoceno vreme svog sagovornika (zamarate ga nebitnim, obarate mu koncentraciju) i prikazujete sebe kao neusredsređenu osobu (ako opširno odgovarate, da li ćete i svoj posao raditi na tako neefikasan način…?). Npr. „Kažite mi nešto o sebi“ ne znači „Kažite mi sve o sebi“ – to je prilika da istaknete ono najbolje – bez lažne skromnosti, ali i bez preterivanja i izmišljenih detalja.
• Budite što konkretniji. Npr. na pitanja tipa „Zašto bi baš Vas zaposlili?“ objasnite vrlo precizno šta je to što Vi nudite, a zadovoljava potrebe kompanije na konkretnom radnom mestu. Ako imate neka konkretna znanja i veštine, ili relevantno radno iskustvo, koje Vas mogu izdvojiti od ostalih – to je pravi trenutak da ih istaknete.

Dakle, nemojte lagati, ali se ipak prikažite u najboljem svetlu. Ipak je to „obična“ prodaja proizvoda, u kojoj ste Vi – taj proizvod. Znači, istražite „tržište“ (kompaniju u kojoj konkurišete), prikupite sve karakteristike „proizvoda“, transformišite ih u benefite (ili, po srpski, koristi), osmislite prezentaciju, lepo upakujte taj „proizvod“ i – prodajte ga što bolje.

Povezani tekstovi

p-frustracijaAko ste mislili da se za ovih nekoliko meseci nešto na bolje promenilo - vrlo ste pogrešili ( Danas sam pun nade otišao do filijale iznad Slavije čvrsto verujući da su se opametili i prilagodili radno vreme zaposlenim klijentima… Treba li uopšte da spominjem da i dalje rade do 5!

No ajde da bar proverim stanje na računu na bankomatu, pomislih ja. Koliko je to teška operacija: ubacim karticu, ukucam pin, odaberem odgovarajuću opciju i dobijem izveštaj. Probam ja prvi put, uradim sve ko što treba i izveštaja nema. Probam ja drugi put celu proceduru i izveštaja ponovo nema… Slično mi se nešto desilo i prošle godine ali je tada ponavljanje operacije pomoglo. Kao da nema dovoljno papira u bankomatu. Ono što je žalosno što se bankomat nalazi u okviru filijale dakle svakodnevno bi praktično trebao da bude proveravan.

Imate li vi preporuku?

Ukoliko je neko zadovoljan svojom bankom i preporučio bi je i meni rad sam da saslušam sve predloge.Potrebno mi je da mogu da plaćam sa karticom preko interneta, da imam e banking i da postoji filijala sa normalnim radnim vremenom. Nadam se da ne tražim previše.

Originalna slika

Povezani tekstovi

Pogledajte odličan video i moje komentare o tome koje su glavne karakteristike prezentacije Steve Jobs-a i pokušajte bar deo njih da implementirate kako bi sledeći put vaša prezentacija bila interesantnija i dinamičnija.
Rezultat može i vas da iznenadi.

Odlična prezentaciju poseduje:

  • Temu
  • Daje ton celom događaju - tema treba da bude jasna i sažeta kako bi publiku na početku zaokupili pažnju.

  • Motiv
  • Dajte osnovni motiv vašoj priči, zašto baš oni trebaju da budu tu i šta je to što vi njima nudite.

  • Poglavlja
  • Jasno najavljena i objašnjena poglavlja umnogome olakšavaju praćenje vaših misli. Zamislite knjigu bez sadržaja i poglavlja…

  • Snažne reče
  • Napravite efekat euforije, verujte u ono što predstavljate i podelite vaše oduševljene sa drugima.

  • Podelite iskustvo
  • Kupac kada kupuje proizvod ne kupuje njegove tehničke karakteristike, već zadovoljstvo koje će mu on pružiti, pružite mu ga.

  • Brojke
  • Same brojke ništa ne znače, dajte im značenje. Zamislite da vam neko pošalje ponudu za traženu robu i kaže da je cena 100 turskih lira. Dok ne saznate odnos valuta vama to apsolutno ništa ne znači. Potpuno je drugačije da li dobijete informaciju da mp3 player “ima 16GB interne memorije” ili “zahvaljujući velikom kapacitetu interne memorije od 16GB možete smestiti preko 20 000 pesama”?

  • Slika
  • Povežite podatke vašim klijentima i naslikajte im sliku šta je to što oni zapravo dobijaju ukoliko odaberu vaš proizvod ili uslugu.

  • Šou
  • Napravite predstavu od prezentacije, one ne moraju biti monotone, dozvoljena je lucidnost i kreativnost.

  • Upečatljivost
  • Koji je najupečatljiviji trenutak vaše prezentacije? Da li ste ga uopšte imali? Koji su komentari publike? Ukoliko je bio dobar razvitke ga dodatno. Ukoliko niste zadovoljni izbacite ga.

  • Vežba vežba vežba
  • Osnova svake dobre prezentacije je vežba, vežba i vežba. Najbolji predavači na svetu su imali veliki broj prilika da prikažu svoje znanje. Steve Jobs za svaku prezentaciju uloži sate i sate kako bi ona izgledala na način na koji je sve nas navikao. Sjajno, nesvakidašnje, uvek drugačije.

  • Samo još jedna stvar
  • Na kraju prezentacije dodajte još ovu rečenicu koja treba da bude upečatljiva, korisna, da predstavlja dodatnu vrednost za vašu publiku. Bilo da se radi o proizvodima koji su na popustu, najavi specijalnog gosta ili nešto što mislite da će imati važnost za vašu publiku.

    Povezani tekstovi
    blogodak blog

    Blogodak?

    Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

    O projektu

    Podrška

    MyCity.rs

    DevProTalk

    Srce za Vanju