Svi postovi sa bloga: bluesboba

ekspedicija Poptuno pomrečenje Sunca - Antalija (Turska) 2006. godine

Celih godinu dana pripreme, stresa i jurcanja, bilo je potrebno članovima Astronomske grupe da po još jedan put organizuju ekspediciju povodom potpunog pomračenja Sunca. Ovaj put lokacija je bila znatno veći izazov, ali znajući iskustva starije generacije sa posmatranja ove grandiozne pojave u Kelebiji ’99. godine, jaka želja je povela tim da se uhvati u koštac sa organizovanjem ovakve istraživačke akcije. U pitanju je bio poznati turski grad Antalija, jedan od maloborjnih gradova koji se našao na liniji Mesečeve senke tog 29. marta 2006. godine.


Mnogo planova, mnogo ideja palih u vodu, komplikacija, lepih i tužnih trenutaka prethodilo je ekspediciji. Oprema koju nismo imali, novac koji nismo imali i strah od „ptičijeg gripa“ koji smo imali i koji nam je „uzeo“ dosta članova (roditelji nisu pustili veliki broj pomračioca zbog ove medijske zablude), činili su da svima izgleda da ekspedicija neće početi. Ali uprkos svemu devetočlana ekipa, pod vođstvom vatrenog Ognjena Jovića i neustrašivog Slobodana Milovanovića (Bobe) je krenula na ovaj dugi put, u rano jutro 29. marta 2006. godine.

Nakon 30-ak časova i kazne od 100 evra za prebrzu vožnju, Astronomi su se našli na plažama obasjanim martovskim Suncem u Antaliji. Proverili smo svoju skupocenu i neskupocenu, ali svejedno neprocenjivu opremu i opustili se do sutradan, spremni za Pomračenje. Naši projekti: Promene lokalnog magnetnog polja (Sanda Dejanić), Fotometrija (Slobodan Milovanović i Natalija Jovanović), Meteoroligija (Ivan ranković i Nenad Andrić), Astrofotografija (Ivan Milić, Ognjen Jović i Đorđe Davidović), Dokumentarno snimanje (Zoran Jeftović), bili su stvarno dobro isplanirani... bar za neke iskusne naučnike sa ozbiljnom opremom. Naime, Boba i Natalija pred posmatranje postali su svesni da njihov fotometar ne funkcioniše... Posle više rasklopljenih lažnih solarnih kalkulatora (digitrona), dižu ruke i smišljaju novi metod: fotografisaće beli papir postavljen paralelno sa Sunčevim zracima na tubus od teleskopa i pomoću softvera izvuđi informacije o intenzitetu svetla na slici (a vetar neće duvati za vreme Pomračenja uopšte i sve će stajati lepo i fiksno...). Milić i Jović zadovoljni svojim objektivima, posle test fotografisanja nisu razmišljali da bi možda dobro bilo znati malo Turskog, makar da se radniku u foto-radnji objasni da žele da razviju film, kao i da beli krug na snimku nije nastao zato što je neko zaboravio da stavi objektiv, već je to fotografija Sunca, ali nema veze, stvar je rešena na teži način...

Dan Pomračenja je osvanuo, svi spremni, veseli, orni, neki i nervozni, od ranog jutra spremamo teren za posmatranje, montiramo opremu i rešavamo problemčiće praktične prirode. Sve je kako treba, svi spremni, očekuje se trenutak prvog kontakta i... nema Pomračenja!!! Zabrinuti, zbunjeni, sa jednom mišlju uglavama (da li je moguće da smo promašili? Zar smo čak ovde došli za džabe...), pozvali smo najmudriju osobu koju poznajemo (čitati Božića) i posle zaslužene grdnje dobili informaciju o svojoj greški u računanju ukaznog vremena. Sreća bila, te su smo poranili. Nakon malog čekanja, primećen je prvi kontakt na papiru na koji je projektovan Sunčev lik. Astrofotografi su krenuli da rešetaju, meteorolozi samo cakću ili to behu njihovi instrumenti, a Đole sedi u kafiću sa svojom kamericom i kompom i kulira, dok Sanda pokušava da se orijentiše ili beše meri promene lokalnog magnetnog polja pomoću aparature sa kompasom... Vedro nebo, a Sunca sve manje.

Počinje totalitet. Svi zanemeli. Na sredini neba nalazi se crni krug iza kog se nazire belo-žuti blještavi sjaj. Na zemlji je neprirodna tama od koje hvata jeza. Pali se ulična rasveta i niko ne može da veruje. Napolju je prava noć u podne. Fascinirani članovi ekspedicije otvorenih usta jedva uspevaja da drže deo pažnje na svojim projektima. Počinje da duva vetar i temperatura se spušta za oko 5 stepeni. Oznojeni od prethodnog boravka na sunčanoj plaži, svi se tresemo od hladnoće. Pojavljuje se „dijamantski prsten“ i svi rizukujemo oštećenje vida, ali nikoga nije ni briga kada je ispred nas najmagičnija stvar koju smo ikada videli. Najfascinantnijih 3 minuta i 11 sekundi u životu koje su ovi astronomi doživeli, činili su da izreka o dolasku nečijih 5 minuta izgleda smešno (neko čak u svojoj autobiografiji kasnije prokomentarisa: „najbolja stvar posle seksa“).


Nakon svega, puni emocija, fascinirani spakivamo opremu i odlazimo da proslavimo uspešno obavljeno posmatranje, uprkos paru pokidanih filmova, neuspeloj fotometriji i ostalim problemčićima koji su nas zadesili, srećni samo zbog toga što smo imali prilike da doživimo ovako čaroban događaj.

Zahvaljujući iskusnom Džefu, Astronomi su dobili i turskog vodiča koji, neverovatno, ali ume da igra Užičko kolce i voli više Valjevsko nego Efes... Našavši se u Turskoj iskoristili smo priliku da obiđemo znamenitosti. Valjevski astronomi bili su posetioci Artemidinog hrama, Pamukala, Hijerapolisa, Plave džamije, Aja Sofije, Jedrena, Efesa, Instabula, Izmira, Kušadasija...

Bilo je svega u povratku, osim za Nenada koji je, kao i u dolasku ceo put prespavao. Fudbal na benzinskim pumpama, jedenje pašteta i ostale hrane iz konzervi na parkinzima, kao i 4000. kilometar pri dolasku u Valjevo i ekipa koja nas je nestrpljivo čekala i dočekala u „Bagdadu“, samo su neke od slika koje ćemo zauvek čuvati u svojim „Favourites“ folderima života.

I da, posle svega, rezultati projekata su bili odlični...

Zahvalnošću
časopis Istraživač
Slobodan Milovanović

U subotu, 28. marta, će od 20:30 do 21:30 časova 2.848 gradova u 83 države u svetu biti iskuljučena svetla kako bi se doprinelo borbi protiv klimatskih promena.

Tu akciju organizuje Svetski fond za prirodu, a na sajtu te organizacije navedno je da se akciji priključilo 66 glavnih gradova i devet najpoznatijih svetskih metropola među kojima su Njujork, Rim, Sidnej, London, ali i mnogi drugi gradovi.

Učesnici te globalne akcije su lokalne i regionalne samouprave, firme i velike kompanije, pojedinci, a osnovni cilj je ušteda energije i smanjenja emisije ugljen-dioksida.

Tako će u sklopu akcije u velikim gradovima sveta na sat vremena biti ugašena dekorativna osvetljenja, milioni ljudi će sat vremena provesti na romantičnim večerama uz sveće, a stotine hiljada bilborda će biti osvetljeni samo redovnim uličnim osvetljenjem umesto nepotrebnim mnogobrojnim reflektorima.

Na sat vremena biće ugašena svetla na Ajfelovom tornju, mostu u Sidneju, Tauer bridžu u Londonu, Golden Gejt mostu u San Francisku, Koloseumu u Rimu, a mnoga druga poznata mesta širom sveta će na kratko odmoriti od svog blještavila.

U periodu od 20:30 do 21:30 časova i svetla na velikim piramidama u Gizi koje se nalaze se na listi od 829 najznačajnijih svetskih građevina biće- ugašena.

Akcija "Sat za našu planetu" pokrenuta je u Sidneju 2007. godine, kada je 2,2 miliona stanovnika tog grada u cilju borbe protiv klimatskih promena na sat vremena ugasilo sva svetla u svojim domovima i firmama.

Kampanja se ubrzo proširila i danas je jedna od najvećih svetskih inicijativa za borbu protiv klimatskih promena.

Ove godine prvi put toj akciji pridružili su se i gradovi u Srbiji, a do sada, je učešće potvrdilo više od 25 opština i gradova.

Direktorka Dunavsko-karpatskog programa Svetskog Fonda za zaštitu prirode u Srbiji Duška Dimović rekla je ranije prilikom najavljivanja akcije, da prema nekim podacima Srbija u energetskom smislu "troši" tri planete, a da akcija ima za cilj da se podigne svest građana o korišćenju resursa na svim nivoima.

Ona je rekla da je prošle godine tokom akcije u svetu ušteđeno oko 10 odsto električne energije.

U glavnom gradu Srbije, dekorativna osvetljenja će sutra uveče na sat vremena biti ugašena na Kalemegdanskoj tvrđavi, Brankovom mostu, Novom železničkom i Starom Savskom mostu, Hramu Svetom Save, Crkvi Svetog Marka, Ruskoj Crkvi, Beogradskoj Areni, ali i mnogim poslovnim objektima...

Svetla će biti ugašena u sedištu predsednika Republike na Andrićevom vencu, zgradi Vlade Srbije, ministarstava, pravosudnih organa, Palate Srbije i mnogih drugih zgrada.

Osim Beograda, akciji Svetskog fonda priključiće se i mnogi drugi gradovi u Srbiji, kao što su Novi Sad, Subotica, Niš, Kragujevac...

Ludak je na travi,
ludak je na travi,
seća se igara i venaca maslačka i smeha, takođe,
trudi se da održi svoju ludost na stazi.



Ludak je u hodniku,
ludak je u hodniku,
novine drže svoja presavijena lica okrenuta ka podu
i svaki dan raznosač ih donosi još.

I ako brana popusti suviše rano,
i ako ne bude više prostora na brdu,
i ako ti glava eksplodira zajedno sa tamnim zaboravima,
videćemo se na tamnoj strani Meseca.


Ludak je u mojoj glavi,
ludak je u mojoj glavi,
Ti podigni oštricu, ti napravi promenu,
Ti me preuredi da budem pametan i svestan,
Ti zaključaj vrata i baci ključ,
Nekoga ima u mojoj glavi, a to nisam ja.

I ako iz oblaka pukne grom u tvoje uho,
Ti ćeš vikati, ali izgledaće kao da te niko ne čuje,
i ako bend, u kom si, počne da svira drugačiju melodiju,
videćemo se na tamnoj strani Meseca.

U Beogradu je nedavno pokrenut jedan vrlo zanimljiv projekat koji bi mogao postati mnogo više od neobične postavke za popularizaciju nauke. Reč je o inicijativi za postavljanje modela Sunčevog sistema u razmeri Beograda, simbolično nazvanoj “Beograd je sistem”.


Budući da se o ovom projektu već izvesno vreme svuda piše i govori, za brojne građane koji pokazuju interesovanje da se u njega uključe ili o njemu više saznaju, od pre nekoliko dana su otvorene i stranice na internet adresi www.beogradjesistem.rs.

Ova originalna ideja bi mogla postati jedan od stubova novog identiteta prestonice. Solarni modeli raznih veličina postoje u mnogim svetskim gradovima, pa tako i u Zagrebu, ali nijedan drugi grad u svetu nije pokušao da postavi model Sunčevog sistema svoje veličine.

Kako smatraju autori inicijative, Beograd se kroz ovakvu trajnu postavku može identifikovati tako što će svoj životni prostor poistovetiti sa Sunčevim sistemom, što ima izuzetan turistički i simoblički potencijal.

Umanjeni model solarnog sistema bi se zapanjujuće tačno poklopio sa Beogradom. Svaku planetu i veće satelite bi predstavljale metalne kugle, postavljene na više gradskih lokacija tako da njihova veličina precizno odgovara odnosu dimenzija stvarnih planeta, a rastojanja pravim kosmičkim udaljenostima.

Na beogradskom Ušću nalazilo bi se Sunce prečnika šest metara, a na stotinak metara od njega metalne kuglice koje bi predstavljale unutrašnje planete Merkur i Veneru. Na Kalemegdanu bi se nalazili Zemlja, Mars bi bio u Donjem gradu, Jupiter čak na Vračarskom platou, Saturn na Adi Ciganliji, Uran u Surčinu, a Neptun u Pančevu.

Projekat su osmislili naučnici iz Laboratorije za primenu računara u nauci na Institutu za fiziku u Zemunu, jednoj od vodećih naučnoistraživačkih ustanova u Srbiji, gde se realizuje rekordan broj projekata finansiranih iz evropskih fondova. Kako najavljuju iz ove ustanove, projekat ne zahteva nikakva naročita finansijska sredstva, tako da njegova realizacija građane neće koštati, a može trajno da izmeni lik prestonice i unese u Srbiju novi optimizam.

Projektu se već pridružilo više astronoma, fizičara, programera, arhitekata, slikara i fotografa, a autori ideje pozivaju i sve ostale građane da se uključe u “Beograd je sistem”.
U sredu, 25. februara 2009. godine, u 12 časova otvorena je Izložba radova sa VII Konferencije polaznika Istraživačke stanice Petnica “Korak u nauku”. Prezentovane su glavne aktivnosti ISP tokom 2008. godine. Izložba će biti otvorena do 7. marta od 9 do 17 časova u Galeriji Narodne banke Srbije, na beogradskom Trgu Slavija.

Izložbu je podržao Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, a domaćin izložbe je guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić.


Konferencija “Korak u nauku” je jedina pan-disciplinarna naučna konferencija za srednjoškolce u Evropi. Osnovni cilj Konferencije je da bude prirodan završetak celogodišnjeg programa u Istraživalkoj stanici Petnica što je, naravno, i prilika za promovisanje rada pojedinih programa Stanice, kao i petničkog obrazovnog modela u celini. Za same polaznike to je dragocena prilika da osete atmosferu naučnog skupa i iskuse proces javnog predstavljanja svojih rezultata.



Na ovoj VII Konferenciji predstavljeno je 65 radova od 95 autora koji su učestvovali na različitim programima u ISP gde su samostalno realizovali istraživački projekat u nekoj od petnaest naučnih disciplina.
Astronomska grupa Društva istraživača "Vladimir Mandić - Manda" u saradnji sa Narodnim muzejem Valjevo u Međunarodnoj godini astronomije organizuje edukativni program za učenike završnih razreda valjevskih osnovnih škola pod nazivom Škola astronomije.

Program će biti realizovan kroz predavanja koja će biti održana u ugodnom ambijentu planetarijuma Narodnog muzeja Valjevo (danas poznatijem kao kafeu muzeja), svake subote od 18 časova, počevši od 28. februara 2009. godine.

Predavanja su koncipirana tako da nadoknade nedostatak astronomije kao predmeta u školama koji vršnjaci naših mladih Valjevaca širom razvijenog sveta već uveliko izučavaju, a sa druge strane da budu interaktivna i zanimljiva. Polaznici Škole astronomije će se upoznati sa temama poput aktivnost Sunca, evolucija zvezda, elektro-magnetni talas, galaksija, crna rupa, planete, mala tela Sunčevog sistema... Predavači koji će gostovati su naši iskusni profesionalni i amaterski astronomi, studenti astronomije i astrofizike, saradnici Istraživačke stanice Petnica sa programa Astronomija i članovi Astronomske grupe Društva istraživača.

Porgram Škole astronomije biće praćen astronomskim posmatranjima, projekcijama edukativnih filmova i prezentacijama modernog astronomskog softvera. Učenici će nakon završetka programa imati priliku da nastave aktivno da se bave ovom naukom u Astronomskoj grupi Društva istraživača.
blogodak blog

Blogodak?

Blogodak je vaš pogled na domaću blogosferu. Prijavite se i napravite sopstvenu listu blogova koje pratite.

O projektu

Podrška

MyCity.rs

DevProTalk